Možemo! će Ustavnom sudu RH podnijeti zahtjev za ocjenom ustavnosti donošenja Zakona o kaznenom postupku jer je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković ZKP u petak 24. listopada 2025. proglasio izglasanim, iako je znao da za Zakon nije postojala većina svih zastupnika. 

Naime, član vladajuće većine Željko Lacković je na sjednici Odbora za pravosuđe 22. listopada o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku glasao suzdržano, a nije sudjelovao u saborskom glasanju o ZKP. 

“Predsjednik Sabora Jandroković znao je da HDZ nema većinu svih zastupnika za izglasavanje ZKP-a, pravio se da to ne vidi i ipak je Zakon proglasio izglasanim. To nije bilo slučajno, jer je prošlog petka donesen još jedan organski zakon, Zakon o obrani. Jandroković je tom prilikom naglasio da se radi o organskom zakonu i da je potrebna natpolovična većina svih zastupnika, što nije učinio kad se donosio Zakon o kaznenom postupku, istaknula je Sandra Benčić, koordinatorica Možemo! i predsjednica saborskog kluba stranke. 

“To pokazuje kako HDZ ne preže od kršenja Ustava, čak i u onim stvarima koje su toliko jasne i čvrste da čine osnovu zakonodavnog procesa, kao što je donošenje organskih zakona kojima se uređuju prava i slobode građana RH”, rekla je Benčić. 

“Zakon o kaznenom postupku je organski zakon, njime se izravno uređuju prava i slobode građana iz glave III Ustava RH, i kao takav traži donošenje natpolovičnom većinom svih zastupnika u Hrvatskom saboru, odnosno najmanje 76 glasova zastupnika koji moraju glasati za”, pojasnila je. 

Posljedice stupanja na snagu ovakvog neustavnog Zakona, upozorila je Benčić, bile bi donošenje sudskih odluka u kaznenim procesima koje bi redom pale, čim bi ovakav ZKP na Ustavnom sudu bio proglašen neustavnim. 

“Tko će iz HDZ-ove saborske većine preuzeti odgovornost za ovo namjerno kršenje Ustava i ustavnih procedura i ima li HDZ trenutno uopće stabilnu većinu za donošenje organskih zakona”, pitala je.

Benčić je podsjetila kako je Klub stranke Možemo uputio više supstancijalnih primjedbi na sam sadržaj tih izmjena i dopuna Zakona, zbog čega su već i planirali pokrenuti zahtjev za ocjenu ustavnosti. 

Podsjetila je i na raniju praksu Ustavnog suda. Najrecentnija je odluka iz 2022. godine, kada je Ustavni sud rekao, da s obzirom na njegovu pravnu prirodu i temeljni predmet uređenja, na Zakon o kaznenom postupku i njegove izmjene, odnosno dopune, odnosi se članak 83. stavak 2. Ustava RH, kojim je propisano donošenje ove vrste organskih zakona kojim se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode većinom glasova svih zastupnika. 

“Vladajuća većina dovela nas je u izrazito čudnu situaciju u kojoj taj Zakon još nije prošao vacatio legis, odnosno osam dana do stupanja na snagu, a već imamo razlog za upućivanje zahtjeva za ocjenu ustavnosti, da bi se ukinuo zbog povrede Ustava zbog načina donošenja. Za zahtjev ćemo prikupiti potpise jedne petine zastupnika i poslati Ustavnom sudu kako bi ga ukinuli. Sigurno je da i hoće, jer je potpuno neupitno, sa stajališta Ustavnog suda, da se radi o organskom zakonu”, zaključila je Benčić.