Kandidati za EU izbore koalicije zelene ljevice koju čine politička platforma Možemo!, Nova ljevica i ORaH danas su na štandu u Marmontovoj ulici razgovarali s građanima Splita i održali konferenciju za medije.

Dragan Markovina (Nova ljevica) je podsjetio da Split grca u problemima o kojima govorimo kroz cijelu europsku kampanju. Izjavio je: “Split je grad koji danas živi u monokulturi turizma, koji živi pred raspadom i gubitkom javnih sadržaja i javnog prostora i koji se nalazi u situaciji da su čitavi dijelovi grada – od stare gradske jezgre preko Bačvica – manje-više izgubljenog lokalnog stanovništva i gdje sve ide na ruku velikim stranim investitorima.” Istaknuo je da se zadnji takav pokušaj, nakon što su Bačvice već gotovo apartmanizirane u potpunosti, događa s Master planom Istočne obale. “To je po ne znam koji put pokušaj da se s Istočne obale ukloni željeznički i autobusni kolodvor i  nešto što je namijenjeno stanovnicima i otoka i Splita pretvori u izdvojeni hotelski resort. Mislimo da je grad Split zahvaljujući svemu tome ušao u situaciju da mu je cijena kvadrata apsolutno narasla u nebo, da on rapidno gubi stanovništvo. To uostalom pokazuju popisi stanovništva. Ljudi ne mogu sebi priuštiti stan ovdje. Nekretnine su jako skupe i odlaze u okolne općine.” Ukazao je i na to da gradski proračun time gubi, jer se više ne uplaćuju prirezi od njihovih plaća, a ujedno ti ljudi više ne mogu utjecati na lokalnu politiku, jer više ne glasaju u Splitu. “Ljudi u Splitu se s cijelim obiteljima izbacuju na ulicu i nemaju gdje živjeti, zato što je nekome isplativije to rentati četiri mjeseca turistima. Mislim da je to ozbiljan problem koji još nitko nije počeo rješavati.”

Tomislav Tomašević (Možemo!-politička platforma) istaknuo je kako je koalicija temu stanovanja postavila kao glavno pitanje u ovoj kampanji za EU izbore jer smatra da je to goruća tema.  Izjavio je: “Cijela jedna generacija mladih se ne može emancipirati od svojih roditelja. Hrvatska je prva u EU po broju mladih koji su prisiljeni živjeti u roditeljskom domu, a jedan od glavnih uzroka je nedostupnost jeftinih stanova za najam ili za kupnju i tu se stvarno nijedna politička opcija nije pozabavila tim problemom.” Podsjetio je da su se do sada vlade uglavnom fokusirale na to da subvencioniraju kredite za kupnju stanova, što je rezultiralo poskupljivanjem stanova i prelijevanjem proračunskog novca u profit banaka, “a da nismo pomogli kupcima stanova”. S druge strane, Hrvatska ima sramotno malo javnih stanova za najam – samo 2%, naspram europskog prosjeka od 15%. “Mi ćemo se u Europskom parlamentu zalagati da se provede Europska građanska inicijativa “Stanovanje za sve” tako da se ulaganja u izgradnju javnih stanova izuzmu od EU pravila prekomjernog deficita. Isto tako, da se reguliraju korporacije poput Airbnb-a koji izvlače korist iz lokalnih zajednica i ostvaruju veliki profit, a da nikako ne doprinose toj istoj lokalnoj zajednici.” Pritom je napomenuo da je “naravno, potrebno  razlučiti građane koji povremeno iznajmljuju svoj stan kako bi popunili kućni budžet od onih koji su vlasnici nekoliko desetaka apartmana koji ih iznajmljuju za gotovo nikakav porez i doprinos lokalnoj zajednici, a stvara se sve veći pritisak na komunalnu infrastrukturu. To je nešto na čemu ćemo raditi na razini Europskog parlamenta jer je nemoguće regulirati tržište najma ako se ne reguliraju korporacije poput Airbnba na europskoj razini. Svi turistički gradovi koji su to pokušali – poput Berlina, Barcelone, Amsterdama – imaju velikih problema s takvim regulativama jer je protiv zajedničkih pravila EU.”

Tamara Visković (Možemo!-politička platforma) je istaknula kako je njena motivacija za politički angažman najviše vezana uz evidentan nestanak javnih prostora. Izjavila je: “To se kroz moj angažman prvenstveno očituje u Splitu, ali to je nešto što se događa na razini čitave Hrvatske i u krajnjoj liniji prelazi granice naše zemlje. Nestanak javnih prostora je jedan vrlo širok problem, koji utječe ne samo na smanjenje kvalitete života nego i na smanjenje našeg prostora djelovanja. Prvenstveno govorim iz pozicije kulture kojoj nestaje prostor djelovanja u fizičkom, ali i u mentalnom smislu. Više ne možemo niti provodit svoje zamisli i ideje, jer s jedne strane imamo jako okoštali sustav institucija koji svaki uspjeh i svaku novost tretira kao neku vrstu ekscesa, a ne kao pozitivnu praksu. S druge strane imamo sjajnu nezavisnu kulturu koja apsolutno ovisi o tom javnom prostoru koji sve više nestaje, a nema svoj prostor na koji može računati i u kojem može nešto raditi.”

Zorislav Antun Petrović (ORaH) izjavio je kako je Split jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji ima problema i s vodom i sa zrakom. Izjavio je: “Svaki put kad padne kiša, svi žitelji Splita i okolice znaju kakva im je situacija s pitkom vodom. Mi ćemo kroz naš mandat u Europskom parlamentu poraditi na tome da se u Splitu i uopće u Hrvatskoj prioritizira financiranje projekata za gospodarenje otpadom koji se temelje na prevenciji nastanka otpada, a ne kao što je sada slučaj da se fokusira na obradu otpada u centrima poput Lećevice, koji se baziraju na tehnologiji koja uključuje i spaljivanje otpada odnosno RDF goriva. To je zastarjela tehnologija, to je loše za okoliš. Bolje je napustiti tu RDF tehnologiju i povećati odvajanje otpada za recikliranje i kompostiranje. Split je trenutno u Hrvatskoj pri samom dnu, s manje od 5% razdvajanja otpada za recikliranje i kompostiranje, a prijete nam financijski penali od EU jer nećemo dostići ciljeve za odvojeno prikupljanje otpada.”