Možemo! predstavio program za kulturu:
“Kultura je temelj za dobar život. Kultura nisu samo programi i publika, ona je otvaranje dijaloga, prostor za uključivanje i i jačanje zajednice. “
Zagreb, 7. travanj 2024. – “Kultura je temelj za dobar život. Kultura nisu samo programi i publika, ona je otvaranje dijaloga, prostor za uključivanje i i jačanje zajednice. Možemo se svojom kulturnom politkom obuhvaća i želi brinuti za sve segmente kulturnog polja”, rekla je Urša Raukar Gamulin na predstavljanju programa za kulturu stranke Možemo!
“Naša kulturna politika organizirana je oko tri programske osi koje vidimo ključnima za kulturni sektor. Prvi je održivost i zbog toga ćemo snažno ulagati u programski razvoj, u unapređenje uvjeta za rad, stvaranje i distribuciju. Ovaj segment je iznimno bitan i za drugi problem sektora a to je dostupnost, jer su mnogi krajevi Hrvatske uskraćeni za priliku da sudjeluju u kulturi na bilo koji način: u malim udaljenim zajednicama ne dopiru nikakvi sadržaji, a građanima često socijalne ili ekonomske prilike ne omogućuju pristup kulturnim sadržajima. Treći problem jest pitanje relevantnosti kulture, u smislu suradnje sa svim drugim sektorima. “, rekla je Raukar-Gamulin.
Antonija Letinić osvrnula se na temu dostupnosti kulture, kao izrazito važnog polja društvenog djelovanja. “Preduvjet za to jest da ona bude dostupna svim građanima i da svi građani imaju mogućnost sudjelovati u kulturnim programima, bilo kao pasivni korisnici, odnosno gledatelji, bilo kao akteri koji kroz taj kanal realiziraju vlastite kreativne kapacitete, razvijaju vlastite senzibilitet, razumijevanja i sudjelovanje u dijalogu. U tom smislu s jedne strane nam je izrazito važna izgradnja adekvatne infrastrukture koja će građanima omogućiti sudjelovanje u kulturi kao što su, na primjer, prostori za kulturu, aktivacija postojećih kulturnih centara, izgradnja i razvoj inovativnih modela poput društveno kulturnih centara, centara za integraciju i interkulturalni mjesta, a pored toga izrazito je važno ulagati sredstva u različite mjere koje će učiniti kulturu dostupnom širokom krugu građana, bilo bez obzira na mjesto u kojem se nalaze, bez obzira na sredinu u kojoj žive, bez obzira na geografiju i bilo koje druge vrste kapaciteta, tako da ćemo uvoditi programe koji su usmjereni na dostupnost kulture, poput ulaznica, vaučera, decentralizacije te integracije osoba s invaliditetom, osoba koji su migrantskog porijekla i na sudjelovanju u različitim oblicima dijaloga.”
Goran Sergej Pristaš istaknuo je sljedeće: “Kultura ne postoji bez novca, što je pokazalo i iskustvo Zagreba, gdje se izdvaja oko 7 posto proračuna upravo za kulturu, što je iznimno visok postotak, a iznosi oko 73 milijuna eura godišnje otkad je Možemo! preuzeo upravljanje Zagrebom. To je i put za Hrvatsku.
Tijekom gotovo tri godine upravljanja gradom Zagrebom imali smo priliku vidjeti i temeljito upoznati sve probleme koji se tiču ne samo pitanja toga kako žive, rade i pod kojim uvjetima proizvode kulturni djelatnici u Hrvatskoj, nego i na koji način postojeći zakonski okviri čak onemogućavaju ili ga potencijalno čak i devastiraju kulturnu scenu. Uz to, bitna je i komponenta participacije u proizvodnji tog programa.
Zato je vrlo brzo postalo jasno da ne možemo kulturu planirati i misliti samo iz perspektive njezinog specifičnog sektora, već da ustanove, proračun, organizacije i umjetnike moramo prožeti koji djeluju u tom polju i s drugim sektorima, prije svega s gospodarstvom i s obrazovanjem, što je primarno u bilo kojem promišljanju vertikale odnosa između kulture, umjetnosti i društvenog razvoja.
Nadalje, nužno je jačati programe kulture u lokalnim sredinama izvan velikih kulturnih centara u Hrvatskoj, tamo gdje ne postoji razvijena infrastruktura za redovnu kulturnu djelatnost. Utoliko nam je cilj povezati kulturne ustanove s obrazovnim ustanovama u lokalnim sredinama kako bi se te suradnje ojačale i kako bi kultura postala dostupna i onima koji nisu.Naravno, to se ne tiče samo djece i mladih, nego cijele vertikale obrazovanja.
Dakle, naš plan je poticati prisutnost kreativnih edukacijskih programa i u cjeloživotnom obrazovanju, neformalnom i informativnom obrazovanju, s posebnim naglaskom na građane treće životne dobi koji i te kako žele pratiti kulturne programe i sudjelovati i u njihovom stvaranju.
Kad govorimo o razvoju kulture, ne možemo zanemariti i razvoj kulturnih industrija, prije svega u polju knjige, u polju video igara, u polju filma, u polju glazbe i izdavaštva. Ali, ono što, recimo, možete vidjeti na primjeru kulturne politike u Gradu Zagrebu je sljedeći tjedan počinje s izgradnjom Paromlin. Osnovana je nova ustanova u Zagrebu koja se zove novi prostori kulture. Dakle, mi imamo itekako namjeru krenuti prema napuštenim industrijskim objektima u području na području cijele Hrvatske. I ono što je nužno onda dati te prostore, zapravo u svrhe razvoja kulture i razvoja same zajednice, onda kroz blizinu takvih prostora koji mogu omogućiti njima i okupljanje, a ne samo konzumaciju kulturnih programa.
Naravno, ništa od toga se ne može realizirati i bez tranzicije i zelene tranzicije u ustanovama. Mi ćemo zasigurno raditi na tome da kulturne ustanove u Hrvatskoj prođu cijeli taj proces prilagodbe u okolnostima koje pred njih stavljaju klimatske promjene i poticat ćemo tranziciju kulturnog sektora na održivi način poslovanja i produkcije.