Donji Miholjac i Gospić simptomi su iste bolesti u sustavu gospodarenja otpadom
Građani su nas upozorili na golemu količinu otpada koji se nalazi na području Majura u Donjem Miholjcu i to u neposrednoj blizini stambenih objekata, te jednim dijelom na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske

Saborska zastupnica Sandra Benčić, gradski vijećnik u Gradskom vijeću Grada Osijeka i član Upravnog odbora stranke Možemo! Boris Kiš i županijski vijećnik Možemo! Ivan Špiranović u Osječko-baranjskoj županiji upozorili su danas na golemu količinu otpada na koju su ih upozorili građani, a koji se nalazi na području Majura u Donjem Miholjcu i to u neposrednoj blizini stambenih objekata, te jednim dijelom na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske. Zatražili su hitan inspekcijski nadzor, javne odgovore o dosadašnjem postupanju i neproduljivanje dozvole za rad odlagališta.
„Treba utvrditi o kakvom je otpadu riječ, u kojim se količinama nalazi i je li njegov sastav uopće u skladu s izdanom dozvolom. Već i ono što se može vidjeti upućuje na ilegalno odlaganje i ozbiljno kršenje uvjeta dozvola”, rekla je Sandra Benčić.
Naglasila je da se dozvola za skladištenje otpada kod ovog odlagališta odnosi na jednu česticu, dok se otpad nalazi na tri: “Za dvije čestice dozvola ne postoji. Također, uvjeti dozvole ograničavali su količinu uskladištenog plastičnog otpada do 116 tona te propisivali skladištenje u halama i na vodonepropusnoj podlozi, a vidi se da je na terenu višestruko veća količina otpada, nalazi se dijelom izvan hala i na nezaštićenom tlu”, rekla je. “Uz to, postoji još lokacija, jer je povezana tvrtka Nizina koja je registrirana za začine i nalazi se odmah pored, također korištena za odlaganje otpada što pokazuju snimke iz zraka, a za što tvrtka Nizina nema dozvolu”, naglasila je Benčić.
“Mi imamo male Gospiće diljem zemlje – svi ukazuju na isti recept kao i u Gospiću, samo u manjim količinama: i oni su imali dozvolu, i oni su prekoračili količine, i oni su stavljali otpad na mjesto koje nije predviđeno da se na njemu skladišti i na kraju ga zakopali”, rekla je.
“Dozvola ovoj tvrtki ističe upravo sljedeći vikend, i mi tražimo nadležnu Županiju da ne produži postojeću dozvolu, niti da izda novu na temelju postojećeg elaborata dok se ne utvrde sve okolnosti i zakonitost dosadašnjeg skladištenja. Tražimo i hitan nadzor Državnog inspektorata”, rekla je Benčić i navela da je saborska zastupnica Možemo! i predsjednica Odbora za zaštitu okoliša Dušica Radojčić još 15. rujna, neposredno nakon prijava građana, uputila zahtjev Inspektoratu za žurnim postupanjem, ali da do danas nije dobila odgovor. Benčić je upozorila i na rizik da trošak uklanjanja i sanacije otpada na kraju snose građani ako odgovorna tvrtka, koja je prema njezinim riječima u predstečajnom postupku, ne bude u mogućnosti podmiriti obveze. Pozivajući se na javno dostupne poslovne podatke, navela je da je tvrtka u 2025. ostvarila prihode od približno 1,6 milijuna eura i iskazala dobit veću od 100.000 eura.
Ivan Špiranović, županijski vijećnik u Osječko-baranjskoj županiji rekao je da su županijski vijećnici Možemo! Gradu uputili dopis s četiri pitanja: je li na lokaciji obavljen inspekcijski nadzor, kada je proveden i što je utvrđeno, koje su mjere naložene odgovornima te u kojem se roku očekuje sanacija i povrat lokacije u prvobitno stanje. „Odgovore još nismo dobili. Ponovo apeliramo za odgovore, jer javnost mora znati što je utvrđeno i što će se dalje događati s odlagalištem”, poručio je.
Benčić je dodala: “Diljem zemlje postoji krug ljudi koji profitira od uvoza otpada, preuzimanja otpada, tako da umjesto prerade ga negdje zakopaju ili skladište i ostave na teret građanima. Oni profitiraju, a štetu plaćamo svi mi. No, postoje iznad toga i institucije države; inspektorat, ministarstva, Vlada, DORH, koje su ovaj sustav omogućile deregulacijom uvoza otpad, još kada je 2019. Ćorić mijenjao zakone i poslao dobrodošlicu eko-mafiji. Ovakav sustav omogućuju i time što su institucije godinama znale za Gospić i nisu ga sanirale, a i sada odugovlače s postupcima i sanacijom i odbijaju priznati da Gospić nije jedinstveni slučaj, već simptom bolesti koji su oni pustili na velika vrata u Hrvatsku, na kojem se eko-mafija bogati na račun građana. Naša poruka je da će sljedeći, a to je naš plan gospodarenja otpadom sadržavati javnu infrastrukturu za gospodarenje otpadom”.