Benčić je naglasila kako je riječ o jednoj od najopsežnijih interpelacija koje je klub Možemo! podnio, temeljenu na usporedbi ciljeva koje je Vlada Andreja Plenkovića postavila u programu iz 2020. i aktualnom mandatu sa službenim statistikama o postignutom. “Niti u jednom sektoru Vlada nije ostvarila ciljeve koje si je sama postavila”, istaknula je, dodavši kako se interpelacija odnosi na ključna područja: socijalnu politiku i borbu protiv siromaštva, stambenu, poreznu, zdravstvenu i mirovinsku politiku te medije.

Govoreći o socijalnoj politici, upozorila je na promašaje u odnosu na vlastite ciljeve Vlade: “Planirano smanjenje rizika od siromaštva na 16 posto do 2024. nije ostvareno – danas je stopa iznad 20 posto, a za neke skupine dodatno je porasla. Prosječna mirovina i dalje iznosi 42 do 47 posto prosječne plaće, daleko od 60 posto koje se smatra minimumom dostojanstvene mirovine. U deset godina umirovljenici su postali najbrojnija skupina u riziku od siromaštva, a oni koji žive sami suočeni su s rizikom većim od 65 posto.”

Osvrnula se i na dječji doplatak: “Plenković je obećao obuhvat od 500 tisuća djece, a danas ga prima manje od 300 tisuća, odnosno oko 50 tisuća obitelji manje nego 2016. Ne samo da cilj nije ostvaren – nego smo otišli unatrag.”

Govoreći o stambenoj politici, upozorila je na snažan rast cijena: “Cijene nekretnina rasle su oko 12 posto godišnje, kvadrati su poskupjeli više od 120 posto u odnosu na 2016., a najamnine oko 100 posto. Vladine intervencije pritom proizvode suprotne učinke.” “Javni novac usmjerava se velikim vlasnicima nekretnina – država im unaprijed plaća najamninu i oslobađa ih troškova, dok milijuni eura završavaju u privatnim džepovima”, rekla je, ističući da je trebalo uvesti progresivno oporezivanje i razvijati javni najam. U poreznoj politici upozorila je na rast nejednakosti: “Hrvatska je druga u EU po rastu imovinskih nejednakosti – 10 posto najbogatijih drži 64 posto neto imovine. Sustav se oslanja na oporezivanje potrošnje, pa visoki PDV najviše pogađa one s najmanje prihoda, dok se kapital oporezuje minimalno.”

O zdravstvenom sustavu rekla je: “Javni novac sve više odlazi privatnicima jer sustav nije organiziran da pruži pravovremenu uslugu. Zdravlje je postalo biznis, a ne pravo.”

U energetici, istaknula je, propuštena je velika prilika: “Unatoč velikom solarnom potencijalu, Hrvatska ima samo jednu energetsku zadrugu. Nisu omogućili modele koji bi građanima olakšali ulaganja u obnovljive izvore, dok su razvoj prepustili privatnicima.”

“Zbog toga danas nemamo energetsku ni prehrambenu samodostatnost”, dodala je.

“Na raspolaganju su imali 25 milijardi eura iz EU fondova, uz dodatnih 9 milijardi iz proračuna za antiinflacijske mjere. Unatoč tome, Hrvatska je među državama s najvišom inflacijom u eurozoni, umirovljenici su među najsiromašnijima u EU, a broj djece koja primaju doplatak manji je nego 2016.” “Uz sve te resurse, ovakvi rezultati su sramotni. Jedino u čemu je ova politika dosljedna jest neuspjeh u provedbi reformi. Zato očekujemo da Vlada odgovara Saboru i prihvati predložene zaključke kako bi Hrvatska počela sustizati razvijenije članice EU u kvaliteti života”, zaključila je.