Umjesto da olakša postavljanje sunčanih elektrana na krovove kuća i zgrada, Vlada RH nastavlja s restriktivnim zakonodavnim okvirom za građansku energetiku, rekla je na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru, uoči sutrašnje rasprave o izmjenama Zakona o tržištu električne energije i Zakona o obnovljivim izvorima energije, predsjednica Kluba zastupnika Možemo!, Sandra Benčić.

Benčić je istaknula da dekarbonizacija sektora proizvodnje električne energije za Možemo! počinje s krovovima kuća i zgrada građana i mobilizacijom kapitala građana za ulaganje u velike elektrane pogonjene obnovljivim izvorima energije. Naglasila je i koristi od takvog, građanskog pristupa energetici: povećanje energetske sigurnosti kućanstava i smanjenje energetskog siromaštva, povećanje udjela energije proizvedene iz obnovljivih izvora, povećanje energetske samodostatnosti Hrvatske, razbijanje monopola privatnih igrača na energetskom tržištu i smanjenje koruptivnih rizika vezanih za energetski sektor pa i sektor obnovljivih izvora energije te ekonomska demokratizacija sektora energetike kroz “osiguranje da građani mogu biti vlasnici energetskih postrojenja, bilo malih na svojim krovima, bilo srednjih u lokalnim zajednicama ili onih velikih koji će biti strateški projekti na razini cijele zemlje”.

Benčić je iznijela i statistike po kojima je u Hrvatskoj svega 12% električne energije proizvedeno koristeći energiju sunca i vjetra. “Pritom, porazan je podatak da su sunčane elektrane u 2021. proizvele svega 0,8%, po čemu je Hrvatska predzadnja u Europskoj uniji, unatoč velikom broju sunčanih sati”, istaknula je Benčić i upozorila da Vlada, unatoč tome, predloženim izmjenama zakona nastavlja s restriktivnim zakonodavnim okvirom za građansku energetiku. Ove izmjene trebale bi primijeniti EU direktivu koja se odnosi na pojednostavljivanje procedura upravo za građansku energetiku, ali uklonjene su svega dvije prepreke – one koje se tiču ograničenja energetskih zajednica na područje isključivo jedne trafostanice i jedne jedinice lokalne samouprave. 

Možemo! upozorava da se navedenim zakonima i dalje onemogućava dijeljenje energije između stambenih blokova, primjerice u istoj ulici, da se onemogućava da zadruge budu jedan od pravnih oblika organiziranja građana i pravnih osoba u energetske zajednice i da se pritom inzistira da svaka zgrada mora osnovati neprofitnu organizaciju da bi uopće mogla proizvoditi i dijeliti energiju iz sunčanih elektrana. “Zašto jedna zgrada ili kuća ne bi mogla zajedno sa školom, vrtićem i domom zdravlja zajedno oformiti energetsku zadrugu, dugoročno si osigurati besplatnu energiju i eventualne viškove predavati HEP-u”, zapitala se Benčić.

Jedan od ključnih problema s navedenim zakonima je za Možemo! i to što se kućanstva penalizira ako eventualno proizvedu više energije nego što im je potrebno, tako što im se taj višak naplaćuje po cijeni industrijske električne energije. 

Također, predlažu ukidanje ograničenja maksimalne priključne snage za energetsku zajednicu, koje onemogućava stvaranje velikih energetskih zajednica kakve postoje u zemljama Beneluksa ili Njemačkoj, s desecima tisuća članova i stotinama megavata ukupne snage. “Takve zajednice mogu ozbiljnije sudjelovati u energetskoj tranziciji energetskog sektora nego male zadruge do stotinjak članova”, rekla je Benčić.

Benčić je naglasila da je jedini put za energetsku sigurnost Hrvatske brza dekarbonizacija, posebno u sektoru proizvodnje električne energije. Naime, Hrvatska zbog preduvjeta koje ima – već sada visokog udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, zahvaljujući hidroelektranama, te izuzetno velikog broja sunčanih sati godišnje – ima značajnu komparativnu prednost u odnosu na druge zemlje u EU. “Vlada tu prednost ne zna iskoristiti, ili ne želi zbog pogodovanja interesnim grupama u sektoru fosilnih goriva”, istaknula je Benčić.