Dušica Radojčić, predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode i saborska zastupnica Možemo! je na poziv inicijativa građana iz Sisačko-moslavačke županije i obišla lokaciju megaperadarskog kompleksa u Sisku. Na zajedničkoj konferenciji za medije u Sisku, predstavnici lokalnih zajednica su uz podršku predsjednice Odbora upozorili na ozbiljne propuste u postupcima procjene utjecaja na okoliš za planirani megaperadarski kompleks u Sisačko‑moslavačkoj županiji i na razorne utjecaje megakompleksa na  okoliš, na lokalne zajednice i kvalitetu života stanovnika županije.

Dušica Radojčić navela je da je 2023. i 2024. godine izdano 18 rješenja o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za pojedine dijelove peradarskog kompleksa na području Županije, nakon čega je na temelju toga pokrenuto za sada 5 pojedinačnih postupaka procjene utjecaja na okoliš: „Ono što se dogodilo tijekom tih postupaka jest da su otklonjene sve argumentirane primjedbe zainteresirane i stručne javnosti. To je samo dokaz o vrlo lošoj kvaliteti postupaka procjene utjecaja na okoliš koji se vrlo često svode na farsu budući da se baziraju na nevjerodostojnim podacima.“

Radojčić je naglasila da je projekt iscjepkan na manje dijelove, a radi se o jedinstvenom projektu za koji je prema Zakonu o zaštiti okoliša, utemeljenom na europskoj direktivi, nužna jedinstvena procjena utjecaja na okoliš: “Objektivno i kronološki radi se o povezanim dijelovima jedinstvene cjeline koja se sastoji od pogona za proizvodnju stočne hrane, farmama za tov pilića, pogonima za klanje i preradu mesa i bioplinskom postrojenju za obradu nastalog otpada. Zakon nalaže da se za takve jedinstvene projekte provodi jedinstvena procjena kako bi se mogao procijeniti njihov sinergijski i kumulativni učinak. Pojedinačnim postupcima željelo se izbjeći stvaranje cjelovite slike onoga što će to značiti za zajednicu, njihove resurse i razvojni potencijal.“

Jučerašnje vremenske nepogode na hrvatskoj obali
Obilna kiša i snažni valovi uzrokovali su štete na imovini i infrastrukturi te otežali svakodnevno funkcioniranje brojnih lokalnih zajednica. Živković je istaknuo da očekuje da Vlada pomogne u sanaciji nastalih šteta te upozorio da će, zbog toga što Hrvatska nije na vrijeme postala ugljično neutralna, trošak prilagodbe klimatskim promjenama rasti, a posljedice će biti sve teže i za zdravlje ljudi i za okoliš.

Obnovljivi izvori nisu problem – pitanje je kome koriste
„I dok je solarna energija sve jeftinija, dok je megavat proizveden iz energije sunca po uloženom euru povoljniji nego bilo koji izvor energije iz neobnovljivih izvora, te dok se ta razlika svake godine sve više povećava, ministar Šušnjar prije tjedan dana izjavljuje da je poticanje vjetra i sunca iza nas. Kaže da je to neisplativo. Kada ministar kaže da sunce i vjetar nisu isplativi, postavlja se pitanje za koga ti izvori energije nisu isplativi“, rekao je Živković.

Ocijenio je da hrvatski model tranzicije, u kojem su ulaganja javna, a profiti privatni, u kojem se narušavaju životni prostori, a energija ne postaje jeftinija te u kojem lokalne zajednice nemaju korist, ne može biti prihvatljiv za građane. Dodao je da je ključno tko profitira od sunca i vjetra jer, dokle god postoji dojam da korist imaju isključivo veliki investitori, dio javnosti će tranziciju doživljavati kao nepravednu, a populisti će nuditi povratak fosilnim gorivima.
Predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić naglasila je da znanstvenici godinama upozoravaju na ubrzano napredovanje klimatskih promjena i porast razine mora, za koji se predviđa da bi do kraja stoljeća mogao dosegnuti i oko 0,8 metara. Unatoč tome, u Hrvatskoj se i dalje gradi uz samu obalu kao da se ništa ne mijenja, što podsjeća na film „Don’t Look Up!“.

Upozorila je da naše obale nisu spremne te da će ono što je danas ekstremna pojava postajati sve uobičajenije. Podsjetila je i na nalaze državne revizije prilagodbe klimatskim promjenama nakon potpisivanja Pariškog sporazuma, prema kojima nisu obuhvaćeni svi rizici i ranjivosti sektora te nije donesen akcijski plan prilagodbe s načinom provedbe i izvorima financiranja. Istaknula je da je Hrvatska među ranjivijim zemljama Europske unije, pri čemu velik dio gospodarstva počiva na turizmu i poljoprivredi, sektorima koji su posebno izloženi klimatskim rizicima.

Hrvatska mora voditi vlastitu klimatsku politiku
Govoreći o međunarodnim obvezama, Živković je rekao da ga čudi koliko se olako Hrvatska odriče vlastite uloge i interesa da zagovara provedbu ciljeva Pariškog sporazuma te da bude primjer svijetu koji se odupire ubrzanju klimatskih promjena. Naglasio je da Hrvatska ne smije graditi klimatsku politiku na logici „zašto bismo mi ako ne radi SAD“, jer se posljedice klimatskih promjena ne mogu zaustaviti političkim ignoriranjem.

Fosilni projekti produbljuju krizu
Radojčić je problematičnima navela ulaganja u nova istraživanja bušotina u Kazahstanu, kao i aktivna istraživanja ugljikovodika u sjeverozapadnoj i središnjoj Hrvatskoj te istraživanje i proizvodnju nafte i plina u Slavoniji, intenzivirane 2024. i 2025. godine, uz planirana daljnja ulaganja, uključujući i projekt kod Kutine s planiranom proizvodnjom tijekom 20 godina, do 2045. godine.

Ocijenila je da takvo dugoročno vezivanje Hrvatske uz fosilne projekte produbljuje klimatsku krizu i suprotno je upozorenjima Međunarodne agencije za energiju da je za ostanak ispod 1,5 °C iznad predindustrijske temperature nužno ne pokretati nove projekte bušenja. „Kao izgovor za nova bušenja najčešće se navodi sigurnost opskrbe, iako se u pozadini radi o visokim profitima, kratkovidnoj politici i trošku koji će se mjeriti ljudskim životima i velikim štetama za gospodarstvo“, upozorila je.

Zaključno je naglasila da stabilnost elektroenergetskog sustava nije argument za produžavanje ovisnosti o fosilnim gorivima, jer je upravo dobava fosilnih goriva nestabilna zbog ovisnosti o uvozu i visokih troškova, dok obnovljivi izvori, uz modernizaciju mreže, jačaju energetsku neovisnost te postaju sve sigurniji i jeftiniji.

Vrijeme je za izlazak iz Ugovora o energetskoj povelji
Na kraju je Živković istaknuo potrebu da Hrvatska bez odgađanja izađe iz Ugovora o energetskoj povelji. Podsjetio je da su se Europska unija i Euroatom povukli iz tog ugovora smatrajući da više nije usklađen s klimatskim ciljevima EU-a i Pariškog sporazuma, osobito zbog zaštite ulaganja u fosilna goriva, te da je Europska komisija pozvala države članice da se povuku bez nepotrebnog odgađanja.

Upozorio je da Ugovor o energetskoj povelji ograničava suvereno vođenje energetske politike i otvara prostor sporovima koji štite investitore, navodeći i primjer da je MOL taj okvir koristio kao „oružje“ u arbitražama protiv Republike Hrvatske. „Umjesto da stavimo sunce i vjetar iza nas, vrijeme je da iza nas stavimo Ugovor o energetskoj povelji“, poručio je Živković.​