Umirovljenicima koji žele raditi nepravedno je uzimati pola mirovine

Umirovljenicima koji žele raditi nepravedno je uzimati pola mirovine

O Zakonu o mirovinskom osiguranju koji je uskoro u Saboru na glasanju te o sjednici Odbora za europske poslove pod predsjedanjem Možemo!, na kojeg u petak stiže povjerenica EK za Mediteran Dubravka Šuica predstaviti godišnji program rada Komisije, govorili su zastupnici Kluba Možemo! Damir Bakić i Jelena Miloš.

Govoreći o Zakonu o mirovinskom osiguranju, Damir Bakić pozdravio je u ime Kluba određene novine koje će donijeti, poput povećanja invalidskih mirovina za približno 10 posto, povećanja najnižih mirovina za 2,9 posto kao i odredbe kojima se majkama i posvojiteljicama za svako rođeno ili posvojeno dijete pridodaje jedna godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih šest mjeseci.

Također, sada će se mirovine usklađivati tako da prate rast cijena i rast plaća uzimajući težinski prosjek 85-15 umjesto dosadašnjih 70-30 u korist povoljnijeg indeksa”, rekao je Bakić i naglasio:

To se najavljuje kao značajan iskorak, međutim, ovo pitanje je apsolutno precijenjeno i mnogo energije i burnih rasprava je utrošeno na faktički marginalan učinak. Realno, radi se o uvećanju stope usklađenja mirovina za 2 ili 3 promila! Neto učinak je zaista 3 promila ako se te dvije referentne stope razlikuju za 2 postotna boda. Primjerice, prvo ovogodišnje usklađenje je iznosilo 3,03%. Da je već tada, u siječnju, bila na snazi ova nova, toliko reklamirana formula, rezultat bi bio 3,32%. Slično će biti i ubuduće. U iole stabilnim uvjetima neće ove dvije referentne stope biti bitno različite, pa ni ovo veće naslanjanje na onu veću neće značajnije povisiti mirovine.”

Bakić je komentirao i odredbu po kojoj će umirovljenici po novome, moći raditi i na puno radno vrijeme, a ne samo do pola radnog vremena a da se mirovina i dalje prima: “Sad se ukida to ograničenje na rad, ali onaj umirovljenik koji bi poželio ili bio društvu potreban raditi i na puno radno vrijeme imat će pravo dobivati samo pola mirovine, 50 posto. Zašto je tako? Protivimo se tome. Mirovina stečena pod punim uvjetima radom do 65 godina života je stečena pod punim uvjetima i nepravedno je da je sad uskraćujemo onima koji bi i dalje doprinosili društvu svojim radom”, naglasio je Bakić i rekao da je Klub uložio amandmane na ove i druge neopravdane odredbe novog Zakona. 

Jelena Miloš najavila je sjednicu Odbora za europske poslove u petak u 10.00 sati na kojoj će program rada Europske komisije predstaviti povjerenica Dubravka Šuica.

Pitanja socijalnih ulaganja, zelene tranzicije i sigurnosti od klimatskih promjena, vanjske politike temeljene na miru, poštivanju ljudskih prava i multilateralizmu bit će posebno važne teme za Klub Možemo od praćenja europskih zakonodavnih prijedloga koje iz Europske komisije stižu u Sabor u 2025.“, najavila je Jelena Miloš povodom sjednice Odbora u petak. Najavila je da je sjednica Odbora i priilika da od povjerenice za Mediteran, Dubravke Šuice na Odboru dobiju odgovore na konkretna pitanja iz njenog resora, naročito oko gorućih pitanja vezanih uz situaciju na Bliskom istoku i Gazu kao što je dostava humanitarne pomoći i aktualna inicijativa na razini EU da se revidira trgovinski sporazum s Izraelom i konačno uvedu sankcije zbog katastrofalnog stanja u Gazi. 

Posebno pitanje na koje ćemo staviti naglasak je stanovanje. Naš zastupnik u Europskom parlamentu Gordan Bosanac aktivno se zalaže za udvostručenje sredstava iz EU fondova namijenjenih za priuštivo stanovanje. Isto tako, tražimo veću ulogu gradova i regija u korištenju EU sredstava, naročito direktno financiranje gradova EU sredstvima jer mislimo da gradovi najbolje znaju koje su im potrebe i mogu najučinkovitije ta sredstva iskoristiti.

Dodala je da je, u kontekstu izrade novog Višegodišnjeg financijskog okvira, Klubu važno da povećana ulaganja u obranu ne idu na štetu socijalnih ulaganja, jer upravo su socijalna ulaganja temelj sigurnosti za naše građanke i građane.

Inače, gospođa Šuica prvi put dolazi na Odbor za europske poslove kao povjerenica za Mediteran, to će vjerujem biti prilika i da raspravimo konkretno i teme iz njenog resora, osobito u kontekstu trenutnih kriza na Bliskom istoku jer njen resor tu ima bitnu ulogu“, rekla je Miloš, dodavši da su među dužnostima povjerenice Šuice su i podrška visokoj predstavnici EU Kaji Kallas u pitanjima Bliskog istoka, a to uključuje i podršku za rješenje dvije države, razvijanje humanitarnih, razvojnih i mirovnih politika prema zemljama Bliskog Istoka, zadužena je i za program potpore za palestinsku samoupravu, kao i doprinosu za plan obnove Gaze.

Goruće pitanje koje danas moramo postaviti je pitanje dostave humanitarne pomoći u Gazi. Povjerenica Šuica je u lipnju najavila isporuku 202 milijuna eura pomoći Palestinskoj samoupravi i UN-ovoj agenciji UNRWA. Međutim, kao što svi znamo – ta pomoć ne dolazi do ljudi jer Izrael blokira dostavu humanitarne pomoći.  Ljudi u Gazi doslovno umiru od gladi i žeđi. Djeca u Gazi umiru od gladi. Doslovno se puca na gladne i žedne ljude koji dolaze po kruh i brašno. EU mora prestati stajati po strani i konačno se  suprotstaviti takvoj nehumanosti i brutalnosti.

Zato nas zanima i u kontekstu Odbora za EU poslove što EU, a posebno povjerenica Šuica iz svog resora, planira konkretno učiniti da konačno omoguće neometanu i sigurnu dostavu humanitarne pomoći“, naglasila je Miloš.

Također nas zanima podržava li povjerenica Šuica i EU komisija prijedlog visoke predstavnice Kaje Kallas da se revidira trgovinski sporazum s Izraelom i konačno uvedu neke sankcije Izraelu. Naš Klub je, podsjećam, tražio da Hrvatska pokrene reviziju tog sporazuma, no saborska većina nas je odbila, kao što je odbila i sve druge prijedloge sankcija koje smo predlagali“, rekla je Miloš.

Miloš je napomenula da je saborski Klub Možemo u Saboru jasno osudio postupke Netanyahuove vlade prema Gazi, ratne zločine i genocid nad Palestincima: tražio jasne sankcije za kršenje međunarodnog prava, zatim da Vlada zabrani izvoz oružja Izraelu koje se koristi za ubijanje civila u Gazi, da Vlada u Europskom vijeću pokrene izmjene Sporazuma o pridruživanju EU i Izraela, a prvi smo uputili zaključak da Hrvatska prizna Palestinu.