“Zbog kaosa koji je fiskalizacija 2.0 prouzrokovala u hrvatskom gospodarstvu s početkom ove godine, odlučili smo pokrenuti interpelaciju o radu vlade u vezi uvođenja ove nazovi-reforme”, najavila je koordinatorica stranke Možemo i predsjednica saborskog kluba stranke Sandra Benčić.

Benčić je istaknula da su bila dovoljna tek tri tjedna primjene tzv. fiskalizacije 2.0 da se pokaže kako je riječ o još jednom nepripremljenom potezu Vlade koji se pokušava prikazati kao reformski. Naglasila je da razina nepripremljenosti, izostanak preuzimanja odgovornosti i zanemarivanje onoga što poslovni subjekti i njihovi servisi za podršku govore već tri tjedna pokazuje krajnju bahatost premijera i njegove Vlade. Upozorila je i da je Hrvatska „na vrat na nos“ gurnuta u ulogu pokusnog kunića u provedbi modela digitalizacije računa na razini EU, iako je obveza provedbe tek 2030. godine.

Dodala je da se umjesto ozbiljne pripreme i testiranja fiskalizacije 2.0 premijer Plenković, u maniri “najboljeg briselskog đaka”, požurio kako bi povećao povlačenje sredstava iz EU, a cijenu takvog pristupa plaća upravo gospodarstvo. Posebno je naglasila da sljedeće godine u isti sustav ulaze i paušalisti te svi drugi koji nisu u sustavu PDV-a, što znači da će se golem dio mikro i malih gospodarstvenika umjesto svojim poslom baviti borbom s izdavanjem i zaprimanjem računa.

Benčić je upozorila i na to da su kazne za obuhvaćene fiskalizacijom 2.0 enormne, dok Ministarstvo financija, koje je pravilnik trebalo donijeti prije početka primjene, pravilnik još uvijek nije donijelo – i za taj propust, kako je rekla, nisu predviđene nikakve kazne.

“Problemi za naše gospodarstvo mogli bi biti ogromni. Umjesto da se bave svojim poslom, poduzetnici svakodnevno igraju lutriju: ne znaju hoće li računi koje izdaju doći do onih kojima su izdani i obratno, što gospodarstvu stvara goleme troškove”, naglasila je. 

Stranka Možemo, naglasila je Benčić, svakodnevno prati situaciju s gospodarstvenicima i od Vlade traži da odmah pristupi izmjeni Zakona tako da se cijela 2026. godina stavi u funkciju testiranja modela i ponuđenih IT rješenja, uz dorađivanje i unapređivanje tijekom godine. 

“Tražimo i da se istodobno stave izvan snage odredbe o kaznama te da se kazne ne primjenjuju do 1. siječnja 2027., dok traje testni period, kako bi se izbjeglo da se tvrtke i obrtnici kažnjavaju zbog nečega na što nisu mogli imati utjecaja, jer sustav ne funkcionira”, rekla je Benčić.

Uz to, Možemo zahtijeva da se odmah definiraju različite skupine korisnika koje se od 2027. uključuju u sustav fiskalizacije, odabere testna skupina i provede strukturirano testiranje kako bi se do kraja godine sustav adekvatno pripremio.

Podsjetila je da je upravo pravilnikom trebalo propisati ključne elemente provedbe, uključujući način korištenja podataka iz sustava fiskalizacije, način razmjene podataka između izdavatelja i primatelja eRačuna, korištenje digitalnih certifikata, način primjene klasifikacije poslovnih djelatnosti, standardne poruke o greškama i protokole postupanja u slučaju grešaka, uvjete poslovanja aplikacije MIKROeRAČUN te način testiranja sukladnosti informacijskih posrednika i pristupnih točaka.

Benčić je istaknula da je u raspravama jasno tražila od Ministarstva financija kao predlagača da se tijekom cijele 2026. provodi procjena učinka propisa na one koji su već ušli u sustav, kako bi se sustav popravio i prilagodio i onima koji ulaze sljedeće godine. Naglasila je i da provedba ne smije rezultirati lošijim položajem hrvatskog gospodarstva u odnosu na gospodarstvenike iz drugih država članica koje isti model još ne provode, ali, kako je rekla, Vlada to nije poslušala, niti je izvršila ni ono što je sama najavila – da će sustav pripremiti i testirati.

Postavila je premijeru Plenkoviću više pitanja: “Zašto je baš Hrvatska vašom odlukom došla u poziciju da se na našem gospodarstvu testira direktiva u čiju primjenu još nije ušla ni jedna druga zemlja? Ako je cilj požurivanja ove reforme bio sprječavanje PDV prijevara, kako to da su obuhvaćeni i oni koji nisu u sustavu PDV-a, odnosno zašto ih obuhvaćate od sljedeće godine? Kako funkcionira sustav zaštite podataka unutar aplikacija, ako znamo da je nedavno jedna računovotkinja javno objavila da je u aplikaciji imala uvid u podatke tvrtki koje nisu njezini klijenti? Tko će i kako nadoknaditi gubitke gospodarstva zbog zastoja u izdavanju i primanju računa, kao i gubitke koji nastaju jer se gospodarstvenici umjesto svojim poslom bave posrednicima, aplikacijama i nesuvislim porukama koje se pojavljuju i nestaju u njihovim digitalnim sandučićima?”.