Vladajuća većina u proces izmjena izbornog zakonodavstva mora uključiti širu političku i stručnu javnost, oformiti stručnu radnu skupinu te uvažiti zahtjev Ustavnog suda da nove granice izbornih jedinica u najvećoj mogućoj mjeri prate administrativne granice RH, složili su se stručnjaci koji su sudjelovali na okruglom stolu „Izmjene izbornog zakonodavstva“, koji je danas u Hrvatskom saboru organiziralo deset opozicijskih klubova.

Na okruglom stolu su, uz predstavnike opozicijskih klubova, sudjelovali prof. dr. sc. Sanja Barić (Katedra za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci), izv. prof. dr. sc. Goran Čular, (Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu), izv. prof. dr. sc. Đorđe Gardašević (Katedra za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), prof. dr. sc. Robert Podolnjak (Katedra za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) i prof. dr. sc. Berto Šalaj (Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu).

Uvodno se sudionicima okruglog stola obratila Sanja Barić, izrazivši nevjericu u činjenicu da, iako je još od 2010. poznato da izborne jedinice treba mijenjati, do dan-danas nije oformljena stručna radna skupina koja bi na tome radila. “Vladajuća većina bi u proces morala uključiti što širu političku i opću javnost, a cijeli ovaj postupak ozbiljno narušava povjerenje u poštene namjere te dodatno narušava povjerenje u institucije”, naglasila je Barić i podsjetila na činjenicu da je i Ustavni sud upozorio da je u registru birača gotovo 500 tisuća više ljudi nego što imamo punoljetnih državljana koji imaju prebivalište u Hrvatskoj.

Robert Podolnjak istaknuo je kako smatra da je važno da Hrvatska, kao članica EU i Vijeća Europe, poštuje dobru europsku praksu i preporuke Venecijanske komisije Vijeća Europe za poštene izbore, što vladajuća većina očito ne prihvaća. Podsjetio je i da je Ustavni sud pred Sabor stavio i zahtjev da granice izbornih jedinica u što je moguće većoj mjeri slijede granice upravne podjele RH. “Prijedlog koji smo vidjeli u medijima, i koji je navodno prihvaćen, u još manjoj mjeri slijedi upravne granice Republike Hrvatske”, zaključio je.

Đorđe Gardašević govorio je o izbornom pravu kao temeljnom ljudskom pravu, što znači da je ono pravo najvišeg ranga, koje pretpostavlja da se njegovo uređenje mora odvojiti od vladajuće većine u parlamentu. Naglasio je da se izborno zakonodavstvo ne donosi na rok od dvije, tri ili četiri godine odnosno jedan mandat, nego za 20 i više godina, što znači da na tu temu treba provesti široku demokratsku raspravu i osigurati široku participaciju građana i njihovih predstavnika. “To je temeljno ljudsko pravo, što znači, a to govori i mišljenje Ustavnog suda, da treba maksimalno uključiti i one one snage u parlamentu i društvu koje imaju drugačije mišljenje.“

Berto Šalaj smatra da se rasprava o izbornim zakonima ne provodi na pravičan i transparentan način te da je Hrvatska očito odustala od kriterija koje su nam zadale međunarodne organizacije čiji smo članovi, poput Vijeća Europe, odnosno Venecijanske komisije. Podsjetio je da je povjerenje građana u politički proces u Hrvatskoj na izrazito niskim razinama te da prema recentnom istraživanju čak 52% građana ne misli da se izbori u Hrvatskoj provode pošteno. “To otprilike odgovara postotku onih koji ne izlaze na izbore. Imamo ozbiljnih problema sa sudjelovanjem građana na izborima, a ako se ovaj proces izmjena izbornog zakonodavstva ne promijeni, to će samo dodatno pogoršati taj problem”, zaključio je.

Goran Čular se zapitao je li Ustavni sud mogao napraviti više da ovaj proces trasira na pravi put, primjerice ukidanjem i članka Zakona o izborima koji definira da se u svakoj izbornoj jedinici bira jednak broj zastupnika. “Ne znam zašto se robuje modelu od 10 jedinica koje biraju po 14 zastupnika i žao mi je da se ova mogućnost da se napravi nešto dugoročno, nešto za opće dobro, ponovno biti potrošena”, zaključio je Čular.

Svoj osvrt su na okruglom stolu dali i predstavnici klubova zastupnika Centra i Glasa, Domovinskog pokreta, Fokusa i Reformista, HSS-a i RF-a, Hrvatskih suverenista, IDS-a, KMosta, Možemo!, Socijaldemokrata i SDP-a, koji traže pravovremeno uključivanje, prvenstveno stručnjaka, ali i predstavnika opozicije, u proces oblikovanja izbornog zakonodavstva, kako bi se izborna utakmica vodila sukladno pravilima definiranima od strane stručnjaka i uz politički konsenzus svih zainteresiranih aktera.

Cijelu raspravu s okruglog stola možete pogledati na: https://www.youtube.com/watch?v=bawenWo824I