U subotu u 10 sati u na zapadnom platou Muzeja suvremene umjetnosti održava se javna tribina “Novi Novi Zagreb – Konkretne akcije za Novi Zagreb” .

Politika, pandemija, potres. Točno tim redoslijedom razvoj je cijelog, a naročito Novog Zagreba, stavljenog u hibernaciju bez konkretnog datuma buđenja. Ova tribina okuplja aktere koji su u mogućnosti pokrenuti zaustavljene procese, s naglaskom na one konkretne, ostvarive i ekonomične zahvate u javnom dobru. Zahvate koje je moguće ostvariti bez beskonačno dugih priprema, a čijim bi se ostvarenjem bitno unaprijedila kvaliteta života građana treće najveće urbane cjeline u Hrvatskoj.

Javnu tribinu pokrenula su tijela mjesne samouprave, odnosno vijećnici gradskih četvrti Novi Zagreb istok i Novi Zagreb zapad, u suradnji sa stručnjacima i aktivistima, a predstavlja prvu u nizu akcija za artikulirani razvoj javnog prostora južno od Save. Posebnu težinu ovoj tribini daje činjenica da je u pripremi novi generalni urbanistički plan Grada Zagreba koji bi ovog puta, za promjenu, mogao i morao biti usmjeren ne prema interesu pojedinaca, već prema boljem, pravednijem, održivijem i zdravijem gradu.

Raspored panela:

10.00 – 10.30 Početak / pozdravni govor
10.30 – 12.00 Razgovor 1: Identiteti i geneza Novog Zagreba
12.15 – 13.45 Razgovor 2: Zeleni koridor – Plava potkova
13.45 – 15.15 Pauza za ručak
15.30 – 17.00 Razgovor 3: Preobrazba Velesajma u
polifunkcionalni javni prostor
17.15 – 19.00 Razgovor 4: Prema održivoj mobilnosti u Novom
Zagrebu

10.30 – 12.00 IDENTITETI I GENEZA NOVOG ZAGREBA

Novi Zagreb danas, s više od pola stoljeća iskustva na južnim obalama Save, prostor je s ostvarenim, ali i ponekim propuštenim prilikama. Njegova prepoznatljiva urbanistička matrica u kontaktu je sa sve češćom stihijskom gradnjom prigradskih naselja. Suvremen način života također testira neke osnovne planerske principe i potrebe za prilagodbom. Je li Novi Zagreb i dalje spavaonica ili se on kandidira postati sekundarno društveno-kulturno žarište? Fokus razgovora bit će sraz inicijalne prostorne vizije Novog Zagreba i novih prostorno-društvenih tendencija, identiteta i potencijala prigradskih naselja te transmutacije kulturnog života u Novom Novom Zagrebu.

Sudjeluju: arhitekt i sveučilišni profesor Ivan Mlinar, doktorica znanosti i znanstvena savjetnica Jasenka Kranjčević, etnologinja i sveučilišna profesorica Valentina Gulin Zrnić i arhitekt Josip Barišić koji će moderirati razgovor.

12.15 – 13.45 ZELENI KORIDOR – PLAVA POTKOVA

Zagreb ima dvije potkove. Donjogradsku Zelenu i onu novozagrebačku Plavu, koja je nedovršena, ali GUP-om urbanistički jasno zadana. Od planiranih šest parkova Plave potkove, tri su uređena, a tri najveća nisu. Uređenje cjeline uvelike bi unaprijedilo kvalitetu života u Novom Zagrebu. Fokus razgovora bit će na stanju i mogućnostima poboljšanja postojećih i privođenju svrsi još neuređenih (mega)parkova Plave potkove.

Sudjeluju: arhitektica i aktivistica Cvijeta Biščević, arhitekt i sveučilišni profesor u mirovini Jesenko Horvat, krajobrazni arhitekt i predsjednik Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata Marijo Jukić, krajobrazni arhitekt i aktivist Marijo Spajić, krajobrazni arhitekt Leon Lipovac te aktivist i publicist Saša Šimpraga koji će i moderirati razgovor.

15.30 – 17.00 PREOBRAZBA VELESAJMA U POLIFUNKCIONALNI JAVNI PROSTOR

Cijelo područje Novog Zagreba potvrdili su i ravalorizitali i društvo i stručnjaci, a cijeli Zagrebački Velesajam zaštićen je kao ambijentalni sklop, dok je kao pojedinačno kulturno dobro zaštićeno 6 paviljona.

Iako su prostorna vrijednost i potencijal Velesajma neosporni, jednako tako su trenutno neosporno neiskorišteni. Suvremeni procesi preobrazbe grada ali i izlagačke djelatnosti u 21. stoljeću pokazuju da se Zagrebački velesajam treba transformirati u središte Novog Zagreba, grad unutar grada sa svim nedostajućim sadržajima njegovog neposrednog okruženja – svojevrsni dnevni boravak stanovnika Novog Zagreba.

Rastvaranje i transformacija Zagrebačkog velesajma, njegovo otvaranje i spajanje s budućim Savskim parkom (područje hipodroma i Bundeka) dat će Zagrebu atraktivan i prepoznatljiv park 21. stoljeća, što će poboljšati kvalitetu života ne samo u Novom Zagrebu već i u cijelom Gradu.

Sudjeluju: arhitekt i sveučilišni profesor Tihomir Jukić, arhitektica i sveučilišna profesorica Lovorka Prpić, arhitektica Iva Šilović iz tvrtke Prostoria i dizajner Nikola Radeljković (Numen/Foruse) koji će i moderirati razgovor.