“Sto zagrebačkih osnovnih škola provodi preporuku o zabrani korištenja mobitela, a iskustva škola pokazuju poboljšanje vršnjačkih odnosa, bolju koncentraciju na nastavi i manje digitalnog nasilja. Sljedeći korak u zaštiti djece od negativnih utjecaja korištenja mobitela i društvenih mreža je prijedlog Zakona o digitalnoj zaštiti djece, koji ima upravo taj cilj: zaštititi djecu u digitalnom prostoru, i vratiti im djetinjstvo”, izjavile su danas Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba i Ivana Kekin, saborska zastupnica Možemo!, prilikom predstavljanja iskustva zagrebačkih škola bez mobitela i zakonodavne inicijative stranke Možemo.

Nakon preporuke Grada Zagreba na početku školske godine, tijekom rujna i listopada 100 zagrebačkih osnovnih škola uvelo je zabranu korištenja mobitela tijekom boravka učenika u školi, a većina ostalih koje još nisu uvele, namjeravaju je uvesti. Škole izvještavaju o većoj socijalnoj interakciji među djecom, boljoj atmosferi i većoj koncentraciji učenika na nastavi, a zabilježen je i pad slučajeva vršnjačkog nasilja putem digitalnih kanala.

“Većina djece brzo se prilagodila novim pravilima, a prema riječima nastavnika “škola je bučnija, ali pozitivno – više se razgovara, a manje gleda u ekran”. Učitelji su primijetili poboljšanja u pažnji za vrijeme nastave i ocjenama, kao i manji broj incidenata vezanih uz snimanje i objavljivanje neprimjerenih sadržaja na društvenim mrežama”, rekla je Danijela Dolenec.

“Već uvođenjem preporuke mi smo kucali na otvorena vrata, jer ova mjera ima doista jako široku podršku u školama i u društvu. Preporuka Grada za zabranu ojačala je primjenu u školama, a osim toga otvorili važnu javnu raspravu o potrebi sustavne regulacije”, dodala je Dolenec.

Ivana Kekin naglasila je da djeca nemaju šanse protiv algoritama društvenih mreža, koji su stvoreni da ih privuku, zadrže i učine ovisnima: “Djeca između 9 i 15 godina provode više od tri sata dnevno na ekranima i društvenim mrežama; u Hrvatskoj više od 70 % učenika viših razreda osnovne škole provodi više od tri sata dnevno na internetu, a trećina djece žrtva je online nasilja barem jednom mjesečno, dok su četvrtina i sami počinitelji. Ove su statistike razorne, a država dosad nije imala nikakav zakon koji bi djecu štitio u digitalnom prostoru”, rekla je.

“Danas zato predstavljamo Prijedlog Zakona o digitalnoj zaštiti djece – prvi prijedlog zakona u Hrvatskoj koji za svoj osnovni cilj ima zaštitu djece u digitalnom prostoru”:

Zakonom se na nacionalnoj razini uređuje korištenje mobilnih uređaja u osnovnim školama, tako da djeca i dalje mogu donijeti mobitel u školu, ali ga po dolasku moraju isključiti i pohraniti na sigurno mjesto, čime se stvaraju uvjeti za učenje, razgovor i socijalizaciju umjesto gledanja u ekran; iznimke su dopuštene samo u slučaju medicinskih potreba, jer cilj nije zabrana radi zabrane, već zaštita fokusa, pažnje i međusobnih odnosa učenika.

 Uvodi se i obaveza da škole osiguraju filtrirane školske mreže, tako da školski internet u učionicama onemogućava pristup društvenim mrežama i neobrazovnim sadržajima.

Uvodi se sustav provjere dobi i roditeljskog pristanka za korištenje društvenih mreža, tako da djeca mlađa od 15 godina mogu otvoriti profil samo uz izričit pristanak roditelja, pri čemu su platforme dužne uvesti učinkovite, sigurne i za privatnost neinvazivne načine provjere dobi – bez prikupljanja osobnih podataka, slanja dokumenata ili ugrožavanja privatnosti. Time se ispravlja trenutačna apsurdna situacija u kojoj je za svaku školsku fotografiju potrebna roditeljska suglasnost, dok za registraciju na društvene mreže nije potrebna nikakva zaštita, i time se djecu štiti i na internetu barem jednako kao i u školskom hodniku.

Nadalje, zakon uspostavlja sustav prevencije i reagiranja na digitalno nasilje, jer će platforme biti obvezne jasno prikazivati poruke o prevenciji nasilja, omogućiti djeci jednostavan mehanizam prijave štetnog sadržaja te ga ukloniti bez odgode dok je država odgovorna za edukacije i psihološku podršku u školama za djecu, roditelje i učitelje.

“Ovime želimo osigurati da djeca budu sigurna u digitalnom prostoru i razvijaju zdrave navike, da roditelji dobiju prave alate i podršku, a da digitalne platforme preuzmu stvarnu odgovornost prema maloljetnim korisnicima. Digitalni svijet ne smije biti divlji zapad djetinjstva, nego prostor zdravog razvoja, kreativnosti i međusobne povezanosti ali samo ako postavimo jasna pravila koja čuvaju ono najvažnije: dječju pažnju, samopoštovanje i mentalno zdravlje”, zaključila je Kekin.