Benčić: Javni medijski servisi ne smiju biti stranački

Uoči saborske rasprave o izboru novog glavnog ravnatelja HRT-a, Sandra Benčić upozorila je da se čelni ljudi HRT-a i Hine biraju bez primjene Europskog akta o slobodi medija. Istaknula je da je taj akt već na snazi u Hrvatskoj, ali Vlada nije uskladila domaće zakonodavstvo. Javni medijski servisi, naglasila je, nisu i ne smiju biti stranački jer se time dovodi u pitanje demokracija.

„Namjerno se nije donio novi zakon o Hini, ni o HRT-u prije izbora novih ravnatelja – da ne bi morali zadovoljiti uvjete iz Uredbe”, poručila je Benčić.

Prema njezinim riječima, izbor čelnih ljudi javnih medija mora biti lišen političkog utjecaja, uz jasne i unaprijed zakonom propisane kriterije. „Ti kriteriji namjerno ne postoje jer bi onemogućili politički izbor”, rekla je. Najavila je da će Možemo! o izboru ravnatelja Hine i HRT-a izvijestiti Europsku komisiju i nadležne nacionalne institucije, ocijenivši da je riječ o povredi prava Europske unije i Ustava.

Benčić je istaknula da vladajući ovakvim izborom nastavljaju politiku koja je obilježila posljednjih deset godina:

„Radi se o politici upravljanja dojmom, a ne politikom promjena u ključnim sektorima koji život naših građana čine boljim. Andrej Plenković bavi se zapravo administriranjem dojma o stabilnosti, a ne time da zaista naše gospodarstvo, naše društvo i naše institucije budu unaprijeđene.”

Upozorila je i da premijer posljednjih godina daje intervjue gotovo isključivo javnim servisima te postavila pitanje kada je posljednji put odgovarao na oštra novinarska pitanja bez upravljanja cijelim procesom. Posebno je zabrinjavajućima ocijenila sumnje u uplitanje Vlade u privatne medijske kuće te izravne i neizravne pritiske na neovisne novinare.

Ocjenjujući deset godina Plenkovićeve vlasti, upozorila je na probleme s mirovinama, stanovanjem i dostupnošću liječenja.

„Nakon 10 godina u hrvatskim obiteljima imate ljude koji su radili 40-45 godina, otišli u punu mirovinu i od te mirovine se ne mogu više ni prehraniti. Njihova djeca još uvijek žive s njima u stanovima koje su kupili prije 40 ili 50 godina. Oni si za svoju obitelj ne mogu priuštiti novi stan. A tko nema novca, više se ne može na vrijeme i adekvatno liječiti.”

Upozorila je i na lošije stanje u gospodarenju otpadom, stambenoj politici, industriji i obrazovanju te na nasilje, femicid i govor mržnje. Posljednju situaciju s Torcidom navela je kao pokazatelj pomicanja društva prema ekstremizmu.

„Ali, to ide od glave. Dvostruke konotacije su te koje su otvorile put za ovo”, zaključila je Benčić.