Dušica Radojčić, predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode i saborska zastupnica Možemo! je na poziv inicijativa građana iz Sisačko-moslavačke županije i obišla lokaciju megaperadarskog kompleksa u Sisku. Na zajedničkoj konferenciji za medije u Sisku, predstavnici lokalnih zajednica su uz podršku predsjednice Odbora upozorili na ozbiljne propuste u postupcima procjene utjecaja na okoliš za planirani megaperadarski kompleks u Sisačko‑moslavačkoj županiji i na razorne utjecaje megakompleksa na  okoliš, na lokalne zajednice i kvalitetu života stanovnika županije.

Dušica Radojčić navela je da je 2023. i 2024. godine izdano 18 rješenja o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za pojedine dijelove peradarskog kompleksa na području Županije, nakon čega je na temelju toga pokrenuto za sada 5 pojedinačnih postupaka procjene utjecaja na okoliš: „Ono što se dogodilo tijekom tih postupaka jest da su otklonjene sve argumentirane primjedbe zainteresirane i stručne javnosti. To je samo dokaz o vrlo lošoj kvaliteti postupaka procjene utjecaja na okoliš koji se vrlo često svode na farsu budući da se baziraju na nevjerodostojnim podacima.“

Radojčić je naglasila da je projekt iscjepkan na manje dijelove, a radi se o jedinstvenom projektu za koji je prema Zakonu o zaštiti okoliša, utemeljenom na europskoj direktivi, nužna jedinstvena procjena utjecaja na okoliš: “Objektivno i kronološki radi se o povezanim dijelovima jedinstvene cjeline koja se sastoji od pogona za proizvodnju stočne hrane, farmama za tov pilića, pogonima za klanje i preradu mesa i bioplinskom postrojenju za obradu nastalog otpada. Zakon nalaže da se za takve jedinstvene projekte provodi jedinstvena procjena kako bi se mogao procijeniti njihov sinergijski i kumulativni učinak. Pojedinačnim postupcima željelo se izbjeći stvaranje cjelovite slike onoga što će to značiti za zajednicu, njihove resurse i razvojni potencijal.“

​Najavila je da će se na sjednici saborskog Odbora za zaštitu okoliša odlučivati o održavanju tematske sjednice, te je dodala: „Predstavnici lokalnih inicijativa najavili su pokretanje upravnih sporova protiv rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš – ako ta rješenja budu izdana”. ​

Ivanka Cestarić iz Lekenika upozorila je da će, ako se projekt ostvari, „čitava općina biti iz temelja promijenjena: „Planira se valionica pilića sa 120 milijuna pilića za sve peradarnike, od toga najmanje dvije farme u općini Lekenik te tvornica stočne hrane. Količinu buke i utjecaja na stanovništvo teško je i zamisliti, kao i promet koji će se odvijati na čitavoj općini“, rekla je Cestarić.

​Damir Rossini iz Sunje istaknuo je da se u Sunji radi o zahvatu koji se pokušava fingirati kao četiri zasebne farme, a vidljivo je da se radi o jednoj farmi. „Mislim da ni u Europi nema tolike koncentracije peradarnika na jednom mjestu. Teško je povjerovati da bilo koje razumno ljudsko biće, a kamoli službenici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, mogu tvrditi da ovo neće imati utjecaj na okoliš“, dodao je. Upozorio je da se na svega nekoliko kilometara nalazi Park prirode Lonjsko polje i zaštićena ekološka zona: „To ne samo da će imati utjecaja, nego će uništiti lokalne proizvođače govedine, konjogojstvo, pčelarstvo i sve ostalo. Radi se o jednom od najvećih ekoloških zagađenja u Hrvatskoj koje je ikad planirano s ovim farmama.“

Dubravka Hrvoj iz Velike Ludine upozorila je na razmjere zahvata u Okolima: „U tijeku su dva projekta – klaonica koja je sada dobila nacrt rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš i osam farmi u Okolima, što je ustvari 96 peradarnika. U selu Okoli ima samo 88 kuća.“ Naglasila je kako je lokacija udaljena kilometar od Lonjskog polja, bez infrastrukture, odvodnje i mogućnosti pročišćavanja, a pritisak od 12.000 kamiona nezamisliv je za tako malu sredinu. „Bojimo se za svoje zdravlje, kvalitetu života i okoliš, a tvrdi se da nema utjecaja na okoliš. Projekt nije usklađen s prostornim planom ni Općine ni Županije“, poručila je Hrvoj.

Snježana Sužnjević Vago iz inicijative Siščani ne žele biti smetliščani: „Nalazimo se u blizini lokacije gdje bi trebala niknuti velika klaonica peradi s bioplinskim postrojenjem. Moram demantirati one koji misle da je investitor odustao od bioplinskog postrojenja – nije odustao.“

„Studija je išla cjelovito za klaonicu i bioplinsko postrojenje, a Povjerenstvo je dalo pozitivno mišljenje. Od Siska namjeravaju napraviti septičku jamu u koju bi se dovozio sav gnoj i sve uginule životinje s farmi koje misle izgraditi u županiji“, upozorila je.

Dodala je da “prostorni planovi ne podržavaju izgradnju te megalomanske tvornice koja bi trebala imati dimenzije od preko kilometar dužine i oko 200 metara širine te ne postoje uvjeti za izdavanje građevinske dozvole.”

​Željko Rožić, Sisak, podsjetio je da su sve ove farme, postrojenja za preradu i tvornica stočne hrane dio jednog tehnološkog procesa: “Taj proces je toliko ogroman da se prostire kroz cijelu Sisačko‑moslavačku županiju, praktično do granica Zagreba”. Podsjetio je da je na studiju utjecaja na okoliš samo za centralno postrojenje u Sisku podneseno nekoliko stotina primjedbi, koje su odbačene: „Projekt je ogroman, sa zastarjelim tehnologijama, vrlo nejasnim rješenjima i nedokazanim izračunima potrošnje plina, vode, otpadnih voda i emisija. Sve smo to dostavili, a u Ministarstvu zaštite okoliša kažu da je sve prihvatljivo. Ako se sagradi ova megalomanija, u problemu neće biti samo Sisak, nego i Zagreb“, zaključio je.