Socijalna država jedno je od najvećih postignuća Europe, a njena ponovna izgradnja za 21. stoljeće jedini je način zaštite i proširenja socijalnih prava za sve. Europa socijalnih prava mora jačati poziciju radnica i radnika, biti pravedna i uključiva te štititi one koji se u svakodnevnom životu suočavaju s višestrukim oblicima diskriminacije.

Uz zelenu transformaciju, našim Zelenim i socijalnim planom želimo svim ljudima omogućiti pravo na dobar život, posebno se posvećujući najranjivijim društvenim skupinama. To uključuje pristup dostojanstvenim poslovima, priuštivom stanovanju, dostupnom javnom prijevozu, obnovljivim izvorima energije, zdravoj hrani te kvalitetnom obrazovanju, kulturi, zdravstvu i skrbi za sve.

Suvremeno, pravedno i kvalitetno tržište rada

Europsku uniju vidimo kao zajednicu koja stvara kvalitetna radna mjesta, štiti radnike, poboljšava uvjete rada i stvara okvir za rast i konvergenciju plaća.

Zalagat ćemo se za stvaranje zelenih, dobro plaćenih i sigurnih radnih mjesta. To namjeravamo napraviti provedbom ambicioznog Zelenog i socijalnog plana koji podrazumijeva stvaranje milijuna radnih mjesta u sektorima obnovljivih izvora energije, prehrambene industrije, prijevoza, zgradarstva, IT-a i brodogradnje. Kratkoročno možemo stvoriti 2 milijuna novih radnih mjesta, a dugoročno njih čak 10 milijuna. Takav je plan velika i važna prilika da se Hrvatska transformira od rentijerske i uslužne ekonomije izložene globalnim šokovima u održivu ekonomiju s kvalitetnim radnim mjestima, visokom dodanom vrijednošću i jakim sustavom povezivanja znanosti i industrije.

Ekonomsko i društveno približavanje zemalja EU-a mora biti prioritet Unije. Mnoge zemlje na periferiji EU-a trpe posljedice masovnog iseljavanja jer i dalje postoje velike razlike u plaćama i životnom standardu između njih i zemalja centra. Stoga ćemo se posebno zalagati za snažniju kohezijsku politiku koja će smanjiti razlike među državama članicama, kao i za industrijsku i infrastrukturnu politiku koja će usmjeravati sredstva u ujednačeniji ekonomski i socijalni razvoj čitavog EU-a.

Borit ćemo se za dostojanstvene poslove za sve. U prethodnom mandatu Europska unija je napravila pozitivne pomake, za koje su se izborili i Zeleni, pri čemu naročito ističemo Direktivu o primjerenim minimalnim plaćama. Ona preporučuje da u svim zemljama EU-a minimalne plaće iznose najmanje 60% medijalne plaće, a indeksiraju prema troškovima života, te nalaže državama članicama usvojiti akcijske planove kojima će pokrivenost kolektivnim ugovorima dosegnuti 80%. Zalagat ćemo se za to da sve države EU-a, tako i Hrvatska, poduzmu prikladne korake za postizanje tih ciljeva.

Podržavat ćemo pravo na sindikalno organiziranje, kolektivno pregovaranje i štrajk. Sustav kolektivnog pregovaranja smatramo ključnim za osiguravanje boljih plaća i uvjeta rada.

Zaštitit ćemo radnike koji se na tržištu rada suočavaju s izazovima zelene tranzicije. Kako bismo adekvatno zaštitili radnike i radna mjesta, tražit ćemo da se Fond za pravednu tranziciju proširi financijski i sektorski te donese nova regulativa o pravednoj zelenoj tranziciji. Podržavat ćemo pravo radnika na cjeloživotno obrazovanje te pravo na plaćeni dopust za obrazovanje. Tražit ćemo i da program kratkoročnog osiguranja od nezaposlenosti (SURE), koji se primjenjivao tijekom pandemije koronavirusa, postane trajan kako bismo zaštitili radnike od kriza. S obzirom na ekstremne vremenske uvjete i toplinske udare, Zakonom o prilagodbi na klimatske promjene izborit ćemo se za odredbe koje će regulirati rad na visokim temperaturama na razini EU-a.

Zahtijevat ćemo da digitalna tranzicija štiti radnike i radna mjesta. Nastavit ćemo se boriti za prava platformskih radnika na adekvatnu plaću, uvjete rada i kolektivno pregovaranje. Novim pravilima želimo zabraniti nadzor radnika izvan radnog vremena, bilo kakav nadzor privatnih prostorija i privatnih komunikacija na radnom mjestu te uvesti transparentan uvid u to kako se donose odluke pomoćualgoritamskog upravljanja na radnom mjestu. Podržavamo pravo radnika na socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje oko korištenja umjetne inteligencije.

Tražimo jednaku plaću za muškarce i žene. Europski parlament usvojio je Direktivu o transparentnosti plaća kojom će poslodavci morati javno objavljivati plaće za ista radna mjesta te po potrebi eliminirati razlike u plaćama između muškaraca i žena. Za taj važan korak izborila se i naša grupacija Zelenih, no on nije dovoljan. Nadzirat ćemo provedbu te Direktive kako bi ona bila adekvatno implementirana i u Hrvatskoj i u ostalim državama članicama, a uz to ćemo tražiti da se donese Akcijski plan za jednake plaće i mirovine kako bi se stalo na kraj nejednakostima u plaćama i mirovinama između muškaraca i žena. Nastavit ćemo se boriti protiv prekarnih poslova koji su ključan uzrok malih plaća i mirovina žena.

Zahtijevat ćemo bolju ravnotežu poslovnoga i privatnog života. Tražit ćemo da se na razini EU-a donese pravo na isključivanje nakon radnog vremena, osigura pravo na rad na daljinu te na fleksibilno radno vrijeme. Podržavat ćemo nastojanja da se uvede četverodnevni radni tjedan gdje god za njega postoje uvjeti. Zalagat ćemo se za reviziju Direktive o ravnoteži poslovnog i privatnog života i Direktive o roditeljskom dopustu kako bi se povećao broj dana očinskog dopusta te kako bismo se približili cilju potpuno plaćenog roditeljskog dopusta, jednakog trajanja i za muškarce i za žene. 

Želimo osigurati pravednu mobilnost radnika unutar EU-a. Kako bi se izbjegao socijalni dumping, svim radnicima koji odlaze živjeti i raditi u drugu zemlju EU-a moraju biti zajamčena socijalna prava i pristup tržištu rada. Uz to je potrebno olakšati priznavanje stručnih kvalifikacija između država članica.

Socijalna skrb

Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti

EU mora postaviti ambiciozne ciljeve kako bi iskorijenila siromaštvo do 2030. te osigurala adekvatnu socijalnu zaštitu za svoje građane. Zahtijevat ćemo donošenje Direktive o minimalnoj naknadi (tj. dohotku u iznosu od 60% medijalnog) u svakoj zemlji EU-a kako bi se uspostavila odgovarajuća razina potpore onima koji ili ne mogu raditi ili su izgubili posao. Tako ćemo osigurati da socijalne naknade, usklađene s visinom dohodaka, uvijek budu minimalno na razini koja ljude štiti od siromaštva. Tražit ćemo i da se donese integrirana strategija borbe protiv siromaštva na razini EU-a kako bi se dječje siromaštvo i beskućništvo iskorijenilo do 2040.

Naročito ćemo se boriti protiv energetskog siromaštva jer brojni građani Hrvatske i EU-a imaju problema s grijanjem ili hlađenjem svog doma ili pak s plaćanjem računa. Podržavamo Energetsku garanciju koja bi osigurala svim kućanstvima dovoljnu količinu energije po priuštivoj cijeni. Tražit ćemo da se ciljane potpore usmjere prema ranjivim skupinama te da nijedno kućanstvo ne bude isključeno zbog nemogućnosti plaćanja računa. Osigurat ćemo svima dostupne potpore za energetsku obnovu i solarizaciju domova kako bismo osigurali pravednu energetsku tranziciju za kućanstva s niskim prihodima.

Uvest ćemo pravo na hranu kao temeljno pravo u europskom zakonodavstvu, što će dovesti do kreiranja socijalnih politika koje će na nacionalnoj razini omogućiti pristup zdravoj i priuštivoj hrani. Budući da visoke cijene hrane postaju dodatni izvor siromaštva, predložit ćemo trajni porez na ekstraprofit kako bismo suzbili spekulacije, a tako barem dijelom zaustavili daljnji rast cijena. 

S obzirom na to da je smanjena mobilnost građana jedan od uzroka siromaštva, pokrenut ćemo velike investicije u javni prijevoz te uvesti Europsku klimatsku kartu kako bismo svima omogućili pravo na dostupan i priuštiv javni prijevoz diljem EU-a.

Bolja skrb za sve

Zeleni i socijalni plan također je i plan za sveobuhvatnu skrb. Zalagat ćemo se za poboljšanje uvjeta rada svih radnica i radnika u sektoru skrbi te istovremeno pobrinuti za to da odgovarajuću skrb dobiju svi kojima je ona potrebna. Stoga ćemo zahtijevati investicije u programe skrbi za djecu, starije i osobe s invaliditetom.

Investicije u skrb za djecu moraju biti dostatne za osiguravanje univerzalne dostupnosti predškolskog odgoja i obrazovanja, ali i za iskorijenjivanje dječjeg siromaštva. Kako bi svako dijete imalo pravo na predškolski odgoj, obrazovanje, zdravu prehranu, adekvatno stanovanje i zdravstvenu skrb, zahtijevat ćemo odgovarajuća sredstva za provedbu Europskog jamstva za djecu.

Starijim osobama želimo omogućiti kvalitetnu podršku i dostojanstvenu starost. Stoga ćemo inzistirati na povećanim investicijama u socijalne i zdravstvene usluge za starije, kao i u kapacitete dugotrajne skrbi za sve kojima je ona potrebna. Borit ćemo se za to da starije osobe u svim zemljama EU-a imaju dostojanstvene mirovine koje ih ne dovode u rizik od siromaštva. Podržavat ćemo politike koje suzbijaju diskriminaciju starijih osoba i omogućuju njihovu aktivnu uključenost u svakodnevicu i život zajednice.

Osobe s invaliditetom u Europskoj uniji trebaju moći u potpunosti sudjelovati u radnoj, političkoj, društvenoj i javnoj sferi. Zato ćemo tražiti učinkovit nadzor i provedbu europskog zakonodavstva o pristupačnosti (poput nedavno uvedene europske iskaznice i parkirne karte za osobe s invaliditetom), ali i Međunarodne konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Sve politike EU-a trebaju kao horizontalni cilj sadržavati povećanje pristupačnosti i uključivanje osoba s invaliditetom. U zemljama poput Hrvatske važni javni prostori, ustanove i usluge nisu pristupačni osobama s invaliditetom i starijim osobama, stoga ćemo se posebno zalagati da kohezijske i infrastrukturne politike uklanjaju fizičke i institucionalne barijere. Želimo osigurati više sredstava za osobe s invaliditetom kako bismo im omogućili jednak pristup obrazovanju, zapošljavanju, socijalnim i zdravstvenim uslugama, a pogotovo ih osnažili za neovisno življenje. Zalagat ćemo se i za osiguravanje više sredstava za osobne asistente. Kroz fondove EU-a želimo poticati socijalno poduzetništvo i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Zdravstvo

Projekt Europske zdravstvene unije trebao bi osigurati da sve države članice svima u EU-u pružaju univerzalnu zdravstvenu skrb. Zalažemo se za ukidanje nejednake dostupnosti zdravstva te tražimo zajamčen pristup priuštivim lijekovima i postupcima, uključujući onima za liječenje raka i rijetkih bolesti. Europsko zakonodavstvo o univerzalnoj zdravstvenoj skrbi zahtijevat će od svih članica pružanje ovoga temeljnog socijalnog prava. Zalagat ćemo se za poboljšanje radnih uvjeta za radnike u sustavu zdravstva. Europska unija trebala bi kreirati i Zdravstvenu interventnu skupinu za suradnju u hitnim situacijama i odgovorima na katastrofe.

Zemlje članice EU-a pokazuju izrazite nejednakosti u prevenciji, ranoj detekciji, liječenju i uspjehu liječenja malignih oboljenja. Zalažemo se za snažna ulaganja u istraživanja malignih bolesti kako bismo ih na razini EU-a bolje razumjeli i liječili. Isto tako, zalažemo se za postavljanje zajedničkih ciljeva liječenja te značajna ulaganja u prevenciju i ranu detekciju malignih bolesti, a potom i u dostupnost terapijskih tretmana, kako bi se navedeni ciljevi dostigli.

Kako bismo se uhvatili u koštac s krizom mentalnog zdravlja, naša univerzalna zdravstvena skrb neće ostati ograničena samo na fizičko zdravlje nego će osigurati da javni zdravstveni sustavi pružaju skrb o mentalnom zdravlju, bez dodatnih troškova za pojedince. Naš pristup mentalnom zdravlju temelji se na sveobuhvatnim preventivnim i terapijskim strategijama, a posebnu pozornost treba posvetiti razvijanju cjelovite i dostupne skrbi za mentalno zdravlje djece i mladih diljem EU-a. 

Potrebno se, k tomu, edukacijom i boljom regulacijom potruditi oko prevencije ovisnosti, primjerice ovisnosti o kocki. Što se razvijenih ovisnosti tiče, umjesto pristupa koji se temelji na kažnjavanju, zalažemo za pružanje podrške ovisnicima te smanjenje štete i negativnih društvenih učinaka. Radit ćemo na dekriminalizaciji kanabisa za odrasle na razini EU-a s krajnjim ciljem legalizacije, ali i snažne regulacije te uspostave snažna okvira za zaštitu maloljetnih osoba.

Stanovanje

Dostojanstveno i adekvatno stanovanje pravo je koje bi moralo biti dostupno svima. Međutim, milijuni ljudi u EU-u, a naročito mladi, suočavaju se s problemom rastućih cijena prilikom kupovine ili najma stanova, dok se stariji moraju nositi s energetskim siromaštvom, a ponekad i beskućništvom. Kako bismo zaustavili ove negativne trendove, u Europskom parlamentu zalagat ćemo se da se stanovanje definira kao temeljno pravo na razini Unije, a tako i u Hrvatskoj.

Stvorit ćemo okvir za povećanje ulaganja u javne programe stanovanja – od investiranja u izgradnju javnih stanova do poticanja razvoja neprofitnog stanovanja poput stambenih zadruga. Zahtijevat ćemo da investicije u javno i priuštivo stanovanje ne ulaze u ograničenja proračunskih deficita država članica od 3 %, kako je definirano Mastriškim kriterijima. 

Osim toga, potaknut ćemo usmjeravanje europskih fondova u razvoj javnog i priuštivog stanovanja prema modelima koji će biti primjenljivi i u Hrvatskoj. Zalagat ćemo se za to da se financiranje za javno stanovanje iz sredstava EU-a nastavi i nakon isteka trenutnog Fonda za otpornost i oporavak planom za “Priuštivo stanovanje u EU-u”, što će biti financirano novcem prikupljenim na razini EU-a, kako bi se podržala ulaganja širom Europe.

Podržavat ćemo napore da se reguliraju tržišta najma kako bi se osigurala što veća sigurnost stanovanja u najmu i ograničio nezaustavljivi rast cijene stanovanja. Podržavamo gradove u boljoj kontroli tržišta kratkoročnog najma regulacijom multinacionalnih internetskih platformi za iznajmljivanje, koje se može učinkovito provesti primarno na razini EU-a.

Čak 75 % zgrada u Europi energetski je neučinkovito i odgovorno za 36 % emisija stakleničkih plinova. Istovremeno, kućanstva s nižim prihodima imaju najveće režije jer žive u neadekvatno izoliranim domovima. Stoga je na razini EU-a potrebno donijeti opsežan program socijalne energetske obnove koji će omogućiti da do 2040. svatko živi u zdravom, kvalitetno izoliranom domu bez potrebe za fosilnim gorivima. Potpore moraju biti dostupne svima, a značajni udio financiranja mora se usmjeriti na one najugroženije.

Našim fiskalnim okvirom za ulaganja u kvalitetu života i zelenu tranziciju poticat ćemo ulaganja u klimatski odgovorna i održiva rješenja obnove stambenog fonda, kao i izgradnju novih stambenih jedinica.

Odgoj i obrazovanje

Kvalitetno javno obrazovanje, stručno usavršavanje i cjeloživotno obrazovanje trebali bi biti dostupni svima u Europskoj uniji, bez obzira na to gdje žive i neovisno o njihovu socioekonomskom statusu. Obrazovanje može omogućiti društvima Europske unije prevladati nejednakosti, utrti put zelenoj tranziciji te zadržati vodeću ulogu u znanosti i kulturi. Investicije u obrazovanje ključan su dio naših prijedloga za financiranje tranzicije i trebaju svakome pružiti priliku za učenje i stjecanje vještina potrebnih za budućnost. Radna mjesta u novim zelenim industrijama mogu se popuniti samo ako imamo ljude obučene za to da ih obavljaju. Stoga ćemo inzistirati na europskom financiranju reformskih mjera u odgoju i obrazovanju iz Nacionalnih programa za oporavak i otpornost.

U predškolskom odgoju zalagat ćemo za univerzalnu dostupnost vrtićke skrbi u ranom djetinjstvu, koja se mora smatrati društvenim ulaganjem u fiskalnom okviru EU-a i biti izuzeta iz Mastriških kriterija koja ograničavaju proračunske deficite.

Jačanje školskog sustava u smjeru postizanja osobne i društvene dobrobiti te ekološke održivosti u središtu je naših obrazovnih politika. Zagovarat ćemo stoga da sve ključne kompetencije potrebne da bi se ovaj cilj ostvario dobiju od EU-a potporu kakvu, primjerice, dobivaju digitalne kompetencije. Tu ponajprije mislimo na kompetencije koje se stječu kroz obrazovanje o održivosti te građanski odgoj i obrazovanje, uključujući obrazovanje o Europskoj uniji i suzbijanju ekstremizma, mržnje i rasizma te zdravstveni odgoj koji treba obuhvaćati mentalno zdravlje te seksualno i reproduktivno zdravlje i prava.

U našim školama i dalje je prisutna dobra tradicija čitanja književnosti iz cijelog svijeta. Među književnim djelima s kojima se hrvatski srednjoškolci upoznaju nalaze se brojni klasici različitih nacionalnih književnosti koje povezuje odlika da su prekoračivši nacionalne granice oblikovali vrijednosti razumijevanja, raznolikosti, solidarnosti, pravednosti i izgradnje mira među društvima. Zalagat ćemo se da se ta poželjna praksa širi programima prevođenja, kulturne suradnje, razmjene učenika i suradnje nastavnika na europskoj razini te da kulturni sadržaj s kojim učenici dolaze u kontakt u školama odražava te vrijednosti. To podrazumijeva i da se suvremene hrvatske umjetnice i umjetnici, kao i umjetnice i umjetnici drugih malih i manjinskih kultura, nađu u školskim programima diljem Europske unije. Inicijativom za putujuću umjetnost želimo osigurati kolanje ne samo književnosti nego i slikarstva, glazbe, filma i drugih oblika umjetnosti onkraj nacionalnih granica i po cijeloj Europskoj uniji, radi promoviranja znatiželje, kreativnosti i različitosti te osnaživanja uključivosti i povezanosti europskog i svjetskog kulturnog prostora.

Doprinijet ćemo osmišljavanju i uvođenju zajedničkog projekta zelenog obrazovanja i stručnog usavršavanja koji će pomoći u povezivanju škola, sveučilišta i centara za stručno usavršavanje te omogućiti suradnju obrazovnih institucija diljem Europe.

Inzistirat ćemo na pravu na zdravu hranu kao načelu u zakonodavstvu EU-a, što će na nacionalnoj razini dovesti do stvaranja posebnih socijalnih politika koje garantiraju pristup zdravoj hrani uz podršku lokalnim opskrbnim lancima. Zalažemo se za prehranu u svim odgojno-obrazovnim ustanovama u EU-u koja se temelji zelenoj javnoj nabavi ekološki i lokalno uzgojenih namirnica.

Kratkotrajnu mobilnost učenika i radnika u odgojno-obrazovnom sustavu u Europskoj uniji smatramo odličnom prilikom za razvoj međukulturnih, društvenih i profesionalnih vještina te dijelimo viziju Erasmus+ programa koja uključuje promicanje okolišne održivosti te građanskog angažmana. U tom smislu zalagat ćemo se za daljnje jačanje Erasmus+ programa, a posebno načela jednakosti kako bismo osigurali da polaznici nižeg socioekonomskog statusa dobiju dovoljno sredstava za potpuno financiranje svog boravka u inozemstvu. Posebno se želimo zalagati za dodatne poticaje za mobilnost učenika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.

Visokoškolsko obrazovanje i znanstveno istraživanje

Podržavamo jače povezivanje hrvatskog prostora visokog obrazovanja s onim europskim. Nedavno je Europska komisija usvojila paket prijedloga koji se nadovezuju na iskustvo međusveučilišnih programa i programa Erasmus+, a postavljaju okvir za uvođenje transnacionalnih diploma na svim stupnjevima visokoškolskog obrazovanja koje će sveučilišta dodjeljivati na temelju novih zajedničkih programa i koja će se automatski priznavati u čitavom EU-u. Taj okvir istodobno treba omogućiti kvalitetnije i pravednije uvjete rada, motivirati znanstvenike da ostaju u visokoškolskom i znanstvenom sustavu te da imaju adekvatno priznanje za različite zadatke koje obavljaju uz svoj znanstveni rad. 

Zalagat ćemo se za što bržu implementaciju Europskog obrazovnog prostora i sudjelovanje hrvatskih visokih učilišta u njemu. Za povećanje kvalitete visokog obrazovanja i znanstvenog istraživanja u Hrvatskoj potrebni su transnacionalni programi koji će omogućiti našim studentima da studiraju u inozemstvu, a inozemnim studentima da studiraju kod nas, istodobno podižući kvalitetu nastave, uspostavljajući suradnje među znanstvenicima i internacionalizirajući našu znanost.

Na razini visokog obrazovanja zalažemo se za snažno poticanje osnivanja i povezivanja Ureda za pravičnost i uključivost na svim visokoškolskim institucijama u Europskoj uniji. Rad tih ureda bio bi usmjeren na razvoj i primjenu politika i procedura za uključivost i pravičnost s fokusom na povezivanje visokih učilišta sa srednjim školama te olakšavanja mogućnosti nastavka obrazovanja. Djelokrug ureda bio bi olakšavanje prilagodbe na studij za studente u nepovoljnom položaju (osobe s invaliditetom, pripadnike manjina, izbjeglice i tražitelje azila, osobe iz obitelji nižeg socio-ekonomskog statusa i u riziku od siromaštva, mlade u alternativnoj skrbi te pripadnike LGBTQIA+ zajednice), profesionalni razvoj kompetencija osoblja vezanih uz ostvarivanje pravičnosti i uključivosti te promicanje i provođenje procedura i praksi univerzalnog dizajna u kontekstu obrazovanja. 

Zalažemo se za to da se izdvajanja za istraživanje i razvoj, kao udio BDP-a, značajno povećaju u čitavom EU-u. Podržavamo nastavak i proširenje postojećega, i vrlo uspješnog, europskog okvira za istraživanje i razvoj nastavkom programa Obzor i potpore Europskog istraživačkog vijeća u narednom proračunskom razdoblju (2028-2035). Pritom europske politike podrške znanosti moraju jednako promicati temeljna, primijenjena i inovativna istraživanja, kao i transfer postignuća i znanja. 

Zalažemo se za povećanje podrške inovacijama, pogotovo proizašlima iz aktivnosti suradnje javnog, privatnog i civilnog sektora. Međusektorske suradnje smatramo značajnima za pronalaženje odgovora i rješenja za ključne društvene izazove današnjice i budućnosti. Posebno se zalažemo za povećanje udjela financiranja temeljnih, primijenjenih i inovativnih istraživanja usmjerenih na rješenja u borbi protiv klimatskih promjena i ekološkog onečišćenja te prekomjernog korištenja prirodnih resursa. Tim više ako međusektorskom suradnjom i primjenom doprinose jačanju otpornosti društava u Europskoj uniji, a istovremeno su usmjerena na osiguranje klimatski neutralnog blagostanja.

Zalažemo se za uspostavu čvršćih instrumenata kontinuirane suradnje sviju disciplina (uključivši ne-STEM područja) znanstveno-istraživačkog sektora s javnom upravom na razini EU-a i država članica radi donošenja politika utemeljenih na činjenicama, usmjerenih na prevladavanje nejednakosti te iznalaženje uspješnih odgovora na društvene krize. 

Zalažemo se za otvorenu znanost: sva znanstvena istraživanja i ukupni istraživački procesi moraju biti transparentni i otvoreni. Istraživački podaci, postignuća i metode trebaju biti dostupni svima te omogućiti ponovnu upotrebu, primjenu ili dijeljenje istraživanja i temeljnih podataka i metoda. Također se zalažemo za otvorena umjetnička istraživanja, stvaranja europskog repozitorija te dostupnost umjetničkih radova i materijala (za čitanje, gledanje i pretraživanje).

Mladi

Podržavamo jačanje mehanizma Garancije za mlade koja osobama do 30. godine jamči zaposlenje, daljnje školovanje, stručno obrazovanje ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca od završetka školovanja ili gubitka zaposlenja, čime im pruža sigurnost pri ulasku na tržište rada i zaštitu radničkih prava. Borit ćemo se za pravedno plaćeno pripravništvo – želimo na europskoj razini osigurati da sve učeničke i studentske prakse budu plaćene kao i svaki drugi vid rada.

Uvest ćemo načelo jednakosti u program Erasmus+ kako bismo osigurali da polaznici koji si inače ne bi mogli priuštiti Erasmus+ dobiju dovoljno sredstava za potpuno financiranje svog boravka u inozemstvu.

Zalagat ćemo se za snažnije financiranje organizacija mladih i za njihovo zagovaračko i kulturno djelovanje kroz fondove EU-a, nastojanja koja smatramo posebno važnima u kontekstu jačanja desnice na razini cijele Europe. Posebno ćemo se zalagati za financiranje centara za mlade kako bi se mladim osobama omogućilo kvalitetnije provođenje slobodnog vremena.

Zalažemo se i za jačanje programa Europske snage solidarnosti koji omogućuje mladima angažman u volontiranju te različitim projektima solidarnosti diljem EU-a.

Glas mladih je važan. Borit ćemo se za to da mladi imaju više prava i više zastupljenosti. Zalagat ćemo se za pravo glasa od 16. godine za sve izbore u Europskoj uniji, počevši s europskima. 

Europska unija treba podržati usvajanje Međunarodne konvencije o pravima mladih ljudi. Metode konzultacija kao što su godišnji dijalozi s organizacijama koje predstavljaju mlade ili forumi mladih trebale bi postati institucionalizirane, a procjene učinka zakonodavstva sistematski uključivati i učinke na mlade. 

Kultura

Sudjelovanje Hrvatske u programima EU-a usmjerenima na podršku kulturi snažno je doprinijelo razvoju i održivosti brojnih aktera u kulturi, internacionalizaciji domaće kulturno-umjetničke proizvodnje te njenom širem dosegu izvan ograničenog lokalnog konteksta. Umjetnost i kultura u europskom su kontekstu prepoznati kao moćan alat kojim društva raspolažu za stvaranje prostora dijaloga, razmjene mišljenja, susreta s nepoznatim i drugačijim te za izgradnju solidarnosti. Bogato kulturno nasljeđe te raznolika i živa umjetnička scena ključne su značajke koje ujedinjuju Europu i čine je posebnom i privlačnom. Vjerujemo da svjetovi kulture i kreativnosti igraju važnu političku ulogu pomažući nam da osmislimo rješenja za izazove našeg vremena. Zato ćemo podržavati slobodu kulturnog izražavanja kroz javno financiranje i braniti je od napada krajnje desnice. 

Učeći iz teških lekcija pandemije, poticat ćemo uspostavu zajedničkih europskih standarda u zapošljavanju, socijalnim i radnim pravima u kulturnim i kreativnim sektorima. Uspostavit ćemo europski status umjetnika kako bismo stvorili zajednički okvira za osiguravanje dobrih radnih uvjeta i minimalnih standarda za umjetnike i kulturne radnike u državama članicama.

Zalagat ćemo se za to da kultura bude dijelom svih politika EU-a. Kulturne politike EU-a, kroz Plan rada EU-a za kulturu za razdoblje do 2026., kao i onaj naredni, moraju osigurati snažnu podršku kulturnom i kreativnom sektoru, kulturnoj participaciji i suradnji te sudjelovanju baštinskog i kulturnog sektora u zelenoj tranziciji. Želimo i nakon isteka Nacionalnih planova oporavka i otpornosti nastaviti podupirati kulturu kroz naš Zeleni i socijalni plan. Radit ćemo na kreiranju programâ podrške i mjera usmjerenih na osnaživanje kulturnog sektora u primjeni okolišnih praksi, obnovi kulturne baštine s ciljevima očuvanja, održivosti i inkluzije te digitalnom razvoju.

Zajedničko stvaranje kulture transformativan je aspekt programa Kreativna Europa, posebno u poticanju eksperimentiranja, umjetničkog istraživanja, raznolikosti izričaja i organizacijskih oblika, nadasve nezavisne kulture. Stoga je ključno kroz program Kreativna Europa nastaviti snažno podržavati suradnju na produkciji i distribuciji umjetnosti i kulture proizvedene širom Europe. Od iznimne je važnosti uspostaviti programsku liniju podrške kojoj će ključni cilj biti poticanje novih društveno-angažiranih i progresivnih kulturnih i umjetničkih praksi, osnaživanje instersktorskih i interdisciplinarnih projekata, programa i suradnji te inovacija u području organiziranja, upravljanja i društvenog angažmana.  

Programe financirane kroz fondove EU-a potrebno je izdašnije podržati i diversificirati kako bi postali dostupniji što većem broju kulturnih aktera, posebno manjim organizacijama i neovisnim umjetnicima. Stoga je potrebno smanjiti omjere sufinanciranja koje se očekuje od korisnika u projektima koje financira EU, osobito za manje potpore.  

Kulturna diplomacija i razmjena trebali bi biti dio procesa pristupanja za sve zemlje koje se žele pridružiti EU-u. U tom pogledu nužno je osnaživati suradnju s tim zemljama kao i širiti krug zemalja uključenih u programe EU-a. 

Mediji

Medijske slobode, neovisnost i pluralizam potkopavaju se na mnogo načina diljem Europske unije. Najekstremniji primjeri bila su šokantna i brutalna ubojstva istraživačkih novinara na Malti i u Slovačkoj u razmaku od samo nekoliko mjeseci. Osim fizičkih prijetnji, novinari se također suočavaju s mnogim drugim preprekama. 

Zaštitu novinarskih izvora ometaju različita zakonska rješenja, poput nedavne izmjene našeg Kaznenog zakona, tzv. Lex AP, ali i brojne strateške tužbe protiv djelovanja javnosti (SLAPP) kojima moćnici iz svijeta politike, biznisa, ali i pravosuđa nastoje ušutkati novinare i medije. Takvi zlonamjerni sudski postupci ključno su sredstvo za zatvaranje usta istraživačkih novinara. Hrvatska je među vodećim zemljama po broju SLAPP tužbi u odnosu na broj stanovnika. Na razini EU-a borit ćemo se za kvalitetne izmjene tzv. Anti-SLAPP direktive, koja trenutno pokriva samo građanske, no ne i kaznene, niti slučajeve domaće jurisdikcije, već isključivo one transnacionalne. Osim toga, izmjene Direktive trebaju uključiti i usklađivanje odredbi o naknadi za žrtve SLAPP tužbi. 

Istraživačkom novinarstvu potrebno je osigurati stabilno financiranje, za što ćemo se zalagati na način da se programi kojima se trenutno podržavaju sloboda medija, pluralizam i istraživačko novinarstvo transformiraju u stalne proračunske linije, uz uskratu financijske podrške onim medijskim kućama koje ne jamče uredničku neovisnost, pravedne radne uvjete ili koje imaju dominantan položaj na medijskom tržištu. S obzirom na tendencije rasta politika i političkih snaga kojima je cilj ograničavati slobode građana, smatramo važnim uvesti mehanizme potpora suradničkim medijskim projektima u koje su uključeni akteri koji djeluju u iliberalnim demokracijama. 

Podržavamo paneuropska medijska izdanja i kvalitetan sadržaj o europskim pitanjima, europskom građanstvu i europskom identitetu, kao ključne elemente za zajednički europski građanski i informativni prostor, izgradnju osjećaja pripadnosti Europskoj uniji te razbijanje mitova vezanih uz EU. Stoga ćemo raditi na razvoju mjera podrške medijskim projektima i sadržajima koji obrađuju teme od šireg interesa EU-a i zemalja članica. 

Koncentracija medija dosegla je alarmantne razine, prijeteći uredničkoj i ekonomskoj neovisnosti medija. Zaštita povjerljivosti novinarskog izvora otežana je sveobuhvatnim zakonima protiv terorizma i dalekosežnim mjerama masovnog nadzora. Zato nam je potreban okvir na razini EU-a koji će sprječavati koncentraciju medija i omogućiti slobodno novinarstvo. Slobodno i neovisno novinarstvo nikada ne smije biti uvjetovano financijskim pitanjima. Pomno ćemo nadzirati primjenu zakona EU-a, posebno onih o autorskim pravima, poslovnih tajni, Uredbu o zaštiti podataka i Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama kako bi se spriječila zloupotreba. Radit ćemo na adekvatnoj provedbi Zakona o slobodi medija.

Rodna ravnopravnost

Borit ćemo se protiv napada desnice na prava žena, protiv nasilja nad ženama i za rodnu ravnopravnost. Sve države članice EU-a moraju ratificirati i provoditi Istanbulsku konvenciju. Sve žene i djevojke diljem Europe imaju pravo živjeti život bez nasilja. Rodno uvjetovano nasilje predstavlja teško kršenje ljudskih prava i izraz je neravnopravnih odnosa moći u našim društvima koja nažalost još uvijek počivaju na patrijarhatu. EU treba dodati rodno uvjetovano nasilje na popis kaznenih djela u EU-u. 

Nastavit ćemo naglašavati ulogu zajednice, edukacije i preventivnih programa u sprječavanju nasilja i jačanju prava žrtava na specijaliziranu podršku, dostupnost pravde i zaštitu, s posebnom pažnjom na marginalizirane zajednice. Zalagat ćemo se za dugoročnije i sustavnije financijske potpore za obrazovne programe usmjerene na prevenciju i borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, kako za mlade i širu populaciju, tako i stručnjakinje i stručnjake za zaštitu žena žrtava nasilja koji djeluju unutar i izvan institucionalnog okvira.

Seksualno i reproduktivno zdravlje i prava, uključujući pravo na siguran pobačaj, moraju postati fundamentalna prava. Ona spadaju u ugovore EU-a – kao osnovna načela i nadležnosti EU-a i u izravno primjenjivu Povelju EU-a o temeljnim pravima. Siguran, legalan i besplatan pobačaj mora biti dostupan u svim državama članicama EU-a, a skrb vezana uz pobačaj temeljna zdravstvena usluga. Zbog toga ćemo se zalagati za financijsku potporu državama članicama koje će provoditi sigurne prekide trudnoće za građanke EU-a koje još uvijek nemaju pristup sigurnom i zakonitom pobačaju. Istodobno, od država članica zahtijevat ćemo da osiguraju univerzalnu dostupnost i drugih aspekata skrbi za seksualno i reproduktivno zdravlje poput povećanja broja ginekoloških timova, liječenja endometrioze i unapređenja medicinski pomognete oplodnje, uz veća ulaganja i stručnu izobrazbu u tom području. Radit ćemo na tome da svi imaju dostupna kontraceptivna sredstva. Mladim ljudima osigurat ćemo pravo na seksualnu edukaciju.

Europska unija mora jamčiti politike koje osiguravaju financijsku neovisnost žena i dokidanje rodnog jaza u plaćama obvezujućim mjerama za tvrtke i javna tijela. Zeleni u Europskom parlamentu izborili su se za Direktivu o transparentnosti plaća temeljem koje će poslodavci morati javno objavljivati plaće i eliminirati rodni jaz, a mi ćemo se boriti da se ona sprovede u Hrvatskoj i da se donese Akcijski plan za jednake plaće i mirovine kako bi se stalo na kraj nejednakostima u plaćama između muškaraca i žena. Tražimo univerzalno dostupan i priuštiv predškolski odgoj i vrtićku skrb za djecu. 

U Hrvatskoj smo na svim izborima bili stranka koja ima zastupljenost žena i veću nego što je zakonski minimum. Nastavit ćemo i na razini EU-a zagovarati obvezujuće mehanizme pariteta za liste na europskim izborima i rodnu ravnotežu među donositeljima odluka u EU-u, uključujući izbore za najviše pozicije. Europska komisija i Vijeće trebaju zasebne portfelje za prava žena i rodnu ravnopravnost.

Prava LGBTQIA+ osoba

U obnovljenoj Strategiji jednakosti za LGBTQIA+ osobe na razini EU-a potrebno je nastaviti unaprjeđivati prava svih LGBTQIA+ osoba u EU-u i sustavno suzbijati pojavu nasilja prema LGBTQIA+ osobama kojemu su i dalje izložene u javnom prostoru u mnogim državama članicama, uključujući i Hrvatsku.  

Mentalno zdravlje LGBTQIA+ osoba kako u Hrvatskoj tako i u brojnim drugim članicama narušeno je zbog diskriminacije i nasilja povezanog s homofobijom, bifobijom i transfobijom. Sve države članice LGBTQIA+ osobama trebaju osigurati dostupnu skrb za mentalno zdravlje. 

Na razini EU-a potrebno je zabraniti intervencije usmjerene na promjenu seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta odnosno takozvane konverzijske “terapije”.

Zalagat ćemo se za dostupnost i priuštivost specijalizirane zdravstvene skrbi i medicinske tranzicije za trans osobe. Vrijeme je i da se dokine diskriminacija gej muškaraca u svim državama članicama kada je riječ o darivanju krvi na način da se darivanje krvi uskladi s najnovijim međunarodnim praksama u ovom području.

Potrebno je osigurati da su sve kategorije LGBTQIA+ osoba zaštićene unutar pravnog okvira EU-a, zatvarajući zakonodavne rupe u područjima suzbijanja diskriminacije i zločina iz mržnje. 

Prava duginih obitelji – LGBTQIA+ parova i pojedinaca koji imaju djecu – moraju biti zaštićena u cijelom EU-u, uključujući potpunu primjenu slobode kretanja bez gubitaka prava. Potrebno je osigurati jednakost svim LGBTQIA+ parovima na razini cijelog EU-a s pravom na udomljavanje i posvajanje djece te medicinski pomognutu oplodnju.

EU mora jasno i nedvosmisleno podržati sve bitne dane i događaje LGBTQIA+ zajednice te zaustaviti pokušaje otežavanja djelovanja LGBTQIA+ aktivistima i aktivistkinjama u državama članicama u kojima se događaju napadi na prava LGBTQIA+ osoba. Također se zalažemo i za sustavnu LGBTQIA+ edukaciju mladih kroz obrazovne sustave kao i svih javnih službenika, a nadasve zdravstvenih radnika u cijelom EU. 

Migracije i solidarnost među članicama EU-a

Naša migracijska politika temelji se na ravnomjernoj raspodjeli odgovornosti među zemljama EU-a, reguliranim načinima migracije, snažnom integracijskom okviru i zaštiti prava radnika. U Hrvatskoj se zalažemo za to da država kroz tripartitni dijalog određuje društvene potrebe za radnicima u pojedinim zanimanjima, a državljanima trećih zemalja omogućava useljavanje na temelju radnih dozvola koje nisu vezane za zaposlodavca, nego za kvalifikacije potrebne na tržištu rada. Istodobno, politikom zelene industrijalizacije i nove socijalne države koju će poticati naš Europski zeleni i socijalni plan te politikom ekonomske konvergencije između zemalja EU-a stvarat ćemo preduvjete za kvalitetna radna mjesta i visoku kvalitetu života koji će naše građane poticati na povratak iz inozemstva. Kako bi povratak radnika, zaštita prava svih radnika i zaštita prava migranata koji bježe od rata, progona, prirodnih katastrofa ili traže bolje uvjete života postali stvarnost moramo reći ne korumpiranoj i huškačkoj desnici.

Borit ćemo se za reviziju migracijskog okvira EU-a kako bismo uspostavili zakonite, sigurne i dostupne načine migriranja i okončali izrabljivanje i trgovinu ljudima u EU-u. Takvo novo, sveobuhvatno migracijsko zakonodavstvo pružat će mogućnosti rada na različitim razinama kvalifikacija, spajanje obitelji i promjenu statusa (primjerice iz statusa studenta u radnika). Novopridošlima želimo olakšati i da se integriraju kroz pristup obrazovanju, učenje jezika, prilike za zaposlenje i druge oblike podrške. EU mora nastaviti osiguravati sredstva za kvalitetne integracijske politike.

Moramo sprječavati eksploataciju migrantskih radnika. Zato ćemo svim radnicima osigurati zaštitu od zloupotreba prava iz radnog odnosa prema zakonodavstvu EU-a o pravima žrtava i protiv trgovine ljudima, a sindikate ćemo podupirati u organiziranju radnika iz trećih zemalja. Ljudi koji dolaze u Europsku uniju izgraditi život trebaju uživati jednaka socijalna, kulturna, ekonomska i građanska prava uključujući slobodu kretanja, pravo na rad i socijalnu zaštitu te pristup zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju. To je također važno i zbog naših građana koji rade u drugim zemljama EU-a.

Osigurat ćemo legalne i sigurne ulaske u EU. Netom usvojen Pakt o migracijama i azilu s jedne strane značajno je postrožio pristup azilu u EU-u, a s druge strane propustio je osmisliti sigurne i legalne pristupe EU-u. To će u konačnici rezultirati povećanjem iregulariziranih migracija jer ljudi u pokretu neće više koristiti institut azila, a alternativnog načina ulaska u EU neće imati. Istovremeno i dalje postoji velika potreba za radnicima gotovo u svim članicama EU-a te svaka članica individualno regulira područje otvaranja svojih granica prema radnicima iz trećih zemalja. Radne migracije upravo su jedan od mogućih legalnih i sigurnih načina ulazaka u EU koji treba kvalitetno regulirati na način da se ne ruši cijena rada u EU-u te da se stranim radnicima poštuju radnička prava. Dodatno, potrebno je ojačati i pristup stipendijama za državljane trećih zemalja kako bi oni imali pristup obrazovanju, a mi internacionalizirali znanost i ekonomiju stranim stručnjacima. Takvi mehanizmi legalnih i sigurnih ulazaka smanjit će pritisak onih iregulariziranih.

Uspješan odgovor na izbjegličku situaciju uzrokovanu ratom u Ukrajini pokazuje da bi se Direktiva o privremenoj zaštiti trebala češće primjenjivati. Zalagat ćemo se za uvođenje viza u EU-u za branitelje ljudskih prava i okoliša te za prisilno raseljene zbog okolišnih katastrofa. 

Moramo zaustaviti nasilje, mučenje i nehumano i ponižavajuće postupanje prema ljudima koji traže zaštitu i bolji život u EU-u. Nasilna vraćanja na granicama EU-a ne smiju se događati. Zakoni EU-a koji postavljaju standarde u postupcima azila, uvjetima prihvata i zaštiti prava tražitelja azila moraju se provoditi. 

Zahtijevamo misiju potrage i spašavanja u Sredozemnom moru koju financira i predvodi EU. Potrebno je jačanje humanitarnog mandata i odgovornosti Frontexa i jača kontrola nad njegovim radom kroz nacionalne parlamente i Europski parlament. Želimo okončati kriminalizaciju humanitarne pomoći i rašireno korištenje izvanrednog stanja kako bi se ograničila dostupnost azila i legitimno pravo nadzora od strane civilnog društva i medija. 

Oštro se protivimo tzv. “migracijskim sporazumima” na temelju kojih EU plaća autokratskim režimima u zemljama poput Libije ili Turske, u kojima se ne poštuju ljudska prava, da drže migrante izvan njenih granica. Svaka suradnja s trećim zemljama oko migracija treba prethodnu procjenu njenog poštivanja ljudskih prava. Iregularizirane migracije čine manje od desetine sveukupnih migracija u EU i stoga je primarno potrebno kreirati legalne i sigurne načine migracija u EU.