Europska unija može i mora nastaviti predvoditi borbu protiv klimatskih promjena kako bi osigurala održivu budućnost za sve svoje građane. Zelenu transformaciju moramo iskoristiti kao priliku za novi zamah europskog gospodarstva. Naš Zeleni i socijalni plan predviđa ulaganja u zelenu industrijalizaciju, infrastrukturnu uniju, kružnu ekonomiju, održivu poljoprivredu i zaštitu okoliša koja će stvarati nova radna mjesta, jačati našu ekonomiju te povećavati kvalitetu života, otpornost i sigurnost. 

Time ćemo smanjivati ovisnost o fosilnim gorivima i činiti ambiciozne iskorake u dekarbonizaciji kako bi do 2030. Europska unija premašila cilj smanjenja emisija od 55 %, a do 2040. postigla potpunu klimatsku neutralnost. Istodobno, kako bismo bili spremni na već prisutne klimatske promjene, moramo razvijati mjere za izgradnju otpornosti i ublažavanje posljedica sve većeg broja poplava, požara i suša diljem Europske unije i svijeta. 

Zeleni i socijalni plan za Europu

Zelena industrijalizacija

Predan rad Zelenih u Europskom parlamentu, uz angažman klimatskog pokreta, rezultirao je paketom mjera pod nazivom Europski zeleni plan kojeg je Europska unija razvila u proteklom petogodišnjem razdoblju. U sljedećem petogodišnjem razdoblju borit ćemo se za provedbu tih politika na razini EU-a i država članica ulaganjem u zelene industrije i infrastrukturu, u socijalno pravednu tranziciju, potrebe građana i društvenu jednakost te politike održive poljoprivrede. Prilikom izrade novog sedmogodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2027, čvrsto ćemo se zalagati za financiranje provedbe politika našeg Zelenog i socijalnog plana te poticanje održivog razvoja na nacionalnim nivoima.

Novom zelenom industrijskom politikom stvorit ćemo milijune radnih mjesta na razini EU-a u sektorima od obnovljivih izvora energije i građevine do industrije i prijevoza, od čega će velike koristi imati i Hrvatska. “Projekti spremni za provedbu” koje bismo pokrenuli odmah podrazumijevaju stvaranje 2 milijuna radnih mjesta u kratkom i srednjem roku, a dugoročno čak do 10 milijuna radnih mjesta.

Takva ulaganja, osim što predstavljaju ključnu prekretnicu u borbi protiv klimatskih promjena, omogućit će i restrukturiranje hrvatske ekonomije: od modela gospodarstva koje počiva na klijentelizmu, rentijerstvu i uništavanju industrije uz isključiv fokus na trgovini i turizmu prema modelu gospodarstva temeljom na zelenoj proizvodnji. Visokom dodanom vrijednošću, kvalitetnim radnim mjestima i jakim sustavom povezivanja znanosti i industrije, takav model će razvijati proizvode ključne za najveće izazove u narednih 30 godina: zelenu tranziciju, jačanje energetske i prehrambene samodostatnosti i povećanje kvalitete života hrvatskih građana. Hrvatska mora iskoristiti tu priliku i korištenjem sredstava iz fondova EU-a, kao jedne od ključnih razvojnih poluga, generirati multiplicirajući ekonomski efekt. To do sada nažalost nije bio slučaj. 

Ključne industrije u kojima ćemo pozicionirati Hrvatsku kao važnog partnera u zelenoj  industrijalizaciji EU-a su: brodogradnja, razvoj i proizvodnja vozila namijenjenih javnom prijevozu, proizvodnja ekoloških građevinskih materijala, tehnološke komponente za hidrocentrale, elektroenergetske mreže te solarne i vjetroelektrane, informacijsko-komunikacijske tehnologije te poljoprivreda i prehrambena industrija. EU mora revitalizirati brodogradnju kroz plan pametne brodogradnje, a Hrvatska mora biti važan dionik u tom procesu. Unatoč padu produktivnosti i obujma brodogradnje nakon privatizacije, za to imamo kapacitete, iskustvo i ljude, a to je grana koja na sebe veže veliki broj drugih tvrtki, znanja i istraživanja. Hrvatska mora obnoviti Brodarski institut, uključiti u to i druge dijelove znanstveno-istraživačke zajednice, te ga povezati izravno s brodogradilištima poput 3. maja i Uljanika. Specifične niše i korištenje novih tehnologija u procesima dizajna i proizvodnje dići će produktivnost i vratiti konkurentnost našoj brodogradnji.

Ključan instrument u provedbi takve nove industrijske politike kojeg predlažemo kao grupacija Europskih zelenih je Fond za zelenu i socijalnu tranziciju veličine 1 % BDP-a Europske unije. Iz Fonda će se financirati ulaganja u nove zelene industrije koja će zaustaviti trend deindustrijalizacije i započeti ciklus reindustrijalizacije u državama poput Hrvatske, stvoriti nova kvalitetna radna mjesta i otvoriti obrazovne programe osposobljavanja za neophodna zanimanja u zelenim sektorima. Osim toga, iz Fonda će se financirati i razvoj Infrastrukturne unije koja obuhvaća razvoj željezničke mreže, obnovljivih izvora energije i elektroenergetske mreže te energetsku obnovu stambenog fonda. Uz Fond za zelenu i socijalnu tranziciju planiramo i povećanje fondova EU-a za istraživanje i razvoj, kako bi se u istraživačkom i tehnološkom sektoru stvorila nova, zelena i kvalitetna radna mjesta.

Industrijsku politiku EU-a treba voditi u javnom interesu te oblikovati uz sudjelovanje građana, sindikata i poduzeća. Ishod nove industrijske politike bit će stvaranje konkurentnih poizvoda visoke dodane vrijednosti i proizvodnog sektora koji svoju konkurentnost temelji na kvaliteti i inovativnosti. Takav sustav, umjesto dosadašnjeg temeljenog na niskoj cijeni rada, doprinijet će razvoju vlastitih industrijskih kapapciteta za proizvodnju roba i usluga namijenjenih ostvarivanju ključnih ekonomskih i društvenih ciljeva na nacionalnoj razini i razini EU-a u narednim desetljećima.

Novi fiskalni okvir za ulaganja u kvalitetu života i zelenu tranziciju

Nakon desetljeća u kojima su dominirale politike štednje narušavajući kvalitetu života i povećavajući nejednakosti, predložit ćemo novi ekonomski i fiskalni okvir EU-a kojem će prioriteti biti usmjereni na ulaganja u zelenu tranziciju, zaštitu okoliša, javna dobra i usluge i veću kvalitetu života.

Stoga ćemo tražiti reviziju fiskalnih ograničenja Mastriških kriterija i Pakta o stabilnosti i rastu kojima se godišnji proračunski deficiti ograničavaju na 3 %, a ukupan javni dug na 60 % BDP-a, kako bismo javna ulaganja u zelene i društvene projekte poput ekoloških proizvoda, razvoja željezničkog prijevoza, stanovanja ili izgradnje vrtića izuzeli iz postojećih ograničenja proračunskih deficita. Sukladno tome, potrebno je uvesti Zeleno zlatno pravilo i reformirati Europski semestar (kojim se na početku godine usklađuju ekonomske politike država članica). To će nam omogućiti da gradimo zeleno i otporno gospodarstvo, povećavamo kvalitetu života i smanjujemo društvene nejednakosti.

Zalagat ćemo se da novi Višegodišnji financijski okvir EU-a primarno potiče zelenu i pravednu tranziciju. Tražit ćemo da u novom proračunu EU-a sredstva namijenjena manje razvijenim državama članicama pokrivaju i specifične potrebe ulaganja u osnovnu infrastrukturu, osobito u područjima javnog zdravstva, socijalnih usluga, obrazovanja i kvalitete života građana, kao i u ostvarivanje ekonomskih ciljeva tih zemalja. 

Tražit ćemo da novi Višegodišnji financijski okvir predvidi posebne programe financiranja gradova u području zelene tranzicije, u okviru kojih gradovi neće biti ovisni o nacionalnoj vlasti za dodjelu sredstava iz fondova EU-a, već će moći izravno aplicirati na razini EU-a kako bi se izbjegla politička manipulacija kod dodjele sredstava. Također, tražit ćemo da novi Višegodišnji financijski okvir uključuje i zasebne fondove za razvoj brdsko-planinskih i otočnih područja koja se susreću sa specifičnim razvojnim zaprekama. 

Založit ćemo se da se mandat Europske centralne banke proširi s dosadašnjeg isključivog cilja održavanja stabilnosti cijena na osiguravanje potpune zaposlenosti i politiku kamatnih stopa koja će poticati zelena ulaganja.

Dodatnom regulacijom financijskog sektora EU-a treba destimulirati spekulativna ulaganja, a stimulirati ona u realnu ekonomiju i građane. Želimo onemogućiti prakse prebacivanja internog duga banaka koji rezultira smanjivanjem porezne osnovice i izbjegavanjem plaćanja poreza u zemljama u kojima profit nastaje. Zato ćemo se u Europskom parlamentu izboriti za regulaciju kojom će se zaustaviti takve prakse koje su osobito štetne za zemlje poput Hrvatske čiji je bankarski sektor gotovo u cijelosti u vlasništvu stranih banaka. 

Tražit ćemo da se za financijske institucije uvede obaveza izrade planova klimatske tranzicije, čime ćemo podjednako potaknuti njihovu klimatsku tranziciju i njihovu ulogu u postupnoj transformaciji šire ekonomije. Borit ćemo se za uključivanje svih aktivnosti bankarskog sektora u Direktivu o korporativnom izvještavanju o održivosti, kako bi bankarski sektor preuzeo odgovornost za utjecaj investicija na ljudska prava, okoliš i klimu.

Potrebno je regulirati financijske usluge s ciljem destimuliranja ulaganja u fosilne i neobnovljive izvore energije. Postojeća taksonomija omogućuje da se ulaganja u plin i nuklearnu energiju tretiraju kao ulaganja u održive izvore energije. Stoga ćemo tražiti reviziju postojećeg taksonomskog okvira. Nuklearna energija prihvatljiv je oblik energije kao zamjena za fosilna goriva i komplementarna je obnovljivim izvorima energije, ali ne bi trebala biti zakonski regulirana kao održivi izvor energije.  

Energetska tranzicija

Iskustvo energetske krize i rat u Ukrajini zorno nam je pokazalo koliko je za EU važna energetska neovisnost od autoritarnih režima. Energetska tranzicija s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije i paralelno povećanje energetske učinkovitosti imat će značajan utjecaj na snižavanje cijena energije za kućanstva, energetsku samodostatnost EU-a i nacionalnu sigurnost država članica te konačno, ali nikako manje važno, na ekološku održivost. Stoga ćemo se zalagati za ubrzanje i povećanje investicija u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Od toga će velike koristi imati i Hrvatska, koja je još uvijek na začelju EU-a po korištenju energije sunca i vjetra. 

Polazište energetske tranzicije je povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje potrošnje energije. Povećanju energetske učinkovitost doprinosi, između ostalog, izgradnja pametnih elektroenergetskih sustava, modernizacija i elektrifikacija željeznica, elektrifikacija cestovnog prometa i razvoj biciklističke infrastrukture. Međutim, najvažniji element u povećanju energetske učinkovitosti je obnova zgrada. Stoga ćemo se boriti da EU osigura svima dostupne potpore za energetsku obnovu domova, s većinom financiranja usmjerenim na najugroženije, kako bismo iskorijenili energetsko siromaštvo i najugroženije skupine ravnopravno uključili u energetsku tranziciju. Kućanstvima s niskim prihodima osigurat ćemo obnovu domova značajnim povećanje Socijalnog fonda za klimatsku politiku. Mimo najugroženijih skupina, renoviranje u srednjem roku mora biti troškovno neutralno za ona kućanstva koja energetskoj obnovi pristupaju samostalno. Ulaganje EU-a, država članica i privatnih aktera u brzu energetsku obnovu osigurat će ugodnije, zelenije stanovanje i stvoriti kvalitetna radna mjesta.

Inzistirat ćemo na tome da se sredstva usmjeravaju u stvaranje energetskog sustava temeljenog na obnovljivim izvorima energije iz sunca, vode, vjetra i geotermalnih izvora. Pri čemu je važno ulagati u elektroenergetsku mrežu kako bi se osigurala stabilnost sustava i efikasan prijenos između susjednih zemalja, uključujući i regiju Zapadnog Balkana. Snažno ćemo se zalagati za ugradnju solarnih panela na svakom krovu, kao i ugradnju baterija za pohranu električne energije i razvoj sustava punjača za električna vozila, te priuštiv prelazak na obnovljive izvore grijanja i hlađenja u domovima i industrijama (poput toplinskih pumpi, daljinskog grijanja, otpadne topline i geotermalne energije). Zalagat ćemo se za uklanjanje regulatornih barijera koje usporavaju te demokratizaciju proizvodnje energije,  dijeljenje energije među građanima i razvoj energetskih zajednica.

Podržat ćemo masovnu i ubrzanu elektrifikaciju svih sektora. U svrhu elektrifikacije prometa razvijat ćemo infrastrukturu za punjenje i financirati nabavu vozila javnog prijevoza na obnovljive izvore energije. Kako alternative poput zelenog vodika dolaze s većim rizicima i troškovima, vodik bi trebao biti rezerviran za primjene u onim domenama u kojima elektrifikacija nije jednostavno izvediva: tešku industriju, zrakoplovstvo, prijevoz na duge relacije i lokalni javni prijevoz.

Uz ulaganja u obnovljive izvore energije, EU treba jasan plan za postupno ukidanje fosilnih goriva, počevši od ugljena do najkasnije 2030. godine, a fosilnog plina i nafte već od 2035. godine, a najkasnije do 2040. godine. Uz to, EU treba jasan plan ukidanja subvencija za fosilna goriva do najkasnije 2025. godine uz preusmjeravanje milijardi eura tih subvencija u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Takve promjene moraju biti usklađene s ciljem ulaganja u ekološka rješenja i kvalitetu života građana kao što su primjerice razvoj visokokvalitetne željezničke infrastrukture u prometu na veće udaljenosti. 

Kružna ekonomija i gospodarenje otpadom

Kao što u Hrvatskoj nagomilane probleme gospodarenja otpadom planiramo rješavati novim strateškim pristupom temeljenim na kružnoj ekonomiji i poštivanju načela hijerarhije otpada, naša vizija za EU je kružna ekonomija u kojoj ponovno iskorištavamo, prenamjenjujemo, dijelimo i recikliramo proizvode kako bismo očuvali sirovine i koristili ih što duže. Želimo izgraditi kružnu ekonomiju do 2040. s jasnim i obvezujućim ciljevima smanjenja potrošnje sirovina već do 2030. 

Prvi korak u hijerarhiji otpada je sprječavanje nastajanja otpada koji mora postati greška u dizajnu. Provedbom Direktive o zajedničkim pravilima za promicanje popravka robe borit ćemo se protiv preuranjenog, planiranog zastarijevanja proizvoda i za implementaciju učinkovitog i priuštivog prava na popravak proizvoda, uključujući europsku ocjenu popravljivosti, stvaranje unutarnjeg tržišta za rabljene i obnovljene proizvode te otvorenog tržišta za neovisne servisere. Zalagat ćemo se za nove tehničke standarde, poput već usvojenog pravila o zajedničkom punjaču, koji sprječavaju nastanak prekomjernog tehnološkog otpada. Takvim mjerama zaštita okoliša i zaštita potrošača idu ruku pod ruku. Poticat ćemo organiziranje burzi otpada u zemljama članicama EU-a te se zalagati za financiranje i ubrzanje regulatornog praćenja društvenih i poslovnih inovacija s ciljem sprečavanja nastanka otpada i korištenja otpada kao sirovine.

Poseban problem predstavlja ambalažna plastika koja čini najveći dio otpada kućanstava i u Hrvatskoj i u EU-u. S obzirom na to da je ključno smanjivati plasman ambalažne plastike u sustave široke potrošnje, jedan od prioriteta u smanjenju nastanka otpada bit će eliminacija nepotrebne ambalaže, razvoj alternativnih modela transporta i plasmana poput rinfuzne prodaje i alternativnih pakiranja. Osim toga, danas je teret troškova prikupljanja i obrade plastike prebačen na krajnjeg potrošača i komunalna poduzeća na razini jedinica lokalne samouprave. Širenjem obuhvata postojećih poreza na plastiku borit ćemo se za prebacivanje tog tereta na one koji takve proizvode stavljaju na tržište, istovremeno omogućujući alternative takvoj ambalaži potrošačima u Hrvatskoj i EU-u. 

U cilju poticanja aktivnosti, znanja i kapaciteta recikliranja u EU-u, predložit ćemo jasne kriterije za procese kojima pojedine frakcije otpada, primjerice tekstilni i plastični otpad, prestaju biti otpad i postaju sirovina. Time ćemo zaustaviti praksu izvoza i odlaganja neoporabivog ili toksičnog otpada u zemlje izvan EU-a, između ostalog u Tursku i Albaniju, odakle plastika lako završava u Mediteranu i Jadranu. Zalagat ćemo se za suradnju sa zemljama izvan EU-a na razvoju njihovih sustava prikupljanja i gospodarenja otpadom kako bi se spriječilo otjecanje takvog otpada u okoliš, što je, primjerice, posebno vidljivo u problemu plastike u Jadranu. 

Zaštita okoliša

U skladu sa Zakonom EU-a o obnovi prirode, želimo obnoviti degradirana prirodna staništa i ekosustave. Suradnja s poljoprivrednicima, ribarima i lokalnim zajednicama ključna je za zaštitu biološke raznolikosti i borbu protiv klimatskih promjena. Zalagat ćemo se za jaču zaštitu prirode i okoliša u novom Europskom zelenom planu za period 2025-2029. te adekvatno povećanje proračunskih sredstava EU-a za tu namjenu. Ta sredstva će doprinijeti i provedbi Zakona o obnovi prirode i u Hrvatskoj.

EU mora poduzeti ambiciozne mjere u zaštiti i obnovi biološke raznolikosti kako bi ispunila obaveze preuzete na Konferenciji Ujedinjenih naroda o bioraznolikosti u Montrealu. Želimo zaštititi jednu trećinu kopnenih i morskih područja u EU-u, uključujući močvare, šume, mora, agroekosustave, rijeke i jezera. Međutim, u nizu država članica zaštita se slabo provodi, stoga Europska agencija za zaštitu okoliša treba preuzeti aktivnu ulogu jačanja i koordinacije tijela država članica na provedbi zaštite. Za Hrvatsku je to od posebnog interesa jer su članice Europske agencije i zemlje našeg susjedstva s kojima želimo aktivno rješavati prekogranične probleme zagađenja zraka, rijeka i mora. Hrvatska je bogata bioraznolikošću i ekosustavima te, uz adekvatno upravljanje i zaštitu, može imati ulogu predvodnika u Europi. Zalažemo se za pravednije financiranje znanstvenih istraživanja i praćenja u području bioraznolikosti iz sredstava EU-a za članice poput Hrvatske koje imaju visoke udjele prirodnih zaštićenih područja u ukupnom teritoriju. Adekvatna zaštita prirode ujedno može doprinijeti razvoju održivog turizma i na taj način pozicionirati Hrvatsku u Europi.

U zemljama EU-a godišnje se oko 300.000, a u Hrvatskoj 4.000 prijevremenih smrti događa zbog posljedica onečišćenja zraka, pri čemu su djeca posebno osjetljiva na učinke lebdećih čestica. Stoga ćemo raditi na povećanju standarda kvalitete zraka u EU-u kako bi do 2030. kvaliteta zraka u svim državama članicama zadovoljavala vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije. Novi standardi dat će podstrek pojačanim ulaganjima u javni prijevoz i elektrifikaciju prometa, zamjenu neadekvatnih izvora grijanja u kućanstvima, konačnom uvođenju reda u sustav gospodarenja otpadom i urbanističkim rješenjima ozelenjavanja.

Potrebne su i hitne mjere zaštite šuma od lošeg gospodarenja, onečišćenja i klimatskih promjena na globalnoj i razini EU-a. Borit ćemo se za očuvanje prašuma, pošumljavanje i obnovu šuma te šumsko gospodarenje usmjereno na bioraznolikost. Potrebna nam je zajednička strategija zaštite šuma od požara na Sredozemlju, čime će se poboljšati otpornost na klimatske promjene te zajedničko djelovanje i udruživanje resursa u prevenciji i brzom djelovanju kod šumskih i požara otvorenih prostora. 

Pristup čistoj vodi treba biti zajamčen kao temeljno pravo. Borit ćemo se protiv privatizacije vodnih usluga i infrastrukture i osigurati da njima upravljaju javni pružatelji usluga. Nestašice vode već koštaju milijarde na godišnjoj razini, pri čemu su poljoprivrednici i kućanstva s niskim prihodima među najgore pogođenima, a posebno je ranjiva naša mediteranska regija. Koristit ćemo postojeće zakonodavstvo EU-a za zaštitu ugroženih vodnih rezervi i dati prioritet korištenju vode za piće u odnosu na druge upotrebe.

S ciljem zaštite oceane i mora, uključujući i Jadrana, inicirat ćemo izradu Zakona o morima i oceanima koji će osigurati koherentnost među svim politikama EU-a povezanim s morem i omogućiti da na pravedan i ravnopravan način do 2030. mora i oceani EU-a budu čišći i bogatiji biološkom raznolikošću.

Prilagodba i otpornost

U 2023. godini prosječne globalne temperature premašile su 1.5°C zagrijavanja u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Europa, pogotovo južna, iskusila je poraste daleko iznad tih 1.5°C. Pritom, prema podacima Europske okolišne agencije, Hrvatska spada među tri europske zemlje najugroženije klimatskim promjenama. Izložena je natprosječnom porastu temperature i razine mora, smanjenju ukupne količine padalina, ali i učestalijim izmjenama ekstremnih suša i padalina. 

Učestali ekstremni vremenski uvjeti ugrožavaju naše temeljne ekonomske grane, turizam i poljoprivredu, kao i živote osoba narušenog zdravlja i starije životne dobi. Mjere prilagodbe i otpornosti na klimatske promjene su zahtjevne i skupe, stoga Europska unija mora djelovati zajednički i na principima solidarnosti. Takav pristup može osigurati jedino zelena ljevica.  

U cilju smanjenja ranjivosti ljudi i mjesta na posljedice klimatskih promjena, predložit ćemo Zakon o prilagodbi na klimatske promjene s fokusom na rješenjima temeljenima na ekosustavima. U Hrvatskoj ćemo značajnim povećanjem sredstava iz fondova EU-a djelovati u različitim područjima prilagodbe. Prilagodbu u gradovima poticat ćemo novim pristupima u prostornom planiranju, kreiranjem zelenih površina, parkova i urbanih šuma te prioritetnom prilagodbom objekata u kojima borave osjetljive skupine poput bolnica, domova za starije osobe, škola i vrtića. Prilagodbu poljoprivrednih krajeva osigurat ćemo ulaganjima u protupoplavne sustave retencije vode, sustave navodnjavanja poljoprivrednih površina te mjerama zaštite od mraza i tuče, a prilagodbi priobalnih krajeva pristupit ćemo izgradnjom infrastrukture za sprječavanje posljedica podizanja mora, mjere zaštite morskih staništa i promjenom ribolovnih i akvakulturnih tehnika. Kreiranjem naplavnih područja i renaturalizacijom vodenih tokova suzbijat ćemo poplave, a požare ćemo suzbijati učinkovitim gospodarenjem šumama kroz sadnju mješovitih šuma bliskih prirodnim šumama. 

Osnaživanjem sustava civilne zaštite i formiranjem zajedničke flote protupožarnih aviona i helikoptera EU-a jačat ćemo sigurnost od šumskih požara koji su zadnjih godina konstantno u porastu, pogotovo u njenom mediteranskom dijelu. Uz novonabavljene Canadair avione, poticat ćemo daljnje obrazovanje, spremnost i obučenost naših već iskusnih pilota te jačati poziciju Hrvatske kao centra za gašenje šumskih požara iz zraka za ovaj dio Europe. Predložiti ćemo i osnivanje regionalnog koordinacijskog centra EU-a za gašenje požara u Hrvatskoj.

Također, kako bismo zaštitili one koji rade teške fizičke poslove na otvorenom ili u teškim ambijentalnim uvjetima, kroz Zakon o prilagodbi na klimatske promjene potaknut ćemo prilagodbu protokola zaštite na radu uzimajući u obzir posljedice klimatskih promjena i obavezati poslodavce da osiguraju adekvatne uvjete za rad prilikom ekstremno visokih temperatura.

Naš prošireni Fond solidarnosti Europske unije fokusirat će se na prilagodbu klimi i pripremljenosti na prirodne katastrofe. Posebna i izravna sredstva EU-a za gradove i općine za borbu protiv klimatskih promjena mogu olakšati proračunske i političke pritiske te omogućiti lokalno oblikovanje i vođenje zelene tranzicije, prilagodbe i optornosti. 

Poljoprivreda

Naša poljoprivredna i prehrambena politika stavlja lokalne proizvođače i potrošače na prvo mjesto: želimo poljoprivredu i ribarstvo otporne na klimatske promjene, želimo osigurati zdravu, lokalno proizvedenu hranu za naše građane, kao i dostojanstvena primanja za naše poljoprivrednike i ribare.

Da bismo to postigli nužan je radikalan zaokret od ulaganja u poljoprivredu usmjerenog na razvoj velikog agrobiznisa i proizvodnju hrane ovisne o pesticidima i monokulturama prema ulaganjima koja će podržati ekološku poljoprivredu i mala poljoprivredna gospodarstva, zaštititi bioraznolikost i omogućiti dostojanstvenu plaću lokalnim poljoprivrednicima.  

Dok su desnica i liberali u Europskom parlamentu štitili sadašnji sistem u kojem 80 % poljoprivrednika iz EU-a dobiva samo 20 % sredstava, a ostatak ide na mali broj velikih igrača na tržištu, mi tražimo drugačiju raspodjelu sredstava iz Fonda za poljoprivredu. Mali proizvođači moraju dobiti značajno više raspoloživih sredstava te pristup lokalnom tržištu uvođenjem principa zelene javne nabave hrane, odnosno primjenu koncepta Od polja do stola. 

Izmjena sustava poticaja

Ključna poluga za to je reforma Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). ZPP je ogroman resurs: EU troši otprilike trećinu svog sedmogodišnjeg proračuna na zajedničku poljoprivrednu politiku (387 milijardi eura za razdoblje 2021-2027). Međutim, trenutni ZPP ne potiče lokalne proizvođače već daje prednost industrijskoj proizvodnji koja koristi najvećim igračima na tržištu, ekološki je neodrživa, prekomjerno koristi pesticide i druge štetne tvari za ljudsko zdravlje. Trenutno se 80 % poticaja iz ZPP-a dodjeljuje manjem broju proizvođača jer poticaji ovise o veličini zemljišta umjesto o načinu na koji se zemlja obrađuje. U Hrvatskoj 20 najvećih poljoprivrednih gospodarstava prima u prosjeku 546 puta veće potpore od prosječnog poljoprivrednog gospodarstva. To ćemo mijenjati!

Umjesto poticaja vođenih veličinom zemljišta, zahtijevat ćemo sustav poticaja pravedniji prema malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima te sustav koji će ih rasteretiti od pretjerane birokratizacije vezane za dobivanje poticaja. Poljoprivrednici moraju ostati poljoprivrednici, a sustav poticaja ne smije ih pretvarati u birokrate. To ne znači da će se tolerirati bilo kakva zlouporaba poticaja – upravo suprotno, manje birokracije značit će veće kazne za zlouporabu. Istodobno, osigurat ćemo adekvatnu financijsku kompenzaciju poljoprivrednicima koji žele preći na model održive poljoprivrede zbog dodatnih troškova koje od njih zahtijeva faza tranzicije. Zalagat ćemo se za jačanje Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede sa zadatkom pružanja podrške malim i srednjim poljoprivrednicima u lakšem dobivanju sredstava EU-a, primjeni politika Europskog zelenog plana i bržoj tranziciji na agroekološke mjere i organsku poljoprivredu.

Osigurat ćemo zaštitu poljoprivrednika od nepravedne konkurencije uvoznih proizvoda iz trećih zemalja koji ne poštuju iste standarde kao proizvodi unutar EU-a. Istodobno, proizvodi iz starijih i većih država članica zbog veće razvijenosti i ekonomije obujma ugrožavaju poljoprivredu manjih zemalja s tehnološkim deficitom (primjerice, prosječna starost traktora u Hrvatskoj je 31,82 godine). Kako bismo osigurali zaštitu domaće poljoprivredne proizvodnje kao osnovne ekonomske grane koja čuva biološku raznolikost i razvija ruralne krajeve u EU-u, a za koju u Hrvatskoj, unatoč ogromnom padu proizvodnje, još uvijek postoje prirodne mogućnosti, znanje i iskustvo, zalagat ćemo se da u svakoj članici Europske unije koja ima adekvatne proizvodne resurse na policama trgovina osiguramo visok postotak zastupljenosti prehrambenih proizvoda iz domicilne proizvodnje.

Priuštiva i zdrava hrana za sve

S obzirom na to da se građani Hrvatske i Europske unije bore s izrazito snažnim porastom cijena hrane, uz istovremenu preplavljenost tržišta nezdravom hranom punom pesticida, donijet ćemo politike koje omogućuju priuštivu i zdravu hranu za sve građane. 

Predložit ćemo porez na financijske transakcije i ekstraprofite koji će sprečavati spekulacije i oligopolističko ponašanje, nadasve trgovačkih lanaca čime se podiže cijena hrane za kućanstva.

Ustanovit ćemo pravo na zdravu hranu kao načelo u zakonodavstvu EU-a, što će na nacionalnoj razini dovesti do stvaranja posebnih socijalnih politika koje garantiraju pristup zdravoj hrani uz podršku lokalnim proizvođačima hrane i skraćivanje opskrbnih lanaca. Podržavat ćemo zelenu javnu nabavu koja će našim poljoprivrednicima omogućiti plasman proizvoda, a građanima i djeci u našim javnim vrtićima, školama, bolnicama i domovima za starije lokalno proizvedenu i zdravu hranu.

Upotrebu pesticida moramo smanjiti kako bismo sačuvali ekosustave, očuvali zdravlje tla i zaštitili ljudsko zdravlje. Borit ćemo se za smanjenje upotrebe pesticida za 50 % do 2030. godine te zabranu glifosata uz dostatnu ekonomsku podršku poljoprivrednicima kako trošak tranzicije ne bi pao na teret poljoprivrednika. Idalje ćemo se nastaviti boriti za pravo na hranu bez GMO-a.

Zagovarat ćemo strože propise o uvjetima uzgoja životinja, uporabi antibiotika i prijevozu životinja. Želimo dokinuti okrutnost prema životinjama u industrijskom uzgoju, prisilno hranjenje, uzgoj radi krzna te istraživanje i testiranje proizvoda na životinjama.

Održivi promet

Europska unija mora ulagati u održivi promet temeljen na kvalitetnijem i priuštivom međunarodnom, međugradskom i gradskom javnom prijevozu, elektrifikaciji prometa, prometnoj sigurnosti, urbanom planiranju usmjerenom na ljude te sigurnoj mreži pješačkih i biciklističkih staza. Jedan od prioriteta za koji ćemo se zalagati na razini EU-a je poboljšanje europske željezničke mreže te veza u međunarodnom prometu kako bi željeznički promet mogao konkurirati cestovnom i zračnom.  

Mnogi hrvatski građani danas nemaju dostupan i pouzdan javni prijevoz, pogotovo u ruralnim krajevima. Ulaganja EU-a omogućit će temeljitu promjenu organizacije prometa u Hrvatskoj, povećati dostupnost javnog prijevoza i kvalitetu života za sve stanovnike Hrvatske te jačanje regionalne integracije i razvoj manje razvijenih dijelova Hrvatske.

Poticat ćemo nastavak kapitalnih ulaganja kroz fondove EU-a u sustave javnog prijevoza u skladu s ciljevima Zelenog i socijalnog plana. Ona se odnose na ulaganja u flote vozila javnog prijevoza, izgradnju novih objekata za održavanje i parkiranje, izgradnju nove i modernizaciju postojeće infrastrukture (pruge i pripadajući sklopovi, sustavi elektroenergetskih mreža, punionice za električna vozila). Prioritet pri ulaganjima bit će povezivanje ruralnih područja i loše povezanih regija cestovnim i željezničkim javnim prijevozom kako bi svi građani imali dostupan javni prijevoz, a područja na kojima žive kvalitetnije se regionalno integrirala i brže razvijala. Na taj način spriječit ćemo daljnje iseljavanje, naročito mlađeg stanovništva, iz ruralnih krajeva.

Kroz projekt Infrastrukturne unije zalagat ćemo se za drastično povećanje ulaganja u razvoj željezničke mreže i prometa kako bismo Hrvatsku istinski povezali s Europom. Željeznička infrastruktura u mnogim je europskim regijama zapuštena, a veći dio srednje i istočne Europe nije pokriven željeznicom velike brzine. U okviru razvoja Transeuropske prometne mreže potrebno je usmjeriti ulaganja bez presedana u modernizaciju i izgradnju dionica međunarodnih željezničkih koridora: 

• Rijeka – Zagreb – Mađarska uz odvojak od Karlovca prema Splitu, povezujući time brzim linijama Rijeku i Zagreb te Split i Zagreb; 
• Ploče – Sarajevo – Osijek – Mađarska, dovršavajući brzu elektrificiranu trasu između Osijeka i Zagreba; 
• Pula – Divača – Trst, ubrzavajući povezanost Istre sa Slovenijom i Italijom; 
• Zagreb – Maribor – Graz, spajajući brzom linijom Zagreb s Austrijom i ostatkom Srednje Europe.

Ubrzanim dovršavanjem ovih koridora pomoći ćemo i razvoju naših luka Rijeke, Ploča i Splita. Paralelno ćemo osigurati sredstva za izgradnju novih pružnih objekta, te modernizaciju i održavanje postojećih. 

Kako bismo omogućili održivo putovanje na velike udaljenosti unutar EU-a, potrebno je ulagati u infrastrukturu noćnih vlakova i stvoriti europsku platformu za prodaju karata za prekogranična putovanja. Predložit ćemo Europsku klimatsku kartu, tako da svugdje u Europi možete dobiti jedinstvenu priuštivu prijevoznu kartu za različite vrste javnog prijevoza. Kao što to činimo u Zagrebu, zalagat ćemo se da mladi ljudi, samohrane obitelji, ljudi u riziku od siromaštva, osobe s invaliditetom i stariji imaju pogodnost besplatnog prijevoza.

Zalagat ćemo se za ulaganja u elektrifikaciju prometa, nadasve u vozila lokalnog javnog prijevoza na struju i vodik, izgradnju infrastrukture punionica i dostupnost električnih vozila uz razvijanje procesa recikliranja baterija i razvoj kružnog gospodarstva u autoindustriji.

Sigurnost putnika u prometu treba štiti poticanjem država članica na gradnju “sigurnog sustava” koji zahtijeva sigurniju infrastrukturu, sigurnija vozila, sigurnu vožnju, manje brzine i bolju prvu pomoć nakon nesreće, kako bi se u skladu s “Vizijom nula” do 2030. broj smrntih slučaja i teških ozljeda u EU-u prepolovio, a do 2050. približio nuli.

Digitalna politika

Europska unija treba pristup digitalizaciji temeljenoj na ljudskim pravima, održivosti i decentralizaciji. Veća ulaganja u ovom području trebaju biti usmjerena prema ujednačenijem razvoju ekonomija unutar Europske unije i jačanju ekonomija poput Hrvatske. 

Korisnike digitalnih tehnologija trebamo zaštititi od invazivnih praksi oglašavanja uvođenjem Zakona o digitalnoj pravednosti, od nesigurnih kupnji strožim tržišnim i carinskim nadzorom e-trgovina, a od planiranog zastarijevanja uređaja primjenom prava na popravak i obavezom pružanja cjelovite informacije o očekivanom vijeku trajanja proizvoda i njegovom utjecaju na okoliš. Radit ćemo na tome da kroz fondove EU-a osiguramo širenje mrežne infrastrukture kako bismo omogućili dostupnost širokopojasnog interneta brzine >100Mbps na čitavom teritoriju Hrvatske.

Borit ćemo se protiv govora mržnje na internetu i širenja dezinformacija. Internet mora biti slobodan od govora mržnje koji je usmjeren pogotovo na žene i manjine, stoga ćemo zahtijevati da se posebno štetne manifestacije mržnje uvrsti u popis kaznenih djela u EU-u, propisujući njihovu definiciju i sankcije. EU je Zakonom o digitalnim uslugama odredio da internetske platforme moraju uklanjati nezakonite sadržaje i sada ga treba primjenjivati, uz javni nadzor i transparentnost u uklanjanju sadržaja.

Zakonodavstvo EU-a mora predvoditi globalnu borbu protiv masovnog nadzora, stoga ćemo se zalagati za zaštitu privatnosti građana od prekomjernog nadzora država članica koje pozivanjem na nacionalnu sigurnost, kao iznimke određene Općom uredbom o osobnim podacima, olako izbjegavaju zakonske obaveze i neopravdano nadziru građane. Zalagat ćemo se za pravo građana na privatnost u digitalnim komunikacijama koje uključuje uporabu šifriranja cjelokupne komunikacije od izvorišta do odredišta kao mehanizma zaštite protiv masovnog nadzora, između ostalog i od nadzora trećih zemalja.

Sredstvima Zelenog i socijalnog plana u Hrvatskoj ćemo poticati digitalizaciju mikro, malih i srednjih poduzeća u svrhu povećanja primjene najnovijih tehnologija te ulaganja u istraživanje i razvoj novih digitalnih usluga. U sklopu politike zelene industrijalizacije poticat ćemo uključivanje IT sektora u strateška partnerstva s privatnim i javnim poduzećima. Na razini EU-a zalagat ćemo se da se multinacionalne tvrtke koje posluju u EU-u moraju pridržavati okolišnih standarda i plaćati pravedan udio poreza u zemljama unutar i izvan EU-a.

U cilju razvoja održivih digitalnih usluga jačat ćemo europski podatkovni prostor koji otvara mogućnost upotrebe anonimiziranih društvenih podatka za opće dobro, uključujući borbu za klimatsku pravdu i medicinska istraživanja. Zalagat ćemo se za otvaranje procesa standardizacije i interoperabilnosti kako ne bi služili samo velikim tehnološkim korporacijama nego i civilnom društvu, samozaposlenim programerima i malim i srednjim poduzećima.

Zalagat ćemo se za to da se u implementaciji Zakona EU-a o umjetnoj inteligenciji (UI) na razini država članica provodi načelo da čovjek mora kontrolirati sustave umjetne inteligencije i da ti sustavi poštuju ljudsku autonomiju, dostojanstvo i pravo na odlučivanje. Implementacija treba osigurati strogu kontrolu visokorizičnih primjena koje uključuju osobne podatke, sigurnosni nadzor i kritičnu infrastrukturu te transparentnost dizajna i upotrebe UI sustava. Primjene poput deepfakeova (računalno generiranih simluacija koje lažno predstavljaju osobe i događaje) i chatbotova (automatiziranih programa za razgovor s korisnicima) moraju biti jasno označene kao takve.

Primjenom okolišnih pravila na sustave UI-a želimo osigurati da UI pomaže, a ne odmaže Zelenom planu. Podržavamo koncept “dostojanstva podataka”, što znači da podatke generirane ljudskim radnjama ne mogu besplatno koristiti komercijalni razvijatelji UI-a, već da prije svega pripadaju ljudima koji su ih stvorili. Zakoni o autorskim pravima trebali bi se pravilno provoditi u kontekstu treniranja UI-a.