“Zamrzavanje minimalne plaće nije prihvatljivo rješenje za hrvatske radnike i društvo. Hrvatska danas više ne smije i ne može živjeti po modelu jeftine radne snage, taj model nas je doveo do masovnog iseljavanja radnika iz Hrvatske, do uvoza potplaćenih stranih radnika i do pada cijene rada za sve. Hrvatska mora sustizati prosjeke plaća susjednih zemalja i EU zemalja i osigurati dostojanstvene uvjete rada ako želimo biti konkurenti i zadržati radnike. Minimalna plaća postoji kako bi se zaštitili najniže plaćeni radnici. U vremenu velike inflacije, ona mora rasti i osigurati dostojanstven život, a ne život na rubu siromaštva”, rekla je na konferenciji za medije Jelena Miloš, saborska zastupnica stranke Možemo.

Miloš je navela nekoliko prijedloga Kluba Možemo! za rast minimalne plaće: minimalna plaća mora se računati prema jasnoj i transparentnoj formuli umjesto prema izbornim ciklusima ili političkim odlukama; minimalna plaća mora rasti prema košarici troškova života kako se to radi u Sloveniji jer je cilj minimalne plaće da pruži socijalnu zaštitu radnicima, a prijedlog je i da se minimalna usklađuje dvaput godišnje baš kao što je to slučaj s mirovinama, jer se inače vrijednost minimalne plaće brzo gubi u inflaciji.

“Povećanje minimalne plaće prema košarici troškova života i redovito usklađivanje s inflacijom, što Hrvatska ne radi, svakako moraju biti sastavni dio rasta, a onda se minimalna plaća može dodatno povećavati ovisno  i o drugim kriterijima kao što su kretanje gospodarstva, produktivnosti, ali i profita – jer iako produktivnost nije rasla – profiti su u nekim sektorima itekako rasli i i oni su su ista tako osnova za dizanje plaća”, rekla je Miloš.

Miloš je komentirala plaće u privatnom sektoru, rekavši da si danas moramo postaviti i pitanje zašto u nizu privatnih sektora koji su proteklih godina ostvarivali profite, radnici i dalje primaju ispodprosječne ili minimalne plaće:

“Naravno da ima poslodavaca, naročito malih i mikro poduzetnika, koji teško posluju i  država treba napraviti sve što može da im da podršku. No od početka inflacije vrlo jasno govorimo da postoje sektori koji ubiru velike profite, a svoje radnike drže na malim plaćama. Vlada oko toga do danas nije ništa napravila. Navodim opet primjere telekoma, banaka,  trgovačkih lanaca, pa i hotelijerstva. Sjetimo se samo rekordnih isplata dividendi telekoma ili ekstraprofita koje su zaradile banke, a  istovremeno, u nizu tih sektora ljudi često rade na minimalac ili na ispodprosječnim plaćama. Štoviše, u nekim od tih sektora poslodavci ne žele potpisati granske kolektivne ugovore koji bi radnicima donijeli veće plaće”, rekla je Miloš i zaključila:

“To nije razvoj – to je čisto iskorištavanje naših radnika. I ti sektori sigurno moraju i trebaju osigurati veće plaće svojim radnicima. U Hrvatskoj kao i u cijeloj EU postoji sve veći jaz između najvećih i najmanjih plaća. U čitavom nizu sektora postoji ekonomija pohlepe. I tu je potreban snažniji politički odgovor da se dobit poštenije raspodijeli.”