5 velikih projekata cestovne infrastrukture

Gradonačelnik Tomašević je podsjetio javnost na velike projekte cestovne infrastrukture koji su krenuli ili kreću u realizaciju:

1. Prvu fazu produžetka Branimirove, vrijednu 4,5 milijuna eura, smo dovršili, a radovi na trećoj fazi, vrijedni 4 milijuna eura, kreću na proljeće. Natječaj za izvođača radova za drugu, najzahtjevniju fazu, koja uključuje vijadukt i vrijedna je 11 milijuna eura, ide početkom 2025. 

U tijeku je i izrada glavnih i izvedbenih projekata za produžetak Kolakove – nabava za izvođača radova će također biti raspisana početkom 2025. Radovi vrijedni 25 milijuna eura trajat će 2 godine.

2. Ovaj tjedan krećemo s radovima na Sarajevskoj cesti koja će imati:

• tri trake sa svake strane
• obostrane pješačke i biciklističke staze
• razdjelne zelene pojaseve
• novu tramvajsku prugu u središtu (prvi produžetak tramvajske mreže nakon 20 godina). 

Vrijednost radova: 25 milijuna eura

Rok za izgradnju: kraj 2025.

3. Natječaj za izradu glavnih i izvedbenih projekata za most Jarun raspisat ćemo do kraja godina. 

Most će imati:

• tri trake u svakom smjeru
• tramvajsku prugu
• obostrane biciklističke i pješačke staze.

Rok za izgradnju: 2028. godina

4. Najavili smo i novi veliki cestovni projekt – izgradnju nove Šarengradske ulice, od Vukovarske do Jadranskog mosta, paralelno sa Savskom. 

Šarengradska će imati:

• četiri automobilske trake
• obostrane pješačke i biciklističke koridore međusobno odvojene zelenilom i drvoredima.

Javni natječaj za glavne i izvedbene projekte očekujemo na proljeće iduće godine, a natječaj za radove tijekom 2026.

5. Podvožnjak Medpotoki povezat će Aleju Bologne i Samoborsku cestu i u perspektivi omogućiti spoj na budući most preko Save u Savskoj Opatovini, što će rasteretiti Ljubljansku aveniju, Horvaćansku, Selsku i Jadranski most. U tijeku je izrada glavnog i izvedbenog projekta. Radovi vrijedni 35 milijuna eura počet će tijekom 2025. i trajati 18 mjeseci.

Ključno je pritom unaprijediti javni prijevoz. Kupili smo 40 novih i 11 rabljenih tramvaja, uskoro ide nabava za još 40 novih (91 tramvaj = više od 200 milijuna eura). Kupili smo i 65 novih i 60 rabljenih autobusa, kupujemo još 60 rabljenih te 70 novih električnih autobusa i autobusa na vodik.

Gradska plinara

Broj kućanstava koja su odabrala Gradsku plinaru porastao je na 168 tisuća. To znači da je Gradska plinara Zagreb-Opskrba uspjela privući više od 3/4 ciljanih kućanstava.

Podsjećamo: GPZO je ponudu za prelazak na njihove usluge poslao na 220.000 adresa svojih dosadašnjih kupaca, od njih ukupno 290.000, a izostavio je 40.000 mikro potrošača, uglavnom praznih stanova, i oko 30.000 neplatiša s većim dugovanjima.

Deveti vrtić

U Sesvetskom Kraljevcu smo otvorili deveti novi vrtić u ovom mandatu! Ovaj vrtić za čak 265 djece je najveći kojeg smo do sada otvorili:

• prostire se na impresivnih 2.600 m2
• smješta 14 skupina (8 jasličkih i 6 vrtićkih)
• u njemu je zaposleno 64 nova radnika/ce
• investicija je vrijedna gotovo 10 milijuna eura (80% je financirano iz gradskog proračuna, a 20% iz EU fondova)

Vrtić u Sesvetskom Kraljevcu obećavao se 20 godina, ali mi smo ti koji smo ga otvorili. Nastavit ćemo ulagati u infrastrukturni razvoj i podizanje kvalitete predškolskog obrazovanja – uz devet otvorenih vrtića i pet koji su u izgradnji, u pripremi je još 14 projekata!

Zagrebački kvartovi kulture

U sklopu šire strategije razvoja kulture grada Zagreba jedna od ključnih stvari je dostupnost kulture i razvoj novih generacija publike. Zagrebački kvartovi kulture projekt je u kojem je kultura tijekom ljetnih mjeseci putovala kroz sedam zagrebačkih kvartova. Bogat i raznovrstan kulturno-umjetnički program održao se u lipnju i srpnju u Novom Jelkovcu, Svetoj Klari i Malešnici, i u rujnu u Sigetu, Gajevu i Srednjacima te Ravnicama.

Program je uključivao sadržaj za sve generacije: koncerte, kazališne predstave za djecu, ali i za odrasle, filmske projekcije pod vedrim nebom, čak i predstave te vratolomije suvremenog cirkusa. Održano je više od 60 događanja u 7 kvartova u izvedbi preko 100 izvođača.

Sav program bio je besplatan i održao se na otvorenom. Ideja iza ovog projekta jest kulturu proširiti po kvartovima – umjesto da vi odlazite na kulturne programe diljem grada, kultura dolazi k vama!

Iz saborskih klupa

Naše mjere za borbu protiv siromaštva

Dok se Andrej Plenković hvali rastom BDP-a, brojke pokazuju da se nejednakost i siromaštvo u Hrvatskoj ne smanjuju, dapače, da rastu:

• u zadnjih osam godina vladavine HDZ-a, broj starijih osoba koje žive na rubu siromaštva porastao je s 26 na 35 posto
• stopa rizika od siromaštva u tih osam godina nije se smanjila te još uvijek gotovo 20 posto stanovnika Hrvatske živi u riziku od siromaštva

Vlada očito ne zna ili ne želi pravedno upravljati povećanim proračunskim prihodima na način da zajedničke resurse ulaže u smanjenje nejednakosti. Mi smo u više navrata već predlagali mjere kojima bi se smanjila socijalna isključenost i siromaštvo. Ovo su najvažnije:

1. Uvođenje poreza na ekstraprofit banaka, koji će se koristiti za povećanje mirovina i jačanje socijalnih usluga.

2. Uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka za svu djecu, po socijalno progresivnim stopama

3. Izmjene Zakona o najmu stanova kako bi se konačno zaštitili podstanari i kako bi se stalo na kraj suludom dizanju cijena najma + uvođenje modela priuštivog najma javnih stanova

4. Povećanje minimalne plaće, ali i izračun minimalne plaće prema košarici troškova života + širenje kolektivnog granskog pregovaranja jer je to način na koji plaće mogu rasti u privatnom sektoru

Za bolje životne uvjete starijih osoba

Inflacija je brojne građane gurnula u siromaštvo, a najgore prolaze starije osobe, od kojih 35 posto (a gotovo 60 posto starijih koji žive sami) živi u riziku od siromaštva.

Zato smo predložili mjere za unaprjeđenje života starijih osoba. Evo najvažnijih:

1. Podizanje mirovina za 10% POVRH redovnih usklađivanja s rastom cijena, za 2,5% u svakoj od iduće četiri godine. Time bi puna starosna mirovina za 40 godina staža dosegla 67% prosječne plaće.

2. Poboljšanje uvjeta stanovanja: država mora u većoj mjeri subvencionirati korisnike kojima je potreban smještaj u dom + razvijati socijalne usluge kako bi starije osobe mogle što duže živjeti i dobiti potrebnu skrb u vlastitom domu 

Podsjećamo: 

• Grad Zagreb nije povisio cijenu domova za starije ni za jedan cent otkad mi upravljamo Gradom
• uveli smo besplatan gradski prijevoz ZET-a za sve iznad 65 godina
• širimo kapacitete domova za starije
• po našoj novoj odluci, ljudima koji žive u gradskim stanovima stanarina se može umanjiti kada postanu umirovljenici

3. Snažnije mjere protiv nasilja nad starijim osobama: Država mora jačati povjerenje u sustav te osnaživati žene i muškarce da prijave nasilje

Što radimo u Zagrebu:

• gradski dom Duga, koji zbrinjava žene koje su preživjele nasilje, sigurno je mjesto i za brojne žene starije životne dobi
• pri dodjeli stanova u najam, uz druge socijalne i zdravstvene kriterije, posebnu pozornost obraćamo i na samce starije životne dobi, često posebno ranjivu skupinu od kojih mnogi mogu završiti i kao beskućnici.

Sastanak sa veleposlanikom Palestine

Sandra Benčić i Rada Borić primile su u ime našeg saborskog kluba ambasadora Palestine u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj Salaha Abdela Shafija, te delegaciju predstavnika palestinskog vijeća religija. Na sastanku je ambasador pozdravio zahtjeve našega kluba za priznavanje Palestine, kao i druge inicijative kojima se osuđuje ratne zločine nad stanovništvom Gaze, traži implementacija odluke Međunarodnog kaznenog suda te naše kontinuirane zahtjevi za prekid vatre i oslobođenje okupiranih područja. Dogovarali smo i daljnju suradnju i predložili održavanje okruglog stola u Saboru na temu stanja u Gazi i priznanja Palestine.

Jadrolinija

U medije je procurio nacrt izvješća o tragediji u kojoj je poginulo troje radnika Jadrolinije. U njemu stoji da nije bilo knjige uputa za rampu, da Uprava nije uspostavila sustav upravljanja sigurnošću sukladno pravilima, da se minimalno radi o prekršaju, a moguća je i kaznena odgovornost te da Hrvatski registar brodova ne obavlja preglede brodova sukladno pravilima.

Umjesto da ministar Butković kaže da ga brine izvješće i da će pod hitno početi rješavati nedostatke u sustavu upravljanja sigurnosti, izjavio je “Tko god je pustio nacrt izvješća, nije time pomogao otkrivanju istine”! Nakon svega, nedopustivo je da je predsjednik Uprave Jadrolinije još na dužnosti te da nitko ne preuzima odgovornost za loš sustav sigurnosti i za katastrofalno stanje flote.

Vijesti iz Bruxellesa

Rudarenje litija u Srbiji

Naš europarlamentarac Gordan Bosanac je u okviru panela u organizaciji grupacije Europskih zelenih u Europskom parlamentu bio domaćin rasprave o kršenju ljudskih prava i pritiscima na aktiviste za ljudska prava i socijalnu jednakost u Srbiji.

“Vrijeme je da prekinemo šutnju europskih institucija koja je nastupila nakon masovnih prosvjeda građana Srbije protiv iskapanja litija. EU ne smije dopustiti da zbog svojeg interesa zagovara kratkoročna rješenja koja će uništiti okoliš i živote ljudi u blizini planiranog rudnika. Litij je materijal važan za zelenu tranziciju, ali jedina tranzicija koja je prihvatljiva je pravedna zelena tranzicija. Način na koji se pristupilo projektu iskapanja litija u Srbiji ima mnogo elemenata nepravedne zelene tranzicije. To je vidljivo primarno kroz represiju prema građanima i civilnom društvu Srbije koju provodi Vučić – koristeći priliku da zbog litija učvrsti svoj položaj prema Europskoj uniji. Mi u toj šutnji nećemo sudjelovati”, poručio je.

Sastanak s predstavnikom UNRWA-e

Gordan se sastao s predstavnikom UNRWA-e,  Matteom Lucatellom, s kojim je razgovarao o njezinoj nespornoj važnosti. UNRWA je UN-ova agencija koja pomaže palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku. Njih više od pet milijuna trenutno je pod zaštitom UNRWA programa podrške te dobiva humanitarnu i socijalnu pomoć. UNRWA je svoje aktivnosti proširila i na osiguravanje obrazovanja i zdravstvene skrbi. Gordan je izrazio svoju punu podršku radu i naporima UNRWA-e.

Kriza stanovanja

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, Gordan je upozorio na krizu stanovanja, rekavši da je vrijeme je za izmjene regulativa EU koje bi omogućile masovna ulaganja u izgradnju priuštivih stanova u javnom vlasništvu. Tražimo i da se sredstva iz EU fondova mogu spuštati izravno na lokalnu samoupravu. Za to će nam biti potrebna podrška Europskog vijeća, tj. Vlade RH.

Što bi se točno trebalo promijeniti? Trenutno u Uredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu članak 7. eksplicitno brani dodjeljivanje novaca iz Kohezijskog fonda za ulaganja u stanovanje, osim ako se radi o energetskoj učinkovitosti i uporabi obnovljivih izvora energije.

Možemo diljem Hrvatske

Pazin

Gradonačelnica Pazina Suzana Jašić predstavila je novosti vezane uz socijalnu skrb te podršku starijim sugrađanima i mladim obiteljima. Kroz suradnju s Gradskim društvom Crvenog križa uspostavili smo niz usluga poput pomoći u kući, poludnevnog boravka, besplatnog prijevoza te financiranja dopunskog zdravstvenog osiguranja za umirovljenike s nižim prihodima.

Jedna od najvažnijih novosti je završetak radova na domu za starije osobe u Pazinu. Dom ulazi u završnu fazu prije otvaranja, zapošljavanje medicinskog i pomoćnog osoblja je u tijeku, a prijem korisnika očekuje se u studenom.

Pula

Dušica Radojčić iz Pule rekla je da dio prekrasnog poluotoka Muzil mora biti definiran kao javno dobro. “Umjesto aktiviranja državne imovine na Muzilu isključivo u turističke svrhe, nova strategija upravljanja državnim nekretninama mora omogućiti očuvanje prirode i slobodno korištenje tog prostora, kao i ekonomske aktivnosti lokalnih gospodarstvenika!”

Rijeka

Naš riječki gradski vijećnik Nebojša Zelič kritizirao je izradu prostorne dokumentacije za projekte Nove Kantride koji uključuje izgradnju stadiona, tri nebodera i ostalih komercijalnih sadržaja.

Gradonačelnika Filipovića pitao je o Urbanističkom planu uređenja Sportskog područja Kantrida te tražio da kaže u kojoj su fazi izrade dvije stručne podloge koje je Grad obavezan izraditi i kada je rok za izradu tih podloga. Također, zanimalo ga je hoće li te stručne podloge izraditi Grad ili vanjski izrađivač te, ako će ih izraditi vanjski izrađivač, je li provedena javna nabava ili u kojem roku će se provesti.

“Gradonačelnik niti na jedno od navedenih pitanja nije dao odgovor, no njegov odgovor nije bez sadržaja. On praktički priznaje da s konzorcijem koji je iskazao interes za gradnju nekoliko nebodera, hotela i stadiona na Kantridi, unaprijed dogovara izradu stručnih podloga koje bi trebali izrađivati ovlašteni stručnjaci. Time obznanjuje da gradska uprava, umjesto da planira prostor sukladno zakonu i javnom interesu, u potpunosti prepušta privatnom potencijalnom investitoru da sam kroji podloge za plan kako bi maksimizirao svoj profit bez ikakve kontrole nad time da li se poštuje javni interes u obalnom prostoru Kantride.”

Karlovac

Na sjednici skupštine Karlovačke županije naš je vijećnik Dubravko Golubić propitivao ispravnost strategije obrana od poplave: “Kanal Kupa-Kupa s retencijom i prokop Korana-Kupa je trebalo prvo napraviti, da odvedu vodu. Umjesto toga, Hrvatske vode grade nasipe, zatvaraju rijeke i premještaju vodu u druga područja. HE Lešće ima negativnu ulogu u poplavama. Kad vode Kupe počnu stagnirati HE ispušta veliku količinu vode i poplavljuje Brodarce, D. Pokupje, Jelsu i druga naselja. Netko je zakazao i potrebna je bolja koordinacija.”

Korčula

Nakon što je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak, rekao kako je na otocima manje kroničnih nezaraznih bolesti nego na kopnu, uz podjednaku dostupnost zdravstvene zaštite te bolje popunjenu mrežu obiteljskim liječnicima, primarnim pedijatrima i ginekolozima, reagirala je naša vijećnica u Skupštini Dubrovačko-neretvanske županije, Igra Šain Kovačević s Korčule, koja često upozorava na loše stanje zdravstvene zaštite na otoku. Capakove tvrdnje nazvala je smiješnima. 

“Capak je, navodeći niz podataka, pokušao ukazati na odlično stanje zdravstvene zaštite na otocima, što je daleko od istine. Dok je isticao broj timova na otocima nije naveo koliko je tih timova bez liječnika i koliko liječnika radi iz mirovine. Nije naveo koliki se broj tih timova odnosi na dodatne timove samo za vrijeme turističke sezone.”