U 2025. godini smo u Hrvatskom saboru imali niz inicijativa, prijedloga zakona, zaključaka i amandmana. Među ostalim, izborili smo strožu regulaciju kockanja i povećanje naknada za dugotrajno bolovanje, a predložili smo i konkretna rješenja za borbu protiv inflacije i siromaštva, za digitalnu zaštitu djece i strožu regulaciju pirotehničkih sredstava.

Neki naši prijedlozi su usvojeni, dok ćemo na drugima ustrajati i u narednom periodu te ih konačno izglasati kada preuzmemo upravljanje Republikom Hrvatskom.

U nastavku slijede neke od naših najvažnijih inicijativa (vrijeme čitanja: 10 minuta).

Stroža regulacija kockanja

U travnju je izmijenjen Zakon o igrama na sreću. To je bila vaša i naša zajednička pobjeda. Naime, u 2024. smo krenuli u kampanju kojom smo tražili strožu regulaciju kockanja. Mnogi od vas su uključili i potpisali našu peticiju, koja je skupila 20.000 potpisa.

Nakon toga, izmjenama zakona se:

• izbacilo kladomate iz kafića
• zabranilo oglašavanje na vanjskim površinama
• zabranilo oglašavanje na televiziji, internetu i društvenim mrežama kao i live stream emitiranje kockanja
• zabranilo oglašavanje kroz poznate osobe i influencere
• uvelo obavezno identificiranje igrača, kao i strože kazne za priređivače koji krše propise, uključujući i zabranu prava na priređivanje

Zašto je to važno: 

• u Hrvatskoj je između 40 i 50 tisuća ljudi ovisno o kockanju
• više od 70% srednjoškolaca je kockalo
• 13% srednjoškolaca pokazuje simptome ovisnosti o kockanju

Kad se građani i opozicija udruže u pritisku na vladajuće, uspjeh je moguć. Dokazali smo to i ranije kad smo, primjerice, zajednički obranili pomorsko dobro. Sa strožom regulacijom kockanja opet smo pokazali da opozicija nije bespomoćna i da kontinuirani rad u borbi za javni interes može donijeti uspjeh.

Veće naknade za beskućnike i žrtve nasilja u smještaju

U Saboru smo predložili da beskućnici i žene žrtve nasilja s niskim primanjima nastave primati punu zajamčenu minimalnu naknadu i nakon što dođu u sklonište/smještaj.

Zašto je to važno: beskućnici i žene žrtve nasilja koji su primali zajamčenu minimalnu naknadu ranije su gubili 50% te mjesečne naknade kada bi došli u smještaj/sklonište. Zbog toga su, primjerice, neki beskućnici odbijali doći u skloništa i ostajali na ulici.

HDZ-ova vladajuća većina prvo je naš prijedlog odbila, a zatim su to sami predložili i usvojili. U konačnici, nije bitno čiji je amandman usvojen – bitno je da smo potaknuli rješavanje ovog problema i pomogli beskućnicima i žrtvama nasilja s niskim primanjima.

---

O tome, kao i o svim našim drugim akcijama, redovito pišemo u našem Možemo Megafonu. Pijavi se i primaj ga u svoj inbox!

---

Zaustavljena izvlaštenja

Podrškom prosvjedima i organiziranjem konferencija za medije pomogli smo zaustaviti izvlaštenje 328 vlasnika vrijednog poljoprivrednog zemljišta u korist privatnog investitora u solarnu elektranu u Zaboku.

U čemu je problem: HDZ-ove izmjene Zakona o izvlaštenju otvorile su vrata sustavnom oduzimanju zemljišta građana RH za profit velikih privatnih investitora.

Dodatno: zajedno s SDP-om, Ustavnom sudu smo podnijeli zahtjev za ocjenom ustavnosti navedenih izmjena Zakona o izvlaštenju. Također s SDP-om smo organizirali financiranje odvjetnika koji pokreće postupak u cilju zaustavljanja cijelog projekta koji se temelji na izvlaštenju građana s njihovih poljoprivrednih površina.

Zašto je to važno: ako odmah ne zaustavimo ovu otimačinu zemlje običnih građana, diljem Hrvatske možemo očekivati velike privatne investitore koji će izvlašćivati građane za vlastiti profit pod krinkom zelene tranzicije.

Veće naknade za dugotrajno bolovanje

U siječnju 2025. smo upozorili na činjenicu da mnogi dugotrajni onkološki pacijenti u Hrvatskoj preživljavaju s 300, 400 ili 500 eura mjesečno, jer naknade za dugotrajno bolovanje gotovo 20 godina nisu usklađivane s rastom prosječne plaće.

Odmah smo predložili izmjene zakona kojima bi se propisalo da se naknada za dugotrajno bolovanje mora usklađivati jednom godišnje i automatizmom povećavati.

Iz Vlade su odmah najavili da će naknade podignuti svima na dugotrajnom bolovanju. Međutim, dok su nekim pacijentima naknade porasle, mnogima nisu – svima čija je naknada bila između 353 i 565 eura naknada je ostala ista, zbog čega se naravno osjećaju izigrano.

Iako smo izborili podizanje naknada, nećemo prestati pritiskati Vladu dok naknade ne poveća svima, kako bismo baš sve pacijente s najtežim i najduljim oboljenjima zaštitili od teškog siromaštva.

Sanacija ilegalnih odlagališta otpada

Nakon što smo bili na lokaciji ilegalnog odlagališta otpada u blizini Gospića, podržali zabrinute građane, organizirali konferenciju za medije i sudjelovali na okruglom stolu, iz Fonda za zaštitu okoliša obećali su da će prva faza sanacije ilegalnog odlagališta krenuti u 2026. godini.

U čemu je problem: u blizini Gospića se, na 13.000 kvadrata, nalazi zakopani infektivni otpad i druge vrste otpada, dok su na površini velike količine usitnjenog otpada nepoznatog sastava.

Ovo zagađenje je beskrupulozan zločin. Poznato je da ekomafija uvozi otpad iz Italije u Hrvatsku zbog toga što je sustav nadzora manjkav. Nevjerojatno je da, iako su informacije o ilegalnoj trgovini otpadom lako dostupne, Ministarstvo zaštite okoliša i dalje ne primjenjuje strogu kontrolu uvoza otpada iz inozemstva, a naročito iz Italije.

Nije nebitno: ovo je jedan od slučajeva zbog kojeg pravosuđe RH, prema pisanju medija, istražuje uhićenog šefa Državnog inspektorata, HDZ-ovog Andriju Mikulića. 

Na sličan organizirani eko-kriminal upozorili smo i vezano uz 4.000 tona otpada koji je ilegalno odložen u bivšoj tvornici Istraplastike u Pazinu. Ni taj problem nadležno ministarstvo i institucije poput Mikulićevog (dakle HDZ-ovog) Državnog inspektorata, već godinama ne rješavaju.

Restauracija klasičnog hrvatskog filma

U 2025. smo konačno uspjeli pritisnuti vladajuću većinu da osigura novac u proračunu (2 milijuna eura) za restauraciju hrvatskog klasičnog filma na celuloidnoj traci.

Zašto je to važno: celuloidni originali hrvatskih filmskih klasika zbog kemijskih procesa nepovratno propadaju. 

Digitalna zaštita djece

U saborsku proceduru uputili smo prijedlog Zakona o digitalnoj zaštiti djece te će Sabor o njemu raspravljati u 2026. godini.

Ciljevi:

• zaštita mentalnog zdravlja djece
• zaštita djece u digitalnom prostoru

Prema našem prijedlogu:

• djeca do 15 godina bi profile na društvenim mrežama mogla otvoriti samo uz izričit pristanak roditelja
  • platforme bi morale uvesti učinkovite, sigurne i za privatnost neinvazivne načine provjere dobi – bez prikupljanja osobnih podataka, slanja dokumenata ili ugrožavanja privatnosti
• u svim osnovnim školama u Hrvatskoj zabranilo bi se korištenje mobitela
  • cilj: bolji fokus, pažnja i međusobni odnosi učenika
• uspostavio bi se sustav prevencije i reagiranja na digitalno nasilje
  • digitalne platforme bi bile obvezne omogućiti djeci jednostavan mehanizam prijave štetnog sadržaja te ga ukloniti bez odgode
  • država bi bila odgovorna za edukacije i psihološku podršku u školama za djecu, roditelje i učitelje.

Zašto je to važno: 

• u Hrvatskoj 50 tisuća djece pati od poremećaja mentalnog zdravlja
• brojna istraživanja pokazuju da pretjerana izloženost društvenim mrežama djece i adolescenata podiže rizik za razvoj:
  • depresivnih poremećaja
  • anksioznosti
  • poremećaja spavanja
  • poremećaja hranjenja
  • samoozljeđujućih ponašanja
  • digitalnog nasilja 
• podaci istraživanja u Hrvatskoj su alarmantni:
  • čak 24 posto adolescenata kaže da se namjerno samoozljeđuje
  • trećina djece žrtva je online nasilja barem jednom mjesečno
  • četvrtina učenika 7. razreda je nezadovoljno životom
• naša djeca nemaju šanse protiv algoritama društvenih mreža koji su stvoreni da ih privuku, zadrže i učine ovisnima

Što smo već napravili: 100 zagrebačkih osnovnih škola provodi preporuku Grada Zagreba o zabrani korištenja mobitela, a iskustva škola pokazuju veću socijalnu interakciju među djecom, bolju atmosferu i veću koncentraciju učenika tijekom nastave i manje digitalnog nasilja.

Prevencija femicida

Nakon što su u dva tjedna ubijene četiri žene, u prosincu smo tražili izvanrednu sjednicu Sabora o femicidu, što je HDZ odbio.

Nakon toga, u proceduru smo uputili zahtjev za osnivanje saborskog istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica o institucionalnim propustima u sustavu prevencije i zaštite žena od nasilja, koji rezultiraju velikim brojem femicida.

Zašto je to važno: u nizu slučajeva femicida počinitelji su bili višestruko prijavljivani zbog nasilja, imali izrečene mjere opreza, prekršajne ili kaznene presude, a žrtve su bile u kontaktu s institucijama – policijom, zavodom za socijalni rad, sudovima i zdravstvenim ustanovama. Unatoč tome, institucije ih nisu uspjele zaštititi.

Istražno povjerenstvo bavilo bi se analizom slučajeva femicida posljednjih godina, s fokusom na institucionalne propuste. Među ključnim pitanjima koja bi povjerenstvo ispitalo su:

• Kako se provodi procjena rizika u slučajevima obiteljskog i partnerskog nasilja?
• Zašto institucije često ne prepoznaju moguć smrtonosni ishod? 
• Zašto mjere izrečene nasilnicima nisu učinkovite ili se ne nadziru? 
• Kako i zašto dolazi do situacija u kojima nasilnici s višestrukim prijavama ostaju na slobodi bez adekvatnog nadzora? 
• Kako funkcionira suradnja među institucijama i zašto dolazi do njena zastoja? 
• Postoje li propusti u edukaciji policije, sudstva, zdravstva i socijalnih službi? 

Ciljevi:

• utvrditi zašto sustav zaštite žena od femicida ne funkcionira adekvatno
• predložiti konkretne mjere i zakonodavne izmjene koje će bolje zaštititi žene.

Stroža regulacija pirotehničkih sredstava

U Saboru smo predložili i izmjene Zakona o eksplozivnim tvarima kojima bi se strože regulirala uporaba pirotehničkih sredstava.

Zašto je to važno: petarde se predstavljaju kao zabava, ali cijena su teške i trajne ozljede, najčešće djece, te stres za ljude, posebno one starije životne dobi, kao i za životinje. 

Našim prijedlogom bi se:

• zabranila pirotehnika s jakim zvučnim učinkom
• skratilo razdoblje prodaje za osobne potrebe na 29., 30 i 31. prosinca (sada prodaja kreće od 15. prosinca)
• ograničilo korištenje isključivo na prijelaz sa Stare na Novu godinu
• zabranila prodaja u trgovinama mješovite robe
• zabranilo oglašavanje
• zabranila uporaba na udaljenosti manjoj od 200 metara od zdravstvenih ustanova, domova za starije, škola i vrtića, vjerskih objekata, farmi, zooloških vrtova i skloništa za životinje.

HDZ-ova većina naš je prijedlog odbila. Nadamo se da će ga ipak, kao i u nekim drugim slučajevima, preuzeti i predložiti kao svoj, te ga usvojiti tijekom 2026. godine. Mi ćemo ih nastaviti pritiskati.

Borba protiv siromaštva

U Saboru smo, u raspravi o izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi, tražili:

• povećanje naknada za sve građane koji žive u siromaštvu, naročito samce i starije osobe
• adekvatno financiranje županijskih domova za starije kako više ne bi podizali cijene (podsjećamo: u Zagrebu nismo dizali cijene domova otkad upravljamo Gradom)
• uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka

Dok Vlada priča da se u Hrvatskoj nikad nije bolje živjelo, stopa rizika od siromaštva je viša nego prije 10 godina. I dok u Zagrebu zadnjih godina pada, u ostatku zemlje raste. To puno govori o razlici naših i HDZ-ovih politika.

Upozorili smo na činjenicu da HDZ-ova većina izmjenama zakona nije povećala naknade za samce i starije osobe.

Zašto je to važno: samci i starije osobe su u najvećem riziku od siromaštva – svaka treća starija osoba u Hrvatskoj je u riziku od siromaštva, a čak 60 posto samaca starijih od 65 je ugroženo siromaštvom.

Također, od Vlade smo još jednom tražili da uvede univerzalni dječji doplatak, za svu djecu. Osim što Vlada nije uvela univerzalni dječji doplatak ni u 2025. godini, a po svemu sudeći neće ni u 2026., postojeći dječji doplatak ostao je zamrznut – nisu podignuti ni iznosi naknada niti cenzusi (dohodovni pragovi ispod kojih roditelji ostvaruju pravo na naknadu).

Zašto je to problem: 

• zbog rasta cijena, realna vrijednost zamrznutog dječjeg doplatka je pala
• zbog niskih dohodovnih pragova, roditelji kojima su plaće rasle, prateći inflaciju, izgubili su pravo na dječji doplatak

Podsjećamo: Vlada je pred izbore 2024. godine obećala da će dječji doplatak obuhvatiti oko pola milijuna djece. Međutim, dječji doplatak danas prima manje djece nego prije 7 godina.

Što predlažemo: 

• uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka po socijalno progresivnim stopama
  • takav model osigurava da svako dijete ima pravo na doplatak, pri čemu bi obitelji s manjim prihodima primale veći iznos
• da se i prije usvajanja univerzalnog dječjeg doplatka:
  • proširi krug korisnika povećanjem dohodovnih cenzusa
  • povećaju naknade
• da se dječji doplatak svake godine usklađuje s inflacijom, odnosno rastom troškova života

Minimalna plaća

Iznijeli smo i konkretan prijedlog za rast minimalne plaće. Tražili smo da se:

• minimalna plaća računa prema jasnoj i transparentnoj formuli umjesto da se određuje političkom odlukom Vlade – minimalna plaća mora rasti prema košarici troškova života, kao što je npr. slučaj u Sloveniji
• minimalna plaća usklađuje dvaput godišnje, kao što je to slučaj s mirovinama, jer se u suprotnom njena vrijednost, zbog inflacije, brzo gubi

Borba protiv inflacije

Iznijeli smo niz konkretnih mjera kojima bi država mogla utjecati na rast cijena i ublažiti posljedice inflacije na građane, među ostalim:

• jačanje kapaciteta Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja
• sustavno praćenje i ograničavanje cijena proizvoda koji imaju snižen PDV
  • razlog: trgovci nakon sniženja porezne stope na 5% za niz prehrambenih proizvoda nisu smanjivali cijene, već su zadržali razliku
• uvođenje poreza na ekstraprofit, tj. na uvećanu dobit bankarskog sektora te drugih sektora koji su ostvarivali velike profite koji nisu rezultat poboljšanog poslovanja
• ograničavanje cijene stanovanja, poreznom politikom koja bi demotivirala špekulativna ulaganja u nekretnine i značajno oporezivala prazne stanove.

Inkluzivni dodatak

Još kod donošenja Zakona o inkluzivnom dodatku upozoravali smo HDZ i ministra Piletića na činjenicu da bi preopterećenost sustava socijalne skrbi i nedostatni kapaciteti tijela vještačenja mogli rezultirati sporim izdavanjem rješenja za osobe s invaliditetom. Ministar nas je tada uvjeravao da će sve biti u redu. Na problem dugog čekanja na rješenja o inkluzivnom dodatku smo u Saboru kontinuirano upozoravali i tijekom 2025. Zatim se u rujnu otkrilo da je više od 15 tisuća osoba s invaliditetom preminulo dok su čekali rješenje.

Činjenica da ljudi toliko dugo čekaju na rješenja da mnogi prije toga umru, pokazuje nesposobnost ministra Piletića, koji je davno trebao podnijeti ostavku. Nevjerojatno je da se nakon svega, umjesto da smijeni ministra i najavi ubrzano rješenje problema, premijer u Saboru hvalio uvođenjem inkluzivnog dodatka!

Protiv (diskriminatornog) vojnog roka

Usprotivili smo se uvođenju obveznog vojnog roka jer smatramo da se nedostaci pričuve mogu riješiti kroz unapređenje sustava dobrovoljnog služenja. Smatramo da u cilju jačanja obrambene spremnosti treba imati motivirane mlade ljude koji dobrovoljno, a ne pod prisilom, služe vojni rok, te da se jačanje kapaciteta profesionalne vojske mora postići dizanjem plaća vojnicima koje su sada neadekvatne. Time bi se izbjegle i neustavnosti HDZ-ovog zakona.

Što je u zakonu protuustavno i diskriminatorno:

• muškarci koji će služiti obvezni vojni rok će na budućim natječajima za radna mjesta u državnoj ili javnoj službi imati prednost pred svim ženama na istom natječaju
• priziv savjesti u vojsci će se kažnjavati (znatno niža naknada), dok se u zdravstvu, kod prekida trudnoće, liječnike s prizivom savjesti praktički nagrađuje 

Što dalje: podnijet ćemo zahtjev za ocjenom ustavnosti ovih diskriminatornih odredbi zakona.

Besplatan pobačaj

Žene imaju pravo na potpuno pokrivanje troška zdravstvene usluge povezane s prekidom trudnoće. Zato smo u Saboru predložili da pobačaj bude besplatan.

Zašto je to važno: trenutačno visoka cijena prekida trudnoće predstavlja značajnu prepreku ženama u ostvarivanju svog prava u Hrvatskoj. Prekid trudnoće medicinska je intervencija i kao takav mora biti dostupan, siguran i besplatan.

Priznanje Palestine

U Saboru smo predložili da Republika Hrvatska prizna državu Palestinu i da zabrani izvoz oružja Izraelu i transfer oružja Izraelu preko teritorija RH, te da time doprinese zaustavljanju genocida i izgladnjivanja Palestinaca. HDZ-ova vlada te je prijedloge odbila.

Andrej Plenković je protokolarnim izjavama o žaljenju zbog civilnih žrtava u Gazi sa sebe nastojao skinuti odgovornost. Međutim, odbijanjem svih naših prijedloga, stajanjem uz zemlje koje su blokirale sve inicijative za pritisak na Izrael te primanjem izraelskog ministra vanjskih poslova u državni posjet na najvišoj razini, premijer je svjesno prešao preko ratnih zločina i genocida u Gazi i teško osramotio Hrvatsku.

STOP Bačićevim zakonima

Oštro smo se usprotivili Bačićevim izmjenama Zakona o prostornom uređenju, koji otvaraju vrata otimačini zemlje građana RH, dok lokalnoj samoupravi otimaju ustavnu nadležnost upravljanja prostorom i urbanističkog planiranja.

Bačićev zakon velikim privatnim investitorima daje mogućnost da:

• za vlastiti profit sami iniciraju izvlaštenja običnih građana s njihove zemlje
• diktiraju razvoj gradova, tako da mimo volje gradova interveniraju u njihov prostor i oblikuju ih kako im odgovara
• pod krinkom “priuštivog stanovanja“ šire građevinsko područje na šume i poljoprivredna zemljišta (iako je analiza koju je naručila Vlada pokazala da u Hrvatskoj ima čak 600.000 praznih stambenih jedinica i dovoljno građevinskog područja)

Zakon je usvojen, ali to nije kraj. Kao što smo već najavili, srušit ćemo ga ili na Ustavnom sudu ili na referendumu.