Zeleno-lijevi blok najavio 6 inicijativa za jesen u Saboru

Zeleno-lijevi blok najavio 6 inicijativa za jesen u Saboru

Zastupnice i zastupnici Kluba zeleno-lijevog bloka su na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru najavili što će im biti fokus ove jeseni, odnosno koje će zakonodavne inicijative predlagati.

Zastupnice i zastupnici Kluba zeleno-lijevog bloka su na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru najavili što će im biti fokus ove jeseni, odnosno koje će zakonodavne inicijative predlagati.

Predsjednica Kluba, Sandra Benčić, na početku je istaknula šest tema na kojima će posebno raditi. To su Zakon o obnovi, paket izmjena zakona kojima bi se olakšao položaj građana u poslovanju s financijskim institucijama, bolja prevencije devastacije obale, jačanje položaja OPG-ova izmjenama modela financiranja iz programa ruralnog razvoja, Zakon o radu i minimalna plaća te Zakon o civilnoj zaštiti.

Što se tiče Zakona o obnovi, Benčić je naglasila da će zahtjev Kluba biti da se čitav proces postupka obnove osigura unutar jedne institucije, što je bio prijedlog Kluba zeleno-lijevog bloka i prilikom donošenja Zakona u ljeto 2020. Drugi zahtjev bit će da se konstrukcijska obnova radi ex lege, odnosno po zakonu, a ne prema pojedinačnim zahtjevima vlasnika ili suvlasnika zgrada. Istaknula je da je to bitno jer će se na taj način riješiti nekoliko problema – neće biti upravnog postupka koji sam po sebi dugo traje, neće biti nužno da se suvlasnici i vlasnici dogovaraju pa da netko od suvlasnika može opstruirati obnovu, a samo pitanje tko je vlasnik postat će irelevantno. „Jer mi ovakvim pristupom konstrukcijskoj obnovi zgrada štitimo javnu sigurnost i javni, a ne privatni interes, dakle to ne mora ići po privatnoj inicijativi već može po slovu zakona“, zaključila je.

Benčić je najavila i paket zakona koji bi ojačao položaj građana u odnosima s financijskim institucijama. Istaknula je da će Klub predložiti izmjene zakona koje će onemogućiti ponavljanje nečeg sličnog slučaju Franak. To se tiče razumijevanja ugovornih odredbi i načina na koji su one definirane, ali prvenstveno podjele rizika između financijskih institucija i građana. „Želimo destimulirati banke, ali i druge tvrtke, u prodaji dugova agencijama za naplatu potraživanja, ali i regulirati same agencije za naplatu potraživanja“, napomenula je Benčić. Vezano uz prevenciju devastacije obale, istaknula je da slučajeva poput onog u uvali Vruja ima mnogo, duž obale i otoka, te naglasila da se zakonodavnim i institucionalnim okvirom može puno napraviti da se takve stvari spriječe.

Urša Raukar Gamulin najavila je da će se Klub prilikom najavljenih izmjena Zakona o radu snažno suprotstavljati smanjenju radničkih prava. „Spominju se npr. skraćivanje otkaznog roka i smanjenje otpremnina – sve to predstavlja ono što se ne želi izreći, a to bi bila fleksibilizacija radnog zakonodavstva“, upozorila je.

Vilim Matula je govorio o tome da su mali poljoprivrednici tako bodovani da velike tvrtke puno lakše dobivaju sredstva, pogotovo bespovratna. Najavio je da će se u Saboru boriti za bolji položaj malih OPG-ova te protiv prakse koju su razotkrili mediji, da se diskrecijskim odlukama dodjeljuju ogromna sredstva ljudima koji se uopće ne bave poljoprivredom i registrirali su OPG dva mjeseca prije. „Zelena javna nabava prilika je da mala poljoprivredna gospodarstva zarade i prežive“, zaključio je.

Ivana Kekin je najavila da će važna tema biti i sustav civilne zaštite, koji je u 2020. pokazao da nije adekvatan i da su potrebne značajne promjene kako bi se sustav pripremio za nadolazeće prijetnje poput posljedica klimatskih promjena, koje su u Hrvatskoj već vidljive, a Hrvatska nije spremna da odgovori na tu vrstu prijetnji. „Dodatna točka u kontekstu ove teme bit će i pitanje uspostavljanja hitne helikopterske medicinske službe, koja je niz godina obećavana od strane Ministarstva, a nažalost ne vidimo ni početak tog uspostavljanja, što plaćamo ljudskim životima“, istaknula je Kekin. 

Damir Bakić je istaknuo dramatični deficit kvalificiranih nastavnika matematike, ali i prirodoslovlja, u svim osnovnim i srednjim školama, čega su po njemu svjesni svi osim Vlade. „Drugo lice toga je hiperinflacija ocjena u osnovnim školama kao i činjenica da prema posljednjem PISA istraživanju više od 30 posto naših petnaestogodišnjaka nije matematički pismeno“, zaključio je Bakić i najavio da će se Klub zeleno-lijevog bloka nastaviti intenzivno baviti temom obrazovanja, kao i do sada.