Živković je istaknuo da stanovanje prepušteno tržišnoj i investicijskoj logici ne može dugoročno funkcionirati u službi prava na dom. Stanovanje je osnovna društvena infrastruktura i preduvjet dostojanstvenog života, a ne alat za akumulaciju bogatstva. Unatoč velikim najavama, država ne provodi mjere koje bi doista poboljšale priuštivost.

Upozorio je da Hrvatska u praksi nema učinkovit porez na nekretnine niti kapacitet provesti postojeća pravila. Možemo! je od Vlade zatražio podatke o naplati poreza te, prema dobivenim odgovorima, u odnosu na 2024. godinu porez je 2025. naplaćen na oko 20.000 nekretnina više jer se počeo naplaćivati i na prazne nekretnine. No, u javnosti se govori o gotovo 600.000 praznih stanova, pa se postavlja pitanje kako je moguće da je porez naplaćen tek na mali dio tog fonda. „Ako je oporezovano dvadesetak tisuća, gdje su ostali stanovi i zašto država ne provodi ono što je propisala?“, pita Živković.

Dodatno je upozorio na neučinkovitost sustava naplate, istaknuvši da oni koji su porez platili s pravom mogu osjećati nepravdu jer se mjere ne provode dosljedno. To je, zaključuje, još jedan primjer nesposobnosti HDZ-a da provede vlastite zakone i reforme.

Govoreći o pritisku na tržište najma, Živković je istaknuo da Vlada nema plan povećati kapacitete studentskih domova u Zagrebu, iako je ondje potražnja najveća. Prema odgovorima koje je Možemo! dobio, ne planira se gradnja novog doma niti aktiviranje prostora koji je ranije služio toj svrsi.

Kao sistemsku slabost naveo je i činjenicu da država ne prepoznaje kupnju nekretnina gotovinom kao ozbiljan problem, iako ona potiče špekulacije i istiskuje građane s tržišta. Prema procjenama HNB-a, velik udio stambenih nekretnina kupuje se gotovinom, a značajan dio odnosi se na strane kupce.

Živković je kritizirao i Vladin program „priuštivog najma“, ocijenivši da potvrđuje špekulativnu logiku tržišta. Program daje povlaštenu cijenu vlasnicima koji svoje stanove nisu koristili sukladno namjeni, umjesto da ih se učinkovito oporezuje i potiče na aktivaciju kroz pravedan sustav. Ujedno stvara paralelni mehanizam dodjele koji nije usklađen s lokalnim pravilima i planovima te ne doprinosi izgradnji stabilne i pravedne javne stambene politike.

Gordan Bosanac, zastupnik u Europskom parlamentu, najavio je da će uskoro pred Europski parlament doći izvješće o priuštivom stanovanju, koje će vjerojatno biti manje ambiciozno od plana Europske komisije predstavljenog u prosincu. Upozorio je da dio većine nije želio prihvatiti stanovanje kao ljudsko pravo te da u izvješću nisu jasno prepoznati ključni uzroci krize – financijalizacija, špekulacije i kratkoročni najam. Podsjetio je da su Zadar i Split među europskim vrhom po udjelu kratkoročnog najma u stambenom fondu.

Bosanac je izdvojio i primjer ulaganja u studentske domove, navodeći da je Vlada prijavila sredstva iz kohezijskih fondova, ali ih nakon odobrenja nije iskoristila za povećanje kapaciteta ondje gdje je potreba najveća. Naglasio je da se Zeleni u Europskom parlamentu zalažu da se sredstva usmjere tamo gdje su najpotrebnija, osobito u javno priuštivo stanovanje u sljedećem sedmogodišnjem proračunu EU.

Zaključno je upozorio: „Ako u Hrvatskoj postoji oko 600 tisuća praznih stambenih jedinica, a ministar Bačić tvrdi da bi se problem stanovanja riješio s 220 tisuća stanova, ključno je pitanje hoće li se napokon provoditi učinkovito oporezivanje praznih stanova i aktivirati postojeći fond.“