U Hrvatskoj je više od 50 tisuća djece suočeno s teškoćama mentalnog zdravlja, a imamo tek pedesetak dječjih psihijatara. „Posljednjih petnaest godina pratimo dramatičan rast depresivnosti, anksioznosti, poremećaja pažnje, sna, koncentracije, hranjenja, samoozljeđivanja i suicidalnih misli kod djece i mladih“, istaknula je Kekin. Djeca od 9 do 15 godina provode više od tri sata dnevno na ekranima, 70 posto učenika viših razreda osnovne škole online je dulje od tri sata dnevno, trećina mjesečno doživljava online nasilje, a četvrtina je počinitelj.

Algoritmi društvenih mreža nisu neutralni – potiču ovisnost poput nikotina ili alkohola. „Njihov cilj je da konzumiramo što više“, upozorila je Kekin.

Predstavljen je prijedlog Zakona o digitalnoj zaštiti djece koji počiva na tri stupa: zaštiti djece u školama kroz zabranu korištenja mobitela tijekom nastave i filtrirane školske mreže; zabrani otvaranja profila na društvenim mrežama mlađima od 15 godina bez izričitog pristanka roditelja uz sigurnu provjeru dobi bez prikupljanja osobnih podataka; te sustavnoj borbi protiv online nasilja. Platforme bi morale omogućiti jednostavnu prijavu, bez odgode uklanjati štetne sadržaje i informirati o prevenciji, dok bi država osigurala edukaciju i psihološku podršku žrtvama i počiniteljima.

„Ovaj zakon nije nastao preko noći – godinu dana analizirali smo istraživanja i razgovarali sa stručnjacima, roditeljima i nastavnicima“, naglasila je Kekin.

Sabina Glasovac pozvala je na politički i društveni konsenzus istaknuvši da digitalni prostor danas oblikuje djecu jednako snažno kao roditelji i škola, ali bez jasnih pravila i odgovornosti. Poručila je da zakon nije protiv tehnologije, nego protiv neodgovorne eksploatacije dječje pažnje te da je cilj zaštititi djecu, dati školama jasna pravila i podršku roditeljima – jer ako granice ne postavimo danas, posljedice će snositi naša djeca i cijelo društvo.