“Vladajući su Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa prvo oslabili izvana, a sada to rade iznutra. Potpuno je neprihvatljivo loptanje između dvaju odbora, Odbora za imenovanje i Odbora za Ustav, kao i komentiranje predsjednika Sabora da se radi o narušenim međuljudskim odnosima među članovima Povjerenstva. Radi se o tome da je opravdano upitno imaju li imenovani članovi Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kapaciteta za obnašanje tako važne dužnosti i razumiju li svoju ulogu u antikorupcijskoj arhitekturi kakvu smo uspostavili. Jer, njihovo djelovanje –  namjera svjedočenja protiv matičnog tijela, nepostupanje po odlukama suda ili izdvajanje dokaza iz spisa –  upućuju na duboko nerazumijevanje uopće uloge Povjerenstva“, istaknule su danas saborska zastupnica Urša Raukar-Gamulin i Morena Lekan, odvjetnica, aktualna vijećnica u PGŽ i kandidatkinja Možemo za županicu Primorsko-goranske županije.

 “Želimo poručiti hrvatskoj javnosti da je nemogućnost rada tog važnog antikorupcijskog tijela itekako u domeni Hrvatskog sabora – nebitno je hoće li o tome raspravljati jedan ili drugi odbor ili zajedno – bitno je da se raspravi, da se donese mišljenje ili zaključak i onda o njemu raspravlja plenarno“, naglasile su.

Potrebno je i preuzeti odgovornost i suočiti se s nekoliko neugodnih činjenica vezanih u sam izbor članova i regulativu djelovanja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa:

“Da podsjetim, nadležni Odbor za imenovanja je nakon provedenih intervjua na plenarnu raspravu u svrhu odlučivanja poslao sve kandidate koji su ispunjavali formalno-pravne uvjete, pa je nužno postaviti pitanje – čemu služe intervjui ako ne predselekciji? Jer, podsjetimo se, tadašnja predsjednica Odbora za imenovanja – HDZ-ova gospođa Murganić je upravo na intervjuu s Nikom Nodilo Lakoš utvrdila kako kandidatkinja Zakon nije niti pročitala, no ta ju činjenica nije spriječila da ju preporuči plenumu kao kandidatkinju za članicu jednog od dva antikorupcijska tijela. U Povjerenstvo smo imenovali četiri člana koji – premda ispunjavaju formalne uvjete – nikakvog prethodnog iskustva s djelovanjem u antikorupcijskom okruženju nisu imali“, podsjetila je Raukar-Gamulin.

Ne treba zaboraviti niti da je HDZ napravio sve u svojoj moći da Povjerenstvo maksimalno oslabi. Prvo je Visoki upravni sud drastično promijenio višegodišnju sudsku praksu vezanu uz primjenu članaka zakona koji se odnose isključivo na kršenje načela obnašanja javne dužnosti, čime je ukinut ogroman broj već donesenih odluka tog tijela, poput slučaja Plenković. Ta drastična promjena prakse koja je označila i smanjivanje ovlasti Povjerenstva desila se suprotno odredbama Zakona o sudovima – jer je o promjeni višegodišnje prakse odlučilo tročlano vijeće Suda umjesto opća sjednica suda.

Nakon toga se pod krinkom osnaživanja Povjerenstva krenulo u izmjene Zakona kojima je Povjerenstvo, umjesto prvenstveno etičkog tijela, postalo izrijekom tijelo upravnog prava, što znači da su iz rada Povjerenstva izbačene sve ostale struke osim pravnika, što kako vidimo na aktualnom primjeru članova Povjerenstva, ne garantira poznavanje i primjenu prava.

Također, Povjerenstvo je maksimalno administrativno opterećeno uvođenjem obaveze godišnjeg podnošenja imovinskih kartica uz znatno proširivanje broja dužnosničkih funkcija koje Povjerenstvo nadzire. Zatim su postali odgovorni za primjenu Zakona o lobiranju, ali tako da su umjesto da kontroliraju ponašanje dužnosnika u postupcima lobiranja, zaduženi za kontrolu ponašanja lobista.

“U državi nikada više korupcije, a Povjerenstvo nikada slabije! Evidentna je namjera HDZ-a oslabiti ga i zakonski i kadrovski do nemogućnosti djelovanja. Podsjećamo da Povjerenstvo nije tijelo Vlade, već tijelo koje imenuje Sabor. Mi kao Sabor imamo odgovornost Povjerenstvu vratiti ovlasti koje je izgubilo, osnažiti ga i rasteretiti ga od administrativnih dužnosti. Oslabljivanje Povjerenstva i pokušaji onemogućavanja rada europske tužiteljice su evidentni, i za sada nažalost, uspješni pokušaj zaštite članova HDZ-a od procesuiranja te pokazuju da je HDZ prvo oslabio Povjerenstvo izvana, a sada to radi iznutra“, zaključile su Lekan i Raukar-Gamulin.