U Saboru je održana tematska sjednica posvećena aktualnoj temi „Utjecaj društvenih mreža i digitalnog okruženja na mentalno zdravlje djece i mladih“ uz sudjelovanje brojnih stručnjaka i predstavnika institucija te donositelja politika.

Zagreb, 4. prosinca 2025. – Postoji konsenzus struke, roditelja, učitelja i javnih institucija da je pretjerano korištenje digitalne tehnologije pogubno za mentalno zdravlje djece i mladih, a sada je potreban širok politički konsenzus i volja ključnih donositelja odluka da se korištenje digitalnih tehnologija regulira i da se što prije usvoje mjere za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih u digitalnom okruženju, jedan je od zaključaka danas održane tematske sjednice saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, održane na inicijativu predsjednice Odbora, dr. sc. Ivane Kekin.

Dr. sc. Ivana Kekin dr. med., uvodno je rekla kako digitalno okruženje oblikuje mentalno zdravlje djece, a naša djeca provode više vremena na platformama nego u stvarnom, analognom životu. U Hrvatskoj 50 000 djece pati od poremećaja mentalnog zdravlja, a brojna istraživanja pokazuju da ekscesivna izloženost društvenim mrežama podiže rizik za razvoj depresivnih poremećaja, anksioznosti, poremećaja spavanja, poremećaja hranjenja, samopovređujućih ponašanja i digitalnog nasilja među djecom i adolescentima. Podaci relevantnih istraživanja za RH su alarmantni i pokazuju da je čak 24 posto adolescenata iskazalo da se namjerno samoozljeđuje, čak 15 posto učenika izjasnilo se da ima plan za suicid, a 6 posto ga je pokušalo. Svaki četvrti učenik 7. razreda je nezadovoljan životom, kao svaki treći učenik 3. razreda srednje škole.

„Mnoge zemlje već su krenule u regulaciju društvenih mreža, trebalo bi biti razumljivo da ako reguliramo alkohol, kocku, promet, hranu, onda moramo regulirati i digitalni prostor“, rekla je Kekin.

Prof. dr. sc. Neven Ricijaš s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta predstavio je podatke o problematičnoj uporabi interneta i društvenih mreža te njihovu utjecaju na mentalno zdravlje djece i mladih. Naglasio je da su društvene mreže danas neizostavan dio svakodnevice, više od 40% učenika koristi mreže preko tjedna, a više od 60% preko vikenda, pri čemu istraživanja jasno pokazuju da se veći broj sati provedenih na društvenim mrežama veže uz snažnije bilježenje emocionalnih teškoća kod djece i mladih. Istaknuo je i rezultate istraživanja među srednjoškolcima prema kojima oko petine učenika izvještava o stresu i problemima s mentalnim zdravljem; to potvrđuje da je i srednja škola pravo vrijeme za preventivno djelovanje. Ricijaš je upozorio da se moramo intenzivno baviti rizicima i brojnim rizičnim faktorima, jer djeca te rizike uzimaju zdravo za gotovo i ne razumiju algoritme koji ih drže “prikovanima” za mobitel. 

Dr. sc. Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Zagreb predstavio je rezultate istraživanja ”U potrazi za mjerom” Instituta i Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja, provedenom na vrlo velikom uzorku učitelja i nastavnika te učenika, o tome kako učeničko korištenje digitalnih tehnologija utječe na razne aspekte njihova života.

Tako 85,1% učitelja i nastavnika smatra da digitalne tehnologije imaju izrazito negativan i negativan utjecaj na fizičko zdravlje učenika, 83% smatra da ima negativan utjecaj na mentalno zdravlje učenika, a čak 82,9% učitelja smatra da digitalne tehnologije imaju izrazito negativan i negativan utjecaj na kvalitetu slobodnog vremena učenika. Što se tiče samih učenika, njih 63% smatra da digitalne tehnologije imaju pozitivan utjecaj na njihovu informiranost o aktualnim zbivanjima, no sami procjenjuju da digitalne tehnologije imaju izrazito negativan i negativan utjecaj na njihovo učenje (42,9%), na kvalitetu slobodnog vremena (njih 37,3%), na fizičko zdravlje (30,5%) te na mentalno zdravlje (29,4%).

“Iz istraživanja je jasno da djeci i mladima nedostaje školsko igralište, fizički kontakt, da za time žude. Potrebno je naći mjeru. Glasovi djece i mladih kao i glasovi učitelja govore da u potrazi za mjerom treba krenuti žurno i zajedno. Trebamo se postaviti nasuprot interesnim skupinama, a to su velike digitalne platforme, i krenuti u ono što je prava borba današnjice, borba protiv algoritma i borba za mentalno zdravlje djece i mladih”, naglasio je Jokić.

Iva Zečević, klinička psihologinja u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mlade, predstavila je što djelatnici bolnice vide u praksi: „U praksi vidimo povećanje broja slučajeva anksioznosti, depresivnosti, rast brojeva hitnih pregleda. Vidimo i da se djeca izoliraju i ne razvijaju socijalne vještine. Postoje i rodne razlike, djevojčice su sklonije korištenju društvenih mreža, i sklonije su uspoređivanju s influencerima i standardima koje ne mogu doseći, dok su dječaci skloni prekomjernom igranju videoigara. Djeca bijegom na internet nažalost ne razvijaju vještine rješavanja problema, a roditelji često nemaju uvid koliko su im djeca na telefonu i kako ga koriste“, rekla je.

“Djeca s poteškoćama s mentalnim zdravljem na mrežama traže savjete, pažnju i podršku; a pritom upadaju u grupe gdje se romantiziraju poremećaji hranjenja. No najviše nas brine kad pretražuju metode samoozljeđivanja i suicida, a digitalne tehnologije donose povećan rizik od naglih donošenja opasnih odluka”.

Luka Juroš, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade, rekao je da Grad Zagreb bilježi povećanje različitih vrsta teškoća kod djece i mladih; broj djece s teškoćama u razvoju u zadnjih 10 godina više se nego udvostručio, te se povećao broj djece s odgodom početka pohađanja škole: samo ove godine povećan je za 150 djece samo u Gradu Zagrebu, većinom vezano uz nedostatan razvoj motorike djece. Grad Zagreb pokrenuo je zato niz inicijativa, a 3 milijuna eura u 2026. godini Grad će uložiti u brigu za mentalno zdravlje djece i borbu protiv vršnjačkog nasilja, dok će za rad pomoćnika u nastavi u osnovnim školama Grad uložiti više od 26 milijuna eura. Juroš je istaknuo i da je skoro svaka škola u Zagrebu provela preporuku ograničenja korištenja mobitela u osnovnoj školi i ishodi su pozitivni i obećavajući. 

Izv.prof. dr. sc. Lucija Vejmelka (Pravni fakultet), projekt DeSHAME Hrvatska iznijela je rezultate istraživanja kojem je cilj saznati koliko su školarci izloženi štetnim sadržajima i seksualnom uznemiravanju u online okruženju. Istaknula je da su od učenika petog razreda saznali da se svaki sedmi mladi korisnik želi upoznati s osobom s kojom se upoznaju na društvenoj mreži. “Propustili smo cijelu ranu intervenciju i treba nam čvrsta politička volja oko regulacije da bismo se pomaknuli s ovih loših podataka i rezultata”, rekla je Vejmelka.

Marko Rakar, informacijski stručnjak, naglasio je da, gledajući s aspekta sigurnosti, treba računati da sve što je danas na internetu jest i arhivirano negdje na nepoznatom mjestu, te da sve što danas objavimo na internetu, sve fotografije, sve poruke koje djeca razmjenjuju, ti podaci mogu u bilo kojem trenutku iscuriti van i biti objavljeni te da je edukacija djece o tome nužna.

No, naglasio je, ako se uspije stvoriti konsenzus oko regulacije korištenja društvenih mreža oko npr. provjere dobi djece kao uvjet za korištenje mreža, zatim moguća regulacija sati korištenja mreža, sve je s tehničke strane izvedivo i može se provesti. Upozorio je i da ne treba krenuti prečvrsto i prerestriktivno prema samoj djeci jer to neće biti učinkovito; ako se internet ne može zabraniti u najrestriktivnijim zemljama svijeta poput Irana, i djeca kod nas će pronaći način.