Kako bi se suočila s velikim izazovima našeg stoljeća, od zelene tranzicije, borbe protiv rastućih nejednakosti do zaštite demokracije, Europska unija mora reformirati svoje ugovore i krenuti naprijed prema Europi koja je sposobna djelovati i primati nove članice.

Europska unija uvijek je bila mirovni projekt. Moramo se zauzimati za mir u našem susjedstvu i u svijetu. Promicat ćemo multilateralizam, izgradnju mira, međunarodnu suradnju i ljudska prava kao prioritete međunarodne politike EU-a, gradeći stabilniji svijet uz pomoć jačanja ljudske sigurnosti, diplomacije i sprječavanja sukoba. 

Konačno, Europska unija mora graditi sustav civilne zaštite za operativnu spremnost i solidarnost za reakcije na prirodne katastrofe intenzivirane klimatskim promjenama, a Sigurnosnu uniju za spremnost na buduće geopolitičke izazove.

Reforma Europske unije

Ruska agresija na Ukrajinu, neizvjesnost američkih izbora, kao i učestale tenzije s Kinom oko trgovinskih odnosa čine Europsku uniju ranjivom. Kako bi EU mogao odgovoriti na globalne izazove, nema sumnje da mu je potrebna jača unutarnja kohezija jer u suprotnom pojedine članice postaju lakom metom za partikularne interese vanjskih aktera, čime se ugrožava kohezija unutar EU-a.

U okviru Konferencije o budućnosti Europe građani su pozvali na produbljivanje europske demokracije, s većim ovlastima za Europski parlament, veći proračun EU-a i jače kompetencije EU-a po ključnim pitanjima kao što su zdravstvo i socijalna zaštita. U načelu, mi podržavamo smjer tih reformi, ali one se ne smiju niti se mogu dogoditi “preko noći”. 

Podržavamo pravo veta kao mehanizma koji osigurava suradnju među državama članicama i zaštitu interesa manjih država, ali smatramo kako bi se u trenutnom vanjskopolitičkom okruženju pravo veta moglo ukinuti za oduke koje se tiču vanjske i sigurnosne politike te kršenja vladavine prava kako ne bi došlo do zloupotrebe ovog mehanizma.  Naime, treba se prisjetiti kako je upravo Mađarska blokirala pomoć Ukrajini i sankcije Rusiji, rušeći tako napore EU-a da se pruži podrška Ukrajini.

Dugoročno, Europski parlament mora dobiti pravo predlaganja zakona i jednake ovlasti nad proračunom. Vijeće Europske unije trebalo bi djelovati kao drugi dom zakonodavne vlasti EU-a, a ne kao mjesto za kasnonoćne pregovore o međuvladinim sporazumima. Predsjednika Europske komisije trebao bi predlagati Europski parlament.

Trenutni proračun EU-a je očigledno nedovoljan za rješavanje izazova s kojima se Europa suočava. Vlastitim prihodima, kao što su porezi na fosilna goriva i bogatstvo na razini EU-a, proračun EU-a bi se trebao znatno povećati uz proširenu ulogu Europskog parlamenta i civilnog društva u nadzoru potrošnje EU-a. 

Proširenje Europske unije

Proširenje EU-a najbolja je perspektiva za trajni mir i sigurnost u Europi. Sve europske zemlje koje teže biti dio ili se ponovno pridružiti EU-u te dijele naše vrijednosti ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava moramo dočekati s dobrodošlicom na putu prema članstvu u EU-u i dati im svu potrebnu podršku za ispunjavanje kriterija.

Europska unija mora održati svoja obećanja državama kandidatkinjama: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Moldaviji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Ukrajini i Gruziji. Podržavamo napore Kosova da postane kandidatkinjom za članstvo u EU-u. Svaka država kandidatkinja trebala bi slijediti vlastiti put u EU neovisno o napretku drugih država.

Podržat ćemo ukrajinske vlasti u procesu pridruživanja i uvođenju reformi potrebnih za članstvo u EU-u. Isto tako, podržavat ćemo daljnju pomoć Ukrajini. Po pitanju obnove Ukrajine, pomoć EU-a trebala bi, u maksimalno mogućoj mjeri, omogućiti klimatski otpornu obnovu temeljenu na obnovljivoj energiji, modernoj infrastrukturi i održivoj i inkluzivnoj ekonomiji.

Podržat ćemo kandidatkinje na njihovom putu ispunjavanja Kopenhaških kriterija, naročito onih vezanih uz kvalitetu demokracije i vladavinu prava, koje su preduvjet za pristup jedinstvenom tržištu i proračunu EU-a. EU mora usko surađivati s civilnim društvom u zemljama kandidatkinjama u procesu pridruživanja. 

Porezna reforma

Europa treba pravedan porezni sustav koji rasterećuje radnike i mala poduzeća, a zagađivače, multinacionalne kompanije i ultrabogate prisiljava na plaćanje svog pravednog doprinosa našim društvima. Stoga smatramo da, osim nedavno usuglašenog minimalnog poreza na multinacionalne tvrtke, moramo oporezivati i višak profita onih multinacionalnih kompanija koje koriste inflaciju kao izgovor za povećanje cijena. Predložit ćemo da se europski porez na ektstraprofite energetskih kompanija pretvoriu trajni da bismo spriječili profitiranje u budućim energetskim krizama. Isti ćemo porez, osim na energetske kompanije, želimo primijenitii na trgovačke lance te bankarski sustav. 

Zalagat ćemo se za europski porez na bogatstvo kako bismo se borili protiv nejednakosti i financirali zelenu tranziciju. Predlagat ćemo minimalnu stopu poreza na kapitalnu dobit u EU-u kako bismo smanjili porezni pritisak na rad. Osim toga, zagovarat ćemo europski porez na financijske transakcije kako bismo ograničili financijske spekulacije. Zatvorit ćemo rupe koje omogućuju izbjegavanje plaćanja poreza i utaju unutar i izvan EU-a, kao i prijevare te pranje novca, a borit ćemo se i protiv poreznih oaza, bilo da su u EU-u ili bilo gdje drugdje u svijetu.

Budući da se porezi na emisije ugljikovog dioksida i sustav trgovanja emisijama EU-a sada širi na sektor zgradarstva i prometa, snažno ćemo se zalagati za povećanje Socijalnog fonda za klimatsku politiku kako bismo osigurali pravednu energetsku tranziciju za kućanstva s niskim primanjima. Osim toga, predložit ćemo povećanje obuhvata postojećih poreza na plastiku. Prelažemo i proširenje Prekograničnog poreza na emisije na nove sektore koji onečišćuju okoliš, uz striktnu primjenu načela “onečišćivač plaća” u svim sektorima i ukidanje besplatnih kvota i prije 2034., kako je trenutno predviđeno. 

Vladavina prava

Vladavina prava predstavlja jednu od šest temeljnih vrijednosti Europske unije koju su se sve države članice ulaskom u Uniju obvezale štititi i jačati upravo zato jer je vladavina prava jamac ostvarenja temeljnih ljudskih prava. 

Vladavina prava ocjenjuje se kroz funkcioniranje nekoliko povezanih aspekata – neovisnost pravosudnog sustava, funkcionalni antikorupcijski mehanizmi, funkcionalan sustav provjera i ravnoteža između različitih grana vlasti, ali i neovisnih kontrolnih mehanizama poput pravobraniteljstava, slobodnih i neovisnih medija te civilnog društva.

Jedan od najvećih udaraca samoj ideji Europske unije posljednih godina je razvoj autoritarnih tendencija u srcu Europe. Nakon namjernih i sustavnih nastojanja njihovih vlada da potkopaju temeljne vrijednosti Unije, Mađarska i Poljska danas ne bi ispunile kriterije za članstvo u EU-u. Slično tomu, pitanje je bi li Hrvatska uspješno pristupila da je u toku pristupnih pregovora na mjesto Glavnog državnog odvjetnika imenovala Ivana Turudića ili smanjila ovlasti Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa. Stoga ćemo se boriti za to da se Godišnje izvješće Komisije o vladavini prava proširi na procjenu poštivanja svih vrijednosti Unije, uz preporuke o tome koje korake poduzimati u slučajevima kršenja temeljnih vrijednosti. Osim postupaka Komisije zbog kršenja vladavine prava i aktivnijeg korištenja postupka iz članka 7. od strane Vijeća, potrebno nam je više mogućnosti za zamrzavanje sredstava EU-a za državu članicu koja krši temeljne vrijednosti Unije. Unija danas može zamrznuti financiranje EU-a u slučajevima kršenja vladavine prava, no tu je sankciju nužno proširiti i na povrede drugih temeljnih vrijednosti, tj. ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti i ljudskih prava.

Zabrinuti smo i zbog sužavanja prostora za djelovanje civilnog društva, naročito onih koji rade u područjima zaštite ljudskih prava i demokratskih vrijednosti. U Hrvatskoj je strateški dokument razvoja civilnog društva u izradi još od 2017. godine, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva velikim je dijelom izgubila autonomiju djelovanja, a Vladin Ured za udruge prestao je biti podrškom razvoju civilnog društva. Da bismo spriječili daljnje nazadovanje te osnažili civilno društvo diljem Europske unije, moramo uspostaviti minimalne standarde za zaštitu organizacija civilnog društva u svim državama članicama, jamčiti lakši pristup financiranju te osigurati prostor za smisleni i strukturirani dijalog institucija vlasti s civilnim društvom. 

Vraćanje povjerenja javnosti u procese političkog odlučivanja važno je i na nacionalnom i na nivou Europske unije. Ono se temelji na političkom integritetu, transparentnosti i odgovornosti. 

Skandal Qatargate pokazao je da institucije EU-a nisu u stanu spriječiti korupciju i nepoštivanje pravila. Umjesto još jednog savjetodavnog tijela, institucije EU-a trebaju neovisno Tijelo za etiku s ovlastima i sredstvima za istraživanje i sankcioniranje neetičnog ponašanja i zloporabe položaja. Osim toga, potrebna nam je sveobuhvatna zakonodavna regulativa o lobističkim aktivnostima na razini EU-a, uključujući obavezni registar transparentnosti EU-a. Na taj način utjecali bismo i na regulaciju ovog pitanja u Hrvatskoj, koje je nakon više od desetljeća čekanja nedavno “uređeno” na način da svu odgovornost za transparentnost lobiranja prebacuje na lobiste, umjesto na donositelje odluka koje oni lobiraju. 

Članovi i viši službenici institucija EU-a, kao i zastupnici u Europskom parlamentu, moraju transparentno prijaviti svoju imovinu, kao što to moraju dužnosnici raditi u Hrvatskoj, i ne smiju imati paralelne plaćene angažmane za lobističke organizacije.

Korupcija i zloupotreba proračuna EU-a podrivaju cijeli europski projekt. Stoga snažno podržavamo tijela odgovorna za zaštitu financijskih interesa EU-a, OLAF i Europsko javno tužiteljstvo (EPPO). Kroz institucije EU-a radit ćemo snažan pritisak na Vladu RH da izmijeni odredbe prema kojima u slučaju sukoba nadležnosti između Ureda EPPO-a i državnog odvjetništva zadnju riječ ima Glavni državni odvjetnik na način da o tome odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske. 

Međunarodni odnosi

U vanjskoplitičkim odnosima EU-a zalagat ćemo se za multilateralizam i međunarodno djelovanje temeljeno na načelima mira, pravednosti, ljudskih prava, demokracije i ekološke održivosti. Ta načela bit će nam vodilje i u ponekad zahtjevnim odnosima s međunarodnim akterima koji krše ljudska prava, promiču nasilje ili trajno uništavaju okoliš i uvjete života.  

Iz hrvatske perspektive prioritet vanjske politike EU-a treba biti suradnja s našim regionalnim susjedima na Zapadnom Balkanu. Zajednička nastojanja EU-a usmjeravat ćemo u zaštitu manjina, jačanje demokracije i vladavine prava, razvojnu i ekonomsku suradnju, suzbijanje okolišnog zagađenja te, nadasve, njihovo ubrzano pridruživanje EU-u. 

Multilateralizam i klimatsko djelovanje

EU mora aktivno jačati multilateralizam. U institucijama multilateralizma, poput Vijeća sigurnosti UN-a i međunarodnih financijskih institucija, zemlje globalnog juga moraju biti pravedno zastupljene i imati jednako pravo suodlučivanja.

Zelena tranzicija pitanje je i sigurnosti. S većom kontrolom nad našim energetskim sustavom, ključnim tehnologijama i vitalnim lancima opskrbe, EU može imati veći utjecaj u međunarodnim odnosima. To je prilika da EU ponovno postane snažniji i učinkovitiji akter te sa svojim partnerima, multilateralnim institucijama i zemljama globalnog juga i globalnog sjevera, pokrene nove modele međunarodne suradnje temeljene na klimatskoj pravdi i pravednoj tranziciji.

Intenzivirat ćemo suradnju s onim državama i međunarodnim akterima koji se pridržavaju Pariškog sporazuma, proaktivno rade na provedbi ciljeva održivog razvoja i klimatskoj pravednosti, umanjujući tako sigurnosne prijetnje. Budućnost klime ovisi o svakoj zemlji koja nastoji smanjiti upotrebu fosilnih goriva. EU mora prepoznati da se siromašnije zemlje nalaze na prvoj liniji udara klimatske krize, poštivati svoje obaveze u osiguravanju međunarodnog klimatskog financiranja za ublažavanje i prilagodbu te se obavezati na višegodišnje doprinose u novi Fond za gubitke i štete. Taj teret u većoj mjeri moraju snositi bogatije države EU-a, koje su povijesno više doprinijele globalnom zagrijavanju i koje imaju kapacitet za brže klimatsko djelovanje. 

Zalagat ćemo se za to da se sve unutarnje politike EU moraju prolaziti provjeru konzistencije u odnosu na postizanje ciljeva održivog razvoja te procjenu učinka na sposobnost trećih zemalja da te ciljeve ostvare. Ujedno, nastavit ćemo se zalagati za međunarodno priznanje zločina ekocida. EU, također, mora raditi na održivome i otpornom globalnom prehrambenom sustavu te doprinijeti provedbi prava na hranu. Upravo zato mora prioritizirati agroekološke pristupe te uskladiti vlastitu prehrambenu i trgovinsku politiku s načelima globalne prehrambene suverenosti i poljoprivrede koja ne šteti klimi.

Sprečavanje sukoba i izgradnja mira

EU mora s međunarodnim partnerima raditi na suzbijanju sukoba, i to jačanjem mehanizama prevencije, posredovanja i pomirenja, ali i smirivanjem postojećih prekograničnih i unutarnjih kriza. Međunarodne razvojne suradnje, inicijative na polju zaštite klime i okoliša te poticanje sudjelovanja žena, manjina i marginaliziranih skupina ključni su čimbenici za izgradnju sigurnosti i mira. Cilj nam je i na temelju vlastita iskustva rata promicati politike solidarnosti, zaštite ljudskih prava, utvrđivanja zločina te sprečavanja i rješavanja sukoba. Zalagat ćemo se da EU promiče takve politike u međunarodnim organizacijama kao što su UN, Vijeće Europe i OESS. Naš mirovni pristup jačat će i poziciju manjih država članica i mogućih novih članica, od kojih su neke sve više izloženima pritiscima međunarodnih autokratskih aktera.

Zalagat ćemo se i za snažnu Europsku službu za vanjsko djelovanje kao silu istinski transnacionalne diplomacije sposobne boriti se protiv nekažnjenih prijestupa te graditi pomirenje i trajni mir. Naša je zajednička odgovornost osigurati da ratni zločini ili kršenja ljudskih prava ne ostanu nekažnjeni zahvaljujući „pravu jačeg“. EU treba koristiti svoj međunarodni utjecaj kako bi pritiskao i motivirao zemlje poput SAD-a da pristupe Rimskom statutu i Međunarodnome kaznenom sudu.

U sukobu između Izraela i Palestine zalažemo se za bezuvjetan prekid vatre, bezuvjetan povratak talaca, uspostavu trajnog mira i pokretanje političkih pregovora prema rješenju dviju država. Trajni mir zahtijeva pregovaračka rješenja koja poštuju pravo Izraela i Palestine da postoje kao demokratske i suverene države, zagovaraju povlačenje Izraela iz okupiranih područja te podržavaju pravo palestinskog naroda na vlastiti dom. Zato ćemo koordiniranim djelovanjem na razini EU-a aktivno raditi na priznanju Palestine kao države. Zahtijevat ćemo utvrđivanje odgovornosti sviju strana u sukobu za počinjene zločine i kršenja međunarodnog prava. Pozivamo EU i države članice da podrže rad Međunarodnog kaznenog suda i Međunarodnog suda pravde.

Nastavit ćemo s aktivnim pružanjem humanitarne i vojne pomoći Ukrajini. Hrvatska iskustva iz Domovinskog rata, vezana za razminiranje, provođenje istraga i procesa za ratne zločine te osmišljavanje mirovnih sporazuma i mirne reintegracije, ugradit ćemo u vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a i tako dodatno podržati Ukrajinu. Ne možemo, međutim, raditi samo na vojnoj i humanitarnoj podršci. EU mora intenzivirati napore oko postizanja mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine. Stoga ćemo podržati ukrajinske vlasti u procesu pridruživanja te provođenju reformi potrebnih za članstvo u EU.

Međunarodna suradnja i ljudska prava

Prema preporukama OECD-a, EU treba povećati izdvajanja za razvojnu suradnju i uskladiti ih s Agendom 2030. za održivi razvoj. Želimo se bolje koordinirati i povećati financiranje lokalno vođenim održivim inicijativama. Odbacujemo vezivanje međunarodne pomoći uz sporazume o migraciji.

Organizacije civilnog društva i neovisni mediji ključni su za ostvarenje ljudskih prava, demokraciju, samoodređenje te borbu protiv korupcije i diskriminacije. U potpunosti ćemo provesti smjernice EU-a o braniteljima ljudskih prava kao što su istraživački novinari, ekolozi, sindikalisti, predstavnici civilnog društva i članovi LGBTQIA+ zajednice i olakšati im pristup vizama. Općenito ćemo tražit da EU pruži više podrške civilnom društvu, između ostalog pomoću održivog financiranja. Suzbijanje autoritarnih režima mora biti prioritet za zaštitu ljudskih prava. Sukladno tome upozoravat ćemo na sve slučajeve u kojima se ugrožavaju prava aktivista i donose zakoni koji stigmatiziraju njihovo djelovanje.

Naša vanjska politika promicat će rodnu ravnopravnost i ljudsku sigurnost. Poticat ćemo savezništva sa zemljama u kojima se ne krše ljudska prava i poštuje rodna ravnopravnost, u kojima se provode najbolje prakse u zaštiti okoliša i ne dopušta bezobzirna eksploatacija prirodnih resursa. 

Ljudska sigurnost

Na temelju načela europske solidarnosti, potaknut ćemo stvaranje Europskog fonda za prirodne katastrofe. Jačanje civilne zaštite učinit će Europu bolje pripremljenom za ekstremne nepogode i prirodne katastrofe koje se intenziviraju s klimatskim promjenama. Sustav civilne zaštite mora biti interoperabilan na razini EU. Do toga možemo doći jedino ulaganjima iz EU kojima će se civilne zaštite država članica obučavati i opremati po zajedničkom standardu mehanizma civilne zaštite Unije. Također ćemo se zalagati za proširenje europske zračne flote za gašenje požara, uključujući zajedničko osoblje kvalificiranih profesionalaca, opremu i avione za gašenje požara, praćenje u stvarnom vremenu i koordinacijski centar za hitne slučajeve. Dosadašnjim iskustvom, znanjem, obučenošću i spremnošću naših pilota pripomoći ćemo osposobljavanju svog letačkog osoblja protupožarnih letjelica zajedničke flote unije. Predložit ćemo osnivanje regionalnog koordinacijskog centra EU-a za gašenje požara u Hrvatskoj.

Sloboda kretanja bez granica po Europskoj uniji dotaknula je i oblikovala živote građana kao nijedno drugo postignuće EU-a. Europske institucije trebaju djelovati kako bi se spriječilo da privremena uspostava graničnih kontrola unutar Šengenskog područja ne postane trajna, a time i nezakonita. 

Kako je pravo na prosvjed sve više pod prijetnjom, branit ćemo pravo na okupljanje i mirni prosvjed u skladu s međunarodnim i europskim pravom. Nitko u Europskoj uniji nije iznad zakona, pa ni policija ni sigurnosne agencije. Da bi se zaštitila prava skupina u riziku od diskriminacije temeljem rase, koje su nerazmjerno izložene riziku od policijskog nasilja i profiliranja, potrebno je ažurirati Direktivu EU-a o rasnoj jednakosti kako bi se izričito odnosila i na policiju i institucionalno nasilje. 

Zalažemo se za jačanje policijske i obavještajne suradnje unutar EU, a svaka nova policijska ili obavještajna ovlast koja je rezultat te suradnje treba biti praćena mehanizmom demokratskog nadzora. Budući da je organizirani kriminal transnacionalna pojava, protiv njega može se boriti samo europskom suradnjom. Stoga podržavamo politike koje unapređuju razmjenu informacija europskih policijskih i obavještajnih službi te stvaranje europskog programa razmjene za policijske službenike.

Multilateralizam EU-a uključuje i jačanje i produbljivanje suradnje s NATO-om, uz poštivanje jasne podjele nadležnosti i bez postavljanja presedana za države članice. Države članice same odlučuju o članstvu u NATO-u. Međutim EU ima kolektivnu dužnost zaštititi svoju sigurnost od vanjskih aktera te stvoriti uvjete koji će joj omogućiti da slobodno određuje svoje angažmane u promjenljivu geopolitičkom okruženju. EU mora razviti Sigurnosnu uniju utemeljenu na vjerodostojnoj politici solidarnosti i uzajamne vojne pomoći u skladu s člankom 42.7 Ugovora o Europskoj uniji, uz prioritete zaštite ljudskih prava, sprečavanja ratnih sukoba i izgradnje mira. To znači suradnju na vojnoj spremnosti i stvaranje sinergija, primjerice promicanjem interoperabilnosti i koordinacijom nabave, održavanja i sustava opskrbe. Vojne intervencije uvijek moraju biti posljednje sredstvo i moraju se temeljiti na dugoročnim političkim strategijama, biti u skladu s međunarodnim pravom te podložne odgovarajućem parlamentarnom odobrenju i nadzoru. Rastućoj prijetnji dezinformacija i uplitanja u demokratske procese moramo se suprotstaviti naporima u području kibernetičke sigurnosti.

Predugo su države članice zatvarale oči pred ovisnošću o resursima kojima upravljaju autoritarni režimi. Primjerice, zbog fosilnih goriva, EU je ignorirao rastući autoritarizam Putina, kršenja ljudskih prava i prijetnju koju njegov režim predstavlja za međunarodnu sigurnost. Kao Zeleni, pobrinut ćemo se da EU ne ponovi istu grešku s drugim ratobornim režimima širom svijeta.