U Gospiću je održana javna tribina pod nazivom “Ne okolišajmo s okolišem”, na kojoj se govorilo o ekološkoj katastrofi na lokaciji ilegalnog odlagališta otpada u blizini Gospića, na području bivšeg poduzeća Poljoprivredno prehrambenog kombinata Velebit.

“Ekomafija krijumčari otpad iz Italije, i to u zemlje bivše Jugoslavije, Češku, Bugarsku i Rumunjsku. Kako je Ministarstvo dalo dozvolu za uvoz otpada iz Italije, a da to poslije nije kontroliralo? Kako je županija dala dozvolu, a da to nije kontrolirala? Upravo zato što je u Hrvatskoj sustav nadzora manjkav, ekomafija i izvozi otpad u zemlje poput Hrvatske”, rekla je Dušica Radojčić, saborska zastupnica Možemo! i predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, na javnoj tribini održanoj povodom ekološke katastrofe u Lici.

Na tribini su, uz Dušicu Radojčić, sudjelovali Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dr. Darko Milinović, gradonačelnik Gospića, dr. sc. Mario Ančić, direktor laboratorija Hidrolab, te dr. sc. Ivan Brlić, predstavnik građanske inicijative „Gospić je naš dom“.

U uvodnoj riječi predstavnica inicijative „Gospić je naš dom“ Jasmina Zeba naglasila je da državnim institucijama najviše zamjeraju sporost u rješavanju problema, jer opasni otpad na lokaciji stoji najmanje tri godine, a od trenutka kada je javnost za to saznala prošlo je devet mjeseci. Predstavnike državnih institucija pitala je i zašto je rok za sanaciju ilegalnog odlagališta u Gospiću nestao iz Plana gospodarenja otpadom za 2025. i prešao u 2026. godinu. „Je li to početak ili kraj 2026.?

Mario Ančić, direktor laboratorija Hidrolab, napomenuo je da ga je začudila činjenica da u pozivu za ispitivanje tržišta od strane Fonda nedostaje analiza otpada, jer trošak sanacije ovisi o tome o kakvom se otpadu radi, pa nije jasno na temelju čega će tvrtke na javnom natječaju izraditi troškovnik. Na to se nadovezala Dušica Radojčić, predsjednica Odbora za okoliš (Možemo!), koja je istaknula da, ako su u ispitivanju tržišta i pozivu tvrtkama navedene količine otpada, nema razloga da se javno ne objavi i sastav otpada, što je ključno za tvrtke koje će se javiti na natječaj.

Dušica Radojčić ukazala je na očiglednu nemoć državnih institucija kod ovakvih vrsta katastrofa i postavila pitanje zašto se čekalo osam mjeseci da se započne s pripremom za sanaciju. Podsjetila je da je Ministarstvo zaštite okoliša još u veljači najavilo privremenu sanaciju u trećem tromjesečju 2025., no ušlo se u četvrto tromjesečje, a čak ni od pripremnih radova još nema ništa. “Zbog javnog interesa, iz sigurnosnih razloga, stanovnicima područja pogođenog kaznenim djelom protiv okoliša nužno je pružiti informacije. Prošlo je osam mjeseci, a susjedi ne znaju više nego što su znali u veljači. Sanacije ne samo da nema, nego se ne zna ni kada će početi. Zašto se mještanima ne govori baš ništa?”

Luka Balen iz Fonda za zaštitu okoliša naveo je da je u 2025. izmijenjen Plan gospodarenja otpadom, čime je određeno da će Fond biti nositelj sanacija ovakvih ilegalnih odlagališta te da je određeno šest prioritetnih lokacija, među kojima je i Gospić.

Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda, rekao je da rade maksimalno brzo, ali da moraju poštovati procedure i zakon. Naveo je da je Fond objavio poziv za iskaz interesa tvrtki koje bi dale prijedlog sanacije te da je poziv otvoren do 26. studenog, nakon čega će se pristupiti izradi javne nabave. “Tender bi najkasnije početkom 2026. išao u prethodno savjetovanje”, rekao je Budiša te najavio da će sljedeće godine početi prva faza sanacije.

Odgovarajući na pitanje ima li Grad Gospić dovoljno sredstava u proračunu da pokrije 15 posto troškova sanacije, na što je obvezan, gradonačelnik Darko Milinović rekao je da će se raditi o enormnim troškovima i da sanacije neće biti ako ovisi o gradskom proračunu. “Postoji nešto što se zove direktna pogodba i nešto što se zove javni interes – država treba proglasiti da je ovo javni interes RH, da se sanacija izuzme od javne nabave, jer ako bude išao proces javne nabave, to će se odgoditi još godinu dana.”

Na kraju tribine, obraćajući se okupljenima, Dušica Radojčić rekla je da se zakoni često ne provode bez pritiska građana i da je građanska participacija ključna. Naglasila je da je njezino iskustvo, još iz vremena kada je bila aktivistkinja, ali i sada kao predsjednica Odbora, da se stvari pokreću kada se građani aktiviraju. “Ovdje ste pokrenuli stvari i danas ste dobili neke odgovore, ali ne sve – ni ja, kao ni vi, nisam zadovoljna tim odgovorima”, zaključila je, uz odobravanje okupljenih Gospićana. Okupljeni posjetitelji na kraju panela predstavnicima državnih institucija postavili su niz pitanja o početku i provedbi sanacije ilegalnog odlagališta koje već tri godine opterećuje Gospić.