4. Sigurne i solidarne: ravnopravnost, ljudska sigurnost i otpornost na klimatske promjene

Naše društvo desetljećima se gradi na strahu, netrpeljivosti prema manjinama i nasilju koje se očituje u obitelji, prema slabijima, u svakodnevim susretima, školi i drugim institucijama. Napravit ćemo zokret prema društvu koje je ravnopravno, solidarno i aktivno u globalnim odnosima te s nadom gleda prema budućnosti u kojoj je dobrobit svake osobe neraskidivo vezana s izgradnjom dobrobiti zajednice.

Nepravda u našem društvu nije nigdje očitija nego u nejednakosti žena koje čine većinu u društvu. Uskrata reproduktivnog zdravlja, veći teret neplaćenog rada, nedostatak društvenih kapaciteta za skrb o djeci i starijima, niže plaće za jednak rad i u konačnici manje mirovine, slabija zastupljenost u procesima odlučivanja i rodno uvjetovano nasilje sve su aspekti te nepravde koja se proteže kroz sve aspekte društva. Predano ćemo raditi na njenom dokidanju. Podjednako predano radit ćemo na zaštiti prava društvenih manjina poput LGBTIQA+ zajednice i migranata, a procesima dvosmjerne integracije kako građani u susretu s drugačijim i stranim ne bi osjećali strah nego priliku za međusobno upoznovanje, povjerenje i kvalitetniji život svih u društvu. 

Ponudit ćemo koncept ljudske sigurnosti umjesto neuspješnog HDZ-ovog koncepta domovinske sigurnosti. Shvaćajući da ugroze za sigurnost građanki i građana u budućnosti u većoj mjeri dolaze od klimatskih promjena i prirodnih nepogoda, smatramo da je nužno okrenuti se drugačijem promišljanju koncepta sigurnosti koje sigurnost ne percipira kao djelovanje represivnog aparata već shvaćanju da se sigurnost, ali i zdravlje ljudi, osigurava kroz sinergijsko djelovanje institucija, izgradnju društvene i infrastrukturne otpornosti, sustava civilne zaštite i solidarnog doprinosa građana i građanki. 

Na istim ovim temeljima gradit ćemo i našu aktivnu vanjsku politiku: partnerstvima za jačanje ljudskih prava i klimatske pravde, mirovnom diplomacijom, razvojnom suradnjom te podrškom zemljama susjedstva. 

Solidarnost vidimo kao motor za izgradnju sigurnijeg društva, regije i međunarodnih odnosa.

NAPOMENA: Izrazi u programu upotrebljavaju se neutralno te se ženski i muški rod izmjenjuju od poglavlja do poglavlja.

4.1 Rodna ravnopravnost

Zdravstvena zaštita žena, transrodnih i interspolnih osoba

Briga za zdravlje žena, uključujući reproduktivno zdravlje, u Hrvatskoj osobito akumulira i pokazuje probleme zdravstvenog sustava, s naglaskom na izraziti manjak zdravstvenih radnika. Upravo u tom području zdravstvene skrbi naglašeni su problem neprofesionalnog i neadekvatnog postupanja što, u konačnici, rezultira uskraćivanjem zdravstvene skrbi ženama te kršenjem njihovog prava na zdravlje.

Osigurat ćemo uvjete za dostupnu i besplatnu zdravstvenu skrb, uključujući skrb za reproduktivno zdravlje žena na primarnoj razini zdravstvene zaštite, u svim dijelovima Hrvatske te svim društvenim skupinama kojima je takva skrb potrebna, uključujući ia marginalizirane i diskriminirane skupine (Romkinje, žene s invaliditetom, transrodne i interspolne osobe te žene u prostituciji). 

Osigurat ćemo edukaciju zdravstvenih radnika o reproduktivnom zdravlju žena koja prati najnovije znanstvene spoznaje te na temelju njih izraditi jasne stručne smjernice i protokole u području reproduktivne skrbi.

Osigurat ćemo dostupnost menstrualnih potrepština u obrazovnim i javnim ustanovama radi smanjenja menstrualnog siromaštva.

Zakonskim okvirom omogućit ćemo pristup medicinski pomognutoj oplodnji ženama samicama i životnim partnericama. 

Osigurat ćemo dostupan, siguran i besplatan pobačaj. Pravo žena na besplatan i dostupan pobačaj stavit ćemo u Ustav. Žene imaju pravo na medicinski prekid trudnoće na zahtjev u roku predviđenom zakonom, na izbor metode prekida trudnoće, kao i na prekid trudnoće nakon isteka zakonom predviđenog roka u slučajevima medicinske indikacije ili kada je do začeća došlo uslijed kaznenog djela silovanja. 

Borba protiv nasilja nad ženama / femicid

Bilježimo poražavajući trend rasta broja slučajeva nasilja nad ženama u obitelji u sferi kaznenog prava, kao i rast broja ubojstava žena od strane bliskih osoba i intimnih partnera. Navedeno upućuje na neučinkovito preveniranje rodno uvjetovanog nasilja, neučinkovito prepoznavanje i uklanjanje uzroka, neučinkovitu edukaciju i obrazovanje o rodno uvjetovanom nasilju, neučinkovitu i nedovoljnu zaštitu žrtava nasilja.

Nužno je, u svrhu prevencije rodno uvjetovanog nasilja, zaštite žrtava te odgovarajućeg kažnjavanja počinitelja u potpunosti implementirati Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Stoga ćemo u javnosti podizati razinu svijesti i razumijevanja o različitim oblicima rodno uvjetovanog nasilja, kao i njegovim posljedicama. Promicat ćemo na svim razinama obrazovanja načela rodne ravnopravnosti, prava na život bez nasilja i nenasilnog rješavanja sukoba. Educirat ćemo stručne osobe uključene u kontakt sa žrtvama ili počiniteljima nasilja u obitelji za pravovremeno prepoznavanje svake pojave rodno uvjetovanog nasilja i adekvatnu reakciju na njega.

Žrtvama nasilja ćemo osigurati zaštitu te različite oblike podrške kao što su psihosocijalna, zdravstvena, pravna, financijska, stambena i drugi oblici pomoći, nužni kako bi se žrtve osnažile i oporavile od rodno uvjetovanog nasilja. Implementirat ćemo terapijske i rehabilitacijske programe za počinitelje nasilja u obitelji uz standardizirani rodni pristup, vanjsku evaluaciju postojećih tretmanskih programa, multisektorski pristup te uključivanje ženskih organizacija. Uspostavit ćemo adekvatan broj skloništa te kriznih centara i telefonskih linija za pomoć žrtvama rodno uvjetovanog nasilja u skladu s Konvenncijom Vijeća Europe te preporukama GREVIO odbora i osigurati dugoročno financiranje nezavisne podrške ženama žrtvama nasilja kroz aktivnosti specijaliziranih ustanova te udruga i organizacija civilnog društva.

Aktivno ćemo stvarati sustav koji potiče i omogućava da žrtve nasilja u obitelji, svjedoci nasilja u obitelji, stručne osobe koje znaju ili sumnjaju na to da je počinjeno nasilje u obitelji, kao i sve druge osobe koje imaju takva saznanja, to prijave nadležnim tijelima. Osigurat ćemo da se istrage i sudski postupci u vezi s nasiljem u obitelji odvijaju žurno i bez odgađanja. Osigurat ćemo pažljivu procjenu opasnosti za žrtve nasilja od daljnjeg nasilja, zastrašivanja, osvećivanja te od daljnje viktimizacije uz poduzimanja žurnih mjera zaštite žrtava.

Nejednakost žena i muškaraca na tržištu rada

Žene u Europskoj uniji imaju 12.7 % niže plaće od muškarca, a u Hrvatskoj 11.1 %. Prema Europskoj komisiji žene u prosjeku provedu 90 minuta više dnevno obavljajući kućanske poslove te poslove brige o djeci i drugim članovima obitelji koji trebaju skrb. U Hrvatskoj, istraživanja pokazuju, žene obavljaju tri puta više kućanskih poslova od svojih muških partnera. Žene obavljaju značajno više neplaćenog rada te su za jednak rad slabije plaćene od muškaraca.

Dio uzroka leži u činjenici da žene češće imaju prekide u karijeri u odnosu na muške kolege jer nesrazmjerno više koriste roditeljski dopust i češće rade skraćeno upravo radi nužne skrbi o djeci te starijim i potrebitim članovima obitelji. Sektori u kojima žene čine većinu zaposlenih slabo su plaćeni sektori, a prekarna, nesigurna radna mjesta većinski popunjavaju žene (61 %). Rodni je jaz u plaćama 11 %, a najveći je u financijskom sektoru, zdravstvu i trgovini. Udio žena u upravnim odborima dioničkih društava u Hrvatskoj je ispod 26 %, a u nadzornim odborima ispod 17 %. Do 2026. prema EU Direktivi o poboljšanju rodne ravnoteže u trgovačkim društvima taj se udio mora povećati – najmanje 40 % neizvršnih direktorskih položaja ili 33 % svih rukovodećih položaja mora pripadati ženama.

Rodna razlika u plaćama dodatno se povećava s godinama i razvojem karijere, što doprinosi manjem potencijalu koji žene imaju za štednju i ulaganja, što pak povećava rizik od siromaštva i socijalne isključenosti. To dovodi do toga da nakon radnog vijeka razlika u mirovinama između muškaraca i žena na razini EU-a iznosi gotovo 30 %, a umirovljenice su u Hrvatskoj skupina u najvećem riziku od siromaštva (36.5 %).

Aktivno ćemo raditi na stvaranju poticajnih ekonomskih uvjeta za sigurna i adekvatno plaćena radna mjesta, a zakonski ćemo zaštiti trudnice koje rade na određeno i koje često gube posao kada poslodavac shvati da su trudne.

Kroz socijalno partnerstvo definirat ćemo mehanizme praćenja rodnog jaza u plaćama, uključiti u proces praćenja sindikate i radnička vijeća te predlagati mjere za smanjivanje rodnog jaza u plaćama u procese kolektivnog pregovaranja. Poticat ćemo veće plaće za zanimanja u kojima većinom rade žene, i intenzivnije korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja žena, primjerice kroz programe stručne izobrazbe.

Proširit ćemo dostupnu skrb za djecu, ali i za druge osobe unutar obitelji kojima je skrb potrebna – od univerzalne dostupnosti predškolskog odgoja i obrazovanja za svu djecu do osiguravanja podrške u zajednici za djecu s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi. Dodatni staž za djecu roditeljima produžit ćemo sa šest mjeseci na jednu godinu. Kroz javne kampanje i senzibilizaciju poslodavaca o važnosti uključivanja očeva u aktivan odgoj djeteta poticat ćemo očeve na korištenje roditeljskog dopusta.

4.2 Prava LGBTQIA+ osoba

Unatoč određenim naprecima u smanjenju marginalizacije i poboljšanom pravnom položaju, LGBTQIA+ osobe se u svakodnevnom privatnom i javnom životu još uvijek susreću s nizom izazova i problema prouzrokovanih nejednakim pravima te otvorenom i prikrivenom diskriminacijom kao i čestim nasiljem na temelju seksualne orijentacije, spolnih karakteristika, rodnog identiteta i/ili rodnog izražavanja. U zadnjih nekoliko godina došlo je do određenih pozitivnih institucionalnih pomaka, ali ponajviše zahvaljujući sudskoj borbi LGBTQIA+ zajednice i naporima civilnog društva.

LGBTQIA+ osobe izložene su otvorenoj diskriminaciji, govoru mržnje i nasilju u privatnom i javnom prostoru, a napadi na njih tretiraju se u pravilu kao prekršajna djela. Ugrožavanje zdravlja i kršenje dostojanstva transrodnih i interspolnih osoba, diskriminacija pri zapošljavanju i na radnom mjestu, povećana izloženost riziku od višestruke diskriminacije u raznim domenama života, neravnopravnost u pogledu udomljavanja i posvajanja, poteškoće u reguliranju osobnih pitanja poput oznake spola, zaštite od diskriminacije temeljem spolnih karakteristika, povrede prava na privatnost, nedostatak financijskih i prostornih resursa za samoorganiziranje te izloženost manjinskom stresu samo su dio problema s kojima se LGBTQIA+ osobe susreću.

Izjednačit ćemo prava LGBTQIA+ osoba u svim domenama života te ih osnaživati kroz kulturno-društvene programe s ciljem jačanja resursa LGBTQIA+ zajednice aktivnim sudjelovanjem predstavnika_ca LGBTQIA+ zajednice u radnim skupinama za izradu javnih politika. 

Obiteljski život LGBTQIA+ osoba

Izmijenit ćemo Obiteljski zakon kako bi zajednica istog spola izričito bila definirana kao obitelj i kako bi se omogućilo posvajanje životnim i neformalnim životnim partnerima_icama. Po uzoru na članak 11. Obiteljskog zakona, uvest ćemo odredbu u Zakon o životnom partnerstvu kojom se brani svako nepovoljno postupanje prema neformalnim životnim partnerima_icama. Omogućit ćemo upis istospolnih roditelja u matične knjige djeteta te ujednačiti Zakon o socijalnoj skrbi sa Zakonom o životnom partnerstvu kako bi se prava i usluge iz socijalne skrbi koje se odnose na bračne i izvanbračne drugove odnosile beziznimno i na neformalne životne partnere_ice. Radit ćemo na senzibilizaciji državnih i javnih službenika_ca u području ostvarivanja prava LGBTQIA+ osoba u domeni obiteljskog života.

Unapređenje zdravstvene i socijalne skrbi

Osigurat ćemo dostupnost cjelovite psihosocijalne podrške LGBTQIA+ osobama i njihovim obiteljima u okviru javnozdravstvenog sustava, sustava socijalne skrbi i organizacija civilnog društva na temelju afirmativnog pristupa koji podrazumijeva poštivanje rodnog identiteta i/ili seksualne orijentacije, a usmjeren je na osnaživanje i jačanje kapaciteta osobe u prevladavanju teškoća. Razvijat ćemo i širit mrežu programa zaštite mentalnog zdravlja za osobe koje se nose s manjinskim stresom.

Poticat ćemo suradnju i umrežavanje stručnjaka_kinja u području zdravstva, socijalne skrbi i civilnog sektora te omogućiti sigurno i inkluzivno okruženje unutar sustava zdravstvene i socijalne skrbi kroz edukaciju i senzibilizaciju djelatnika_ca o specifičnim potrebama LGBTQIA+ osoba. 

Nadasve ćemo poticati usavršavanje stručnjaka_inja i stjecanje dodatnih kompetencija za rad s transrodnim i rodno raznolikim osobama kako bi se stekli uvjeti za kvalitetnije pružanje zdravstvene skrbi. Transrodnim osobama učinit ćemo dostupnom cjelovitu zdravstvenu skrb te ćemo omogućiti medicinski pomognutu oplodnju formalnim i neformalnim životnim partnericama. 

U Kazneni zakon dodat ćemo odredbu o zabrani tzv. konverzivne „terapije“.

Suzbijanje diskriminacije, nasilja i mržnje

Proširit ćemo antidiskriminacijski pravni okvir za zaštitu od diskriminacije na temelju spolnih karakteristika, odnosno interspolnosti. 

Radit ćemo na sustavnom osiguranju ostvarivanja prava žrtava i svjedoka u kaznenim postupcima zločina iz mržnje. Sustavnom edukacijom policijskih službenika_ca i pravosudnih tijela u istražnom postupku osigurat ćemo dosljednu primjenu Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje. Dodatno ćemo zaštiti žrtve slučajeva zločina iz mržnje oslobođenjem žrtava od plaćanja sudskih pristojbi za pokretanje postupaka za naknadu štete i utvrđivanje diskriminacije protiv počinitelja_ice zločina iz mržnje, osiguravanjem besplatne psihološke podrške i žurnim postupanjem na temelju prijave. 

Osigurat ćemo da Zakon o suzbijanju diskriminacije postane obavezan predmet ispitivanja prilikom testiranja za zapošljavanje u državnu službu. Uvest ćemo mjere kontinuiranog obrazovanja na temu diskriminacije i nasilja nad LGBTQIA+ osobama za javne službenike_ce (policijske službenike_ce, državne odvjetnike_ce i savjetnike_ce, suce_sutkinje i sudske savjetnike_ce te djelatnike_ce zavoda za socijalni rad).

Provodit ćemo sustavne kampanje protiv homofobije, bifobije, interfobije i transfobije usmjerene na podizanje svijesti i znanja javnosti i drugih relevantnih dionika, u suradnji s obrazovnim institucijama i organizacijama civilnog društva.

Uvest ćemo sveobuhvatni građanski odgoj i u međupredmetnom kurikulumu osobnog i socijalnog razvoja snažnije naglasiti sadržaje vezane uz seksualna i reproduktivna prava i zdravlje koji će učenike_ce educirati o važnosti poštivanja i zaštite LGBTQIA+ prava.

Statističku obradu zločina iz mržnje učinit ćemo javno dostupnom i obraditi je na način da je iz anonimiziranih podataka vidljiva svaka osnova počinjenja kaznenog djela iz mržnje, kao i spol te dob počinitelja_ice. U anonimiziranu statistiku ćemo uključiti i predmete u kojima se obustavlja kazneni progon i izriče odgojna mjera zbog maloljetnosti počinitelja_ice.

Jačat ćemo institut kriznog smještaja koji uključuje siguran i osnažujući prostor za LGBTQIA+  maloljetne i punoljetne osobe za vrijeme trajanja redovnog obrazovanja, a najdulje do navršene 26. godine života.

Uklonit ćemo diskriminirajuće odredbe za gej muškarce iz formulara koji prethodi darivanju krvi. 

Osnaživanje LGBTQIA+ osoba kroz kulturu, zajednicu i radne prostore

Omogućit ćemo prostorne i financijske resurse za osnivanje lokalnih, odnosno regionalnih LGBTQIA+ centara s ciljem provođenja društvenih i kulturnih događaja za zajednicu i širu javnost kako bismo poticali samoorganizaciju u kolektive i inicijative s ciljem unapređenja položaja LGBTQIA+ sugrađana_ki.

Omogućit ćemo financijske potpore organizacijama civilnog društva koje djeluju na području promicanja i zaštite prava LGBTQIA+ osoba. Poticat ćemo kulturne ustanove da u svoje programe i planove rada uvrste perspektivu  LGBTQIA+ identiteta.

Provodit ćemo javne kampanje za osnaživanje LGBTQIA+ osoba i edukaciju šire populacije o položaju LGBTQIA+ osoba i kvir-identiteta u društvu. Kao predstavnice_i nacionalne političke vlasti sudjelovat ćemo u Povorkama ponosa LGBTQIA+ osoba u svim gradovima u Hrvatskoj u kojima se povorke organiziraju.

Promovirat ćemo uključivost prema LGBTQIA+ radnicima_ama u radnom okruženju kroz poticanje sindikalnog organiziranja, edukaciju sindikata te osoba na upravljačkim pozicijama u javnoj upravi i privatnim subjektima.

Poticat ćemo izmjene i donošenje novih kolektivnih ugovora kojima se eksplicitno navode i izjednačavaju životna partnerstva i brak, kao i neformalna životna partnerstva i izvanbračne zajednice u smislu prava koja radnice i radnici mogu koristiti. 

Poticat ćemo edukaciju radnika_ca i poslodavaca_ki o temama vezanim uz antidiskriminacijski zakonodavni okvir i LGBTQIA+ ravnopravnost, s naglaskom na edukaciju povjerenika_ca za zaštitu dostojanstva.

Ojačat ćemo mjere zaštite od diskriminacije u radnom prostoru obvezivanjem poslodavaca_ki na donošenje i provođenje aktivnih mjera za suzbijanje diskriminacije.

4.3 Migracije i međunarodna solidarnost

Migracije su u 21. stoljeću dobile novu dinamiku zbog razmjene informacija, lakoće putovanja i regionalnih integracija, ali i ratnih sukoba, političkih progona, diskriminacije, nejednakosti te posljedica klimatskih promjena. Naše društvo tradicionalno je ono iz kojeg ljudi odlaze u potrazi za boljim radnim i životnim perspektivama. Od pridruživanja Europskoj uniji 2013, iz Hrvatske se iselilo 350.000 stanovnika, uglavnom radno sposobnih, a od svih zemalja EU-a, Hrvatska ima najveći udio doznaka u BDP-u.

Taj nedostatak radnika Hrvatska posljednjih godina stihijski nadomješta radnicima iz trećih zemalja koji mogu kratkoročno ublažiti manjak radne snage, ali bez strategije zadržavanja stanovništva takve će se fluktuacije nastaviti i generirati trajnu ovisnost o novim migracijama.

HDZ-ove vlade nisu ništa poduzele kako bi se to promijenilo, a iseljavanje i deaktiviranje stanovništva u radnoj dobi posljedica je HDZ-ovog neuspjelog društveno-ekonomskog modela i promašene demografske politike. Zbog akutnog nedostatka radnika vlada je 2021. fleksibilizirala zapošljavanje radnika iz trećih zemalja, a definiranje potreba i uvjeta rada prepustila poslodavcima, što je rezultiralo značajnim kršenjima prava stranih radnika.

Trend iseljavanja radnika iz Hrvatske zaustavit ćemo poboljšanjem kvalitete života za sve – kroz priuštivo stanovanje, dostupne vrtiće, kvalitetne zdravstvo i socijalne usluge, veće plaće i bolje uvjete rada. U vanjskopolitičkom djelovanju povezivat ćemo se s onima koji su iselili, vraćati njihovo povjerenje u hrvatsko društvo i koristiti profesionalni i znanstveni kapacitet koji postoji van granica RH.

Hrvatskoj treba nova imigracijska i integracijska politika jer su bez nje useljenici osuđeni na isključenost iz društva kojemu doprinose i u kojemu žive. Naša imigracijska politika temelji se na zaštiti prava radnika, snažnom integracijskom okviru, reguliranim načinima migracije, ravnomjernoj raspodjeli odgovornosti među zemljama EU-a i međunarodnoj solidarnosti. 

Budući da zbog starenja i iseljavanja stanovništva Hrvatska može očekivati i daljnji rast potreba za radnicima iz trećih zemalja, želimo osigurati da njihov dolazak nikako ne ruši prava i plaće domaćih radnika. Migracije u svrhu rada, studija ili ujedinjenja s obitelji prilike su za ekonomski, znanstveni i kulturni napredak te povećanje blagostanja našeg društva. 

Izvan sfere tržišta rada, umjesto nemoguće misije zaustavljanja migracija na granicama, koja redovito rezultira nečovječnim postupanjima, želimo osigurati sustav sigurnih i legalnih načina migracije. Dokidanjem legalnih načina ekonomske imigracije i zapostavljanjem instrumenata privremene međunarodne zaštite, zemlje EU-a prisilile su ljude koji bježe od rata, represije i teških materijalnih prilika na neregulirane prelaske te stvorile pritisak na sustav azila. Sustav azila mora biti pravedan i učinkovit, ustrojen prema međunarodnom i humanitarnom pravu te pružiti sigurnost svima koji bježe pred ugrozom. Tražitelji azila ne mogu biti smješteni u nehumanim uvjetima, a u ograničenom periodu čekanja trebaju imati mogućnost rada. Oni koji ne ispunjavaju propisane uvjete moraju imati pravo na siguran i dostojanstven povrat u zemlju polazišta, ako to tamošnji sigurnosni uvjeti dozvoljavaju. Vanjskopolitičkim naporima, međunarodnom razvojnom suradnjom i pomoći u sklopu EU-a Hrvatska treba sudjelovati u uklanjanju uzroka prisilnih migracija (kao što su ratni sukobi, posljedice prirodnih katastrofa i neimaština). EU treba koristiti mehanizme privremene međunarodne zaštite u sve češćim situacijama kada je to potrebno, kao što ih je koristila u slučaju ukrajinskih izbjeglica.

Za hrvatske građane dolazak stranaca predstavlja novo iskustvo i kao takvo može buditi strah, ali kvalitetna integracija i međusobno upoznavanje doprinosi povjerenju, sigurnosti i uzajamno kvalitetnijem životu. 

Imigracijska i integracijska politika

Država treba tripartitnim dijalogom određivati društvene potrebe za radnicima u pojedinim zanimanjima, a državljanima trećih zemalja omogućiti useljavanje na temelju radnih dozvola koje nisu vezane uz poslodavca, nego kvalifikacije potrebne na tržištu rada.

Produžit ćemo trajanje radnih dozvola na 3 godine i tako pružiti veću sigurnost radnicima iz trećih zemalja, a u slučaju njihova kontinuiranog rada uvesti mogućnost produženja radne dozvole te ulazak u poticajni okvir za ostvarivanje dugotrajnog boravišta. Radnicima iz trećih zemalja s dužim boravkom omogućit ćemo spajanje s obitelji, što uključuje djecu i istospolne partnere.

Poticat ćemo integraciju kao dvosmjeran proces intenzivnijim uključivanjem poslodavaca u aktivnosti integracije. Organizirat ćemo tečajeve jezika, nostrifikaciju diploma i dokvalifikacije za deficitarna zanimanja, kao i orijentacijske tečajeve upoznavanja sa socijalnim, ekonomskim i političkim kontekstom RH, s posebnim naglaskom na pitanja radničkih prava i rodne ravnopravnosti. Kreirat ćemo kontaktne točke u kojima stranci mogu dobiti informacije o svojim pravima i integracijskim aktivnostima. 

Podržat ćemo interkulturnu razmjenu uz uključivanje civilnih udruga, udruga migranata, kulturnih institucija i kvartovskih inicijativa te osnivati integracijske i interkulturne centre. Izradit ćemo i provoditi plan suzbijanja institucionalne diskriminacije, govora mržnje i nasilja prema strancima.

Jačanje zaštite prava svih radnika i suzbijanje dampinga cijene rada

Kako bismo ih informirali o njihovim pravima osigurat ćemo stranim radnicima pristup informacijama na njihovu jeziku i pružiti kvalitetniju zaštitu prilikom prijave kršenja prava. 

Adekvatnije ćemo urediti zapošljavanje stranih radnika te spriječiti zloupotrebu njihova rada (primjerice otvaranjem i zatvaranjem fiktivnih poduzeća, čime radnicima ostaju dužni zarađenu plaću). Strane radnike smjet će zapošljavati jedino stvarni i pouzdani poslodavci.

Snažnije ćemo regulirati agencije za posredovanje pri zapošljavanju stranih radnika – njih je u Hrvatskoj trenutno registrirano preko 400 za posredovanje pri zapošljavanju te preko 600 za privremeno zapošljavanje, često bez temeljnog kapitala i kvalifikacija za posredovanje i nadzor, što cijeli sustav čini popularnim za lovce u mutnom te brze načine zarade koja se temelji na eksploataciji radnika.

Radit ćemo na širenju granskih kolektivnih ugovora u što većem broju djelatnosti, pogotovo u sektorima u kojima radi veliki broj stranih radnika, i pojačati nadzor nad njihovom primjenom. Osnaživat ćemo inspekciju rada, jačati ulogu sindikata u pregovaranju za strane radnike te im osigurati dostojanstvene uvjete življenja.

Osiguravanje legalnih, dostupnih i sigurnih načina migracije

Na razini EU-a ćemo zagovarati mehanizme legalnih, dostupnih i sigurnih migracija za ujednačeno postupanje koje štiti prava migranata te ravnomjernu podjelu tereta i odgovornosti. Jačat ćemo ulogu hrvatskih diplomatskih predstavništva u procesu praćenja migracija te osigurati pravedan i dostupan sustav podnošenja zahtjeva i izdavanja dozvola za rad u RH (putem veleposlanstva, konzularnih predstavništva i certificiranih agencija u susjednim i daljim zemljama). 

Zaustavit ćemo nasilno potiskivanje na granici koje rezultira nehumanim postupanjima i regularizirati proces podnošenja zahtjeva za međunarodnom zaštitom. U suradnji sa zemljama u susjedstvu radit ćemo na regulaciji migracija, revidirati popise zemalja koje se smatraju sigurnim zemljama porijekla, a u Europskom parlamentu poticati rasprave o statusu osoba koje bježe od političke represije ili prirodnih katastrofa. Omogućit ćemo rad tražiteljima međunarodne zaštite i strancima bez reguliranog statusa dok čekaju rješavanje svog statusa (npr. preko agencija, na ograničen period do devet mjeseci).

Osigurat ćemo stipendije za školovanje i studiranje u Hrvatskoj za strance te pojednostaviti vizni režim pri prelasku iz sustava obrazovanja na tržište rada kako bismo privukli i zadržali strane studente te ćemo poticati internacionalizaciju znanosti i istraživanja.

Solidarnost s društvima ranjivim na sukobe i prirodne katastrofe

Međunarodni angažman oko izgradnje mira te ulaganje u društvene institucije i infrastrukturu manje razvijenih zemalja temeljni su preduvjeti koje valja zadovoljiti kako bi ta društva bila stabilnija, otpornija na posljedice klimatskih promjena te kako bi njihovi građani stekli veću egzistencijalnu i ekonomsku sigurnost. Stoga ćemo samostalno, i u sklopu EU-a, intenzivnije raditi na diplomaciji za mir, politici međunarodne razvojne suradnje i izgradnje otpornosti te na međunarodnoj pomoći u slučaju prirodnih katastrofa.

4.4 Pravedna prilagodba i otpornost na klimatske promjene

Intenzivne klimatske promjene

U 2023. godini globalne temperature značajno su probile rekorde najtoplijih mjeseci i godina od početka sustavnog meteorološkog mjerenja u 19. stoljeću, a temperature u Hrvatskoj bile su na godišnjoj razini za 2.4°C više u odnosu na razdoblje 1950-1980. Ovi temperaturni rekordi budućnost su u kojoj, prema podacima Europske okolišne agencije, Hrvatska spada među tri europske zemlje najugroženije klimatskim promjenama. Izložena je natprosječnom porastu temperature i razine mora, smanjenju ukupne količine padalina, ali i učestalijim izmjenama ekstremnih suša i padalina. 

Znanstvenice očekuju da će klimatske promjene intenzivirati nestašice vode, šumske požare, opadanje hidroenergetskog potencijala, poplave, prodiranja mora u obalna naselja i rijeke, olujna nevremena s posljedicama po poljoprivredu, lošu kvaliteta zraka i širenje prijenosnica tropskih bolesti. Uzrokovat će i češće i duže toplinske valove koji, uslijed velikog udjela kroničnih bolesnika i najvećeg postotka pretilosti među stanovništvom u EU-u, u Hrvatskoj rezultiraju rekordnom smrtnošću na kontinentu. Zbog svih tih posljedica klimatske promjene imaju sve veći – negativan – utjecaj na gospodarstvo, zdravlje, sigurnost građanki i ekosustave.

Takav ishod klimatskih promjena su međusobnog djelovanja klimatskih uvjeta i društvenih faktora. Promjene klime možemo ublažiti odlučnim klimatskim djelovanjem kojim zaustavljamo daljnje brzo zagrijavanje. Štete pak možemo ublažiti razvojem mehanizama prilagodbe i otpornosti društva na neizbježne posljedice klimatskih promjena. Prilagodba je pritom odgovor na neposredne posljedice, a otpornost izgradnja društvene sposobnosti da anticipira i nosi se s krizama te da se od njih brzo oporavi. Međutim, faktor socioekonomske nejednakosti igra ključnu ulogu u poteškoćama prilagodbe i izgradnje otpornosti, jer skupine u materijalnoj deprivaciji i manje razvijene regije teže se prilagođavaju promjenama i posebno su ranjive na štete koje nastaju uslijed prirodnih nepogoda. Socijalna nejednakost važna je i često prešućena dimenzija prilagodbe i otpornosti. 

Naše mjere za niskougljičnu tranziciju i umanjenje klimatskih promjena opisane su u poglavlju Zelena reindustrijalizacija Hrvatske; mjere za očuvanje ekosustava i bioraznolikosti u poglavlju Zaštita okoliša i prirode; a mjere za razvoj neposrednog kriznog djelovanja i sustava civilne zaštite opisani su u poglavlju Ljudska sigurnost. U ovom poglavlju donosimo naše prijedloge za izgradnju pravedne društvene i infrastrukturne prilagodbe i otpornosti.

Društvena prilagodba i otpornost

Politike prilagodbe na sadašnje i buduće posljedice klimatskih promjena temeljit ćemo na intenzivnim ulaganjima u znanstvene, tehnološke i institucionalne kapacitete predviđanja, prevencije i smanjivanja posljedica klimatskih promjena i negativnih učinaka za sve građanke. Razmotrit ćemo uspostavu Klimatskog savjeta, stručnog tijela koje će pratiti i savjetovati vladu po pitanjima obaveza u postizanju klimatske neutralnosti i izgradnje otpornosti temeljem revidirane Strategije prilagodbe klimatskim promjenama. 

Budući da posljedice klimatskih promjena nejednako pogađaju različite društvene skupine. Stoga ćemo u svrhu sustavnog sprečavanja rizika i posljedica klimatskih promjena po građanke koje imaju najmanje zdravstvene, ekonomske, socijalne i društvene otpornosti, ulagati u programe zdravstvene prevencije, veću dostupnost mobilnih zdravstvenih timova i izvaninstitucionalne skrbi, kvalitetniju primarnu zdravstvenu skrb, energetsku obnovu njihovih domova, povećanje jednokratne novčane pomoći i mnoge druge mjere koje predlažemo u ovom programu.

U svijetu rada one koje rade teške fizičke poslove na otvorenom ili u teškim ambijentalnim uvjetima najviše su izložene visokim temeperaturama i nepogadama uslijed klimatskih promjena. Stoga ćemo prioritetno prilagoditi protokole zaštite na radu uzimajući u obzir posljedice klimatskih promjena i obavezati poslodavke na osiguravanje adekvatnih uvjeta za rad prilikom visokih temperatura.

Naše socio-ekološke politike prilagodbe uzet će u obzir dobrobit budućih generacija. Izgradnja tih politika podrazumijeva dugoročnost – razmišljanje o posljedicama za one koji trenutno nemaju pravo glasa jer su premladi, stoga ćemo mlade educirati i aktivirati rano kroz politike obrazovanja za ekološku održivost, poticanje društvenog angažmana mladih i rano uključivanje mladih u političko djelovanje. Nacionalnim kampanjama o klimatskim promjenama, poticanjem edukacijskih aktivnosti i aktivnostima o ekološkoj održivosti u zajednici, građanke ćemo aktivno educirati o posljedicama klimatskih promjena i izgradnji otpornosti te poticati da se volonterski uključuju u sustav civilne zaštite.

Infrastrukturna prilagodba i otpornost

Posljedice klimatskih promjena geografski su vrlo nejednake. Prioritetno ćemo na sve razine prostornih planova i razvojnih strategija uvrstiti mjere prilagodbe i otpornosti na klimatske promjene.

Jedinice lokalne i regionalne samouprave imaju važnu ulogu u izradi planova kriznog djelovanja, prilagodbe i otpornosti. U izradi akcijskih planova sigurnosti ili prilagodbe obavezat ćemo donositelje planova na pravovremenu i obuhvatnu participaciju građanki i lokalnih zajednica kako bismo osigurali da rješenja budu pravedna i da doista odgovaraju na lokalno specifične potrebe, pogotovo onih najranjivijih.

U našim politikama gradove vidimo kao žarišne točke zelene tranzicije pa onda i prilagodbe i otpornosti jer su zbog guste naseljenosti, ekonomske aktivnosti i infrastrukture najizloženiji posljedicama poput dugotrajnog onečišćenja zraka, toplinskih udara, urbanih poplava, vremenskih nepogoda i nevremena, a uz obalu i podizanja razine mora i požara. 

Poticat ćemo gradove na donošenje akcijskih planova za klimatsku sigurnost kojima će uspostaviti koordinirane kapacitete kriznog djelovanja, integrirati državne sustave ranog upozoravanja, razviti protokole upozoravanja na rizike kroz medije koje rizične grupe uistinu i prate, odrediti adekvatne prostore za rashlađivanje tijekom ekstremnih vrućina, izraditi planove krizne evakuacije slabije pokretnih osoba te ustrojiti postupke brzog obeštećenja i obnove nakon nepogoda i katastrofa.

Kroz prostorno-plansku regulativu ćemo poticati gradove da koriste rješenja temeljena na prirodi i ekosustavima kako bi mjerama prilagodbe i otpornosti istodobno doprinosili ublažavanju klimatskih promjena i oporavku prirode. Prioritetno ćemo ih poticati na kreiranje zelenih otoka, parkova i urbanih šuma kako bi smanjili učinke toplinskih otoka i povećali retencijski kapacitet tla za intenzivne padaline i prilagodbu na toplinske valove energetskom obnovom i ugradnju sustava za rashlađivanje objekata u kojima borave najranjivije građanke poput bolnica, domova za starije, vrtića i škola.

U priobalju ćemo podržavati gradove i mjesta u razvoju i izgradnji infrastrukture za sprječavanje posljedica podizanja razine mora i šteta koje ono uzrokuje na komunalnoj infrastrukturi i objektima, uz dugoročan cilj urbanog razvoja prilagođenog očekivanim posljedicama klimatskih promjena. Otpornost turizma kao ključne ekonmske grane razvijat ćemo teritorijalnom diverzifikacijom, produženjem turističke sezone te povezivanjem s lokalnim poljoprivrednicama i ribaricama, Ribarstvo i akvakulturu poticat ćemo na prilagodbu novim pritiscima koje zagrijavanje mora stavlja pred populacije morskih organizama zaštitom morskih područja, mjerama oporavka ribljeg fonda i kvalitetnijim tehnikama ribolova.

U ruralnim ćemo krajevima poticati otpornost transformacijom sustava proizvodnje hrane i jačanjem obiteljskih gospodarstava kroz ulaganja u istraživanje i razvoj, poticanje primjene novih tehnika i uzgoja otpornih usjeva, izgradnju infrastrukture kratkih nabavnih lanaca i ekološku poljoprivredu koja oporavlja organska tla. Prioritet su značajna ulaganja u protupoplavne sustave retencije vode, sustave navodnjavanja poljoprivrednih površina te mjere zaštite od mraza i tuče.

Povećat ćemo ulaganja na razini države i iz fondova EU-a u održavanje kritične infrastrukture, nadasve vodne infrastrukture poput prirodnih i renaturaliziranih poplavnih područja, oteretnih kanala na rijekama, ustava na potocima i bolje mreže odvodnje koja je često zapuštena u gradovima.

4.5 Ljudska sigurnost

Problemu sigurnosti od ugroza pristupamo kroz prizmu ljudske sigurnosti. To znači da se fokusiramo na svakog pojedinca imajući na umu njegove sigurnosne potrebe. Izgradnja ljudske sigurnosti podrazumijeva smanjenje društvenih nejednakosti, zaštitu zdravlja, očuvanje okoliša, suzbijanje diskriminacije, mržnje i nasilja, kao i osiguranje pravne sigurnosti. 

Posebno potičemo solidarnost među građanima kao pokretačku snagu za izgradnju sigurnijeg i pravednijeg društva. Polazeći od načela ljudske sigurnosti, radit ćemo na reformi tradicionalnih sigurnosnih institucija. Prioritet nam je obnova devastiranog sustava civilne zaštite u koji bi građani trebali biti uključeni na dobrovoljnoj osnovi i koji vidimo kao primarni sustav koji može odgovoriti na brojne sigurnosne izazove uslijed klimatskih promjena.

Istovremeno, svjesni novih sigurnosnih izazova na europskoj, ali i široj globalnoj razini, bit ćemo osigurač da novi trendovi jačanja vojnih i obrambenih politika ostanu u okvirima realnih i racionalnih potreba za obranom koje su nažalost sve veće, ali i da se ne preliju u dominantnu militarizaciju čitavog društva.

Civilna zaštita 

Ojačat ćemo sustav civilne zaštite kao primarno tijelo nadležno za odgovor na prirodne nepogode i katastrofe intenzivirane klimatskim promjenama. Njegova će uloga biti preventivna kroz mehanizme ranog upozorenja građana na dolazak opasnosti po ljudske živote i reaktivna kako bi se neposredno nakon nesreće što brže i kvalitetnije provela sanacija nesreće i njenih posljedica. 

Do danas se sustav civilne zaštite oslanja na zasebne sastavnice (vatrogastvo, gorska služba spašavanja ili Crveni križ), ali nije uspio zaživjeti kao cjeloviti koordinirani sustav koji uvelike počiva i na volonterstvu i na solidarnosti građana. Zato ćemo graditi sustav civilne zaštite „odozdo” – kroz jačanje solidarnosti i povjerenja u lokalnim zajednicama, a kojima se pruža podrška i edukacija kako se angažirati u slučajevima nesreća ili katastrofa. 

Učenje o elementima primarne zaštite ljudi i pružanja pomoći (prva pomoć, sklanjanje od potresa, velikog nevremena, pomoći pri utapanju i sl.) intenzivirat ćemo kroz programe u sustavu obrazovanja namijenjene mlađim generacijama. Odrasli će to znanje obnavljati prilikom pripreme za vozački ispit, obuke iz civilne zaštite, obuke iz sigurnosti na random mjestu i u okviru pojedinih programa cjeloživotnog učenja. 

Nastavit ćemo graditi profesionalne koordinacijske i specijalističke timove civilne zaštite u svrhu dodatne profesionalizacije dijela sustava kako bismo imali čvrstu osnovu na koju se može osloniti širi sustav temeljen na volonterstvu, solidarnosti i entuzijazmu građana. Podržavat ćemo rad udruga iz sustava civilne zaštite, te ćemo u suradnji s lokalnim zajednicama osnovati poligone za edukacije iz područja civilne zaštite.

Ojačat ćemo flotu protupožarnih aviona i postati regionalni EU centar za upravljanje gašenjem požara. Novoosnovanu helikoptersku hitnu medicinsku službu integrirat ćemo u zajedničku avionsku flotu sustava civilne zaštite.

Osigurat ćemo značajnija proračunska sredstva za nadogradnju sustava civilne zaštite, kao i sredstva za pomoć građankama čija imovina strada od posljedica prirodnih nepogoda intenziviranih klimatskim promjenama. Osnovat ćemo izvanproračunski fond civilne zaštite za zaštitu i spašavanje, što se godinama predviđa Zakonom o sustavu civilne zaštite, ali se nitko dosad nije usudio provesti. Koristit ćemo se i svim dostupnim sredstvima proračuna EU-a kroz fondove i mehanizam civilne zaštite. Uz već postojeće timove za spašavanje iz ruševina i u planinama, korištenjem sredstava iz fondova EU-a formirat ćemo nove timove, podići njihovu osposobljenost i opremljenost te ih certificirati važećim EU certifikatima kako bi bili na raspolaganju za pomoć u nesrećama u Europi ili svijetu. Razvijat ćemo prekograničnu suradnju sa sustavima civilne zaštite susjednih zemalja.

Vatrogastvo

U vatrogasnom sustavu osigurat ćemo konstantan priljev mladih i školovanih kadrova, kako u dobrovoljnim vatrogasnim društvima tako i u javnim vatrogasnim postrojbama te ćemo povećati kvalitetu uvjeta rada i plaća vatrogasaca i izjednačiti ih na razini RH.

Trajnim usavršavanjem i osposobljavanjem kadrova modernizirat ćemo sustav vatrogastva te ga na razini države ujednačiti u pogledu opremljenosti. 

Kroz pojačani rad DVD-ova s djecom i mladima poticat ćemo interes za sustave vatrogastva i civilne zaštite te mlade kadrove školovati i osposobljavati za rad u profesionalnim postrojbama. Podizat ćemo svijest poslodavaca o značenju dobrovoljnih vatrogasaca za zajednicu i mogućnosti naknade troškova, kako bi zakonska regulativa za opravdani izostanka s posla i naknadu troškova stvarno zaživjela.

Policija

Povećat ćemo kvalitetu uvjeta rada, kao i plaće policijskih službenica, te pravedno nagrađivati efikasnije obavljanje posla operativnih/smjenskih službenica. Dio policijskih snaga integrirat ćemo snažnije u sustav civilne zaštite što će tražiti preraspodjelu radnih mjesta i opisa poslova jednog broja policijskih djelatnica. 

Poseban fokus bit će na ulozi policije u manjim lokalnim zajednicama gdje će imati pojačanu preventivnu ulogu. Povećat ćemo proračune preventivnih programa s posebnim fokusom na društvene skupine posebno izložene nasilju ili kriminalu kao što su manjinske skupine, žene i starije osobe.

Oružane snage

Jasnije ćemo definirati ulogu oružanih snaga u prirodnim nepogodama i katastrofama intenziviranim klimatskim promjenama. Nećemo dozvoliti da se oružane snage koriste za militarizaciju društva. 

U oružanim ćemo snagama poboljšati uvjete rada vojnog i drugog osoblja (smanjiti razdvojenost od obitelji, osigurati pravednu skrb u slučaju ozljeđivanja ili stradanja, osigurati adekvatnu prehranu i higijenske uvjete i sl.). 

Razvoj oružanih snaga temeljit ćemo na realnim mogućnostima proračuna i realnim procjenama sigurnosnog okruženja. Modernizacija oružanih snaga odvijat će se kroz transparentne i planske javne nabave – a posebno namjeravamo ulagati u nabavu, ali i razvoj bespilotnih letjelica, te u područje kibernetičke sigurnosti.

Sigurnosno-obavještajni sustav

Predložiti ćemo izmjene Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu koji je zastario i kojem su nužne promjene posebno u pogledu tajnih mjera prikupljanja podataka. Izmjene će se temeljiti na širokoj stručnoj raspravi. Jasnije ćemo definirati sustav sigurnosnih provjera kroz Zakon o sigurnosnim provjerama te depolitizirati Vijeće za građanski nadzor sigurnosno obavještajnih agencija podizanjem kriterija za sastav Vijeća i davanjem većih ovlasti.

Veterani

Podaci nekih istraživanja pokazuju da u veteranskoj populaciji starijoj od 65 godina ima sedam puta manje ljudi nego u općoj populaciji. Životni vijek im je u prosjeku kraći, podložniji su malignim bolestima i bolestima kardiovaskularnog sustava, a stopa samoubojstava dva puta je veća nego u općoj populaciji. Možemo zaključiti da je potrebno značajno ulagati u bolju zdravstvenu zaštitu veteranske populacije.

Zato ćemo omogućiti i poticati da veterani na sistematske preglede u državnim ustanovama idu svake godine, osigurati psihološku pomoć veteranima koji su zapali u ovisnost bilo koje vrste kao i njihovim obiteljima. Uredit ćemo vojne arhive, digitalizirati ih i učiniti dostupnima Ministarstvu hrvatskih branitelja radi sređivanja statusa veterana koji još uvijek rade ili nemaju sređen status, a žive u teškim uvjetima i nezaposleni su te im na taj način omogućiti zdravstvenu zaštitu i primanja. Poticat ćemo uključivanje veterana u sportske aktivnosti radi unaprijeđivanja psihofizičkog stanja i ispunjavanja slobodnog vremena zdravim aktivnostima.

4.6 Vanjska politika

Današnjoj Hrvatskoj potrebna je nova vanjska politika koja osnažuje vanjskopolitički položaj zemlje i ostvaruje njezine strateške interese u korist građana RH. Programski prioriteti naše vanjske politike usmjereni su prema jačanju položaja u regiji, Europi i svijetu i međunarodnom djelovanju koje doprinosi ekonomskoj suradnji i blagostanju u skladu s ekološkom održivošću, klimatskom pravdom i planetarnim granicama. Ti prioriteti vode i prema većoj kvaliteti života, demokratskoj stabilnosti, vladavini prava, međunarodnoj solidarnosti, jednakosti i rodnoj ravnopravnosti. Naša vanjska politika usklađena je s prioritetima unutarnje politike i odgovornošću prema našim građankama u zemlji i našim saveznicama u svijetu.

Glavna zadaća bit će da s našim saveznicama na vanjskopolitičkom planu pronađemo, stvorimo i provedemo rješenja koja će odgovoriti na višestruku krizu koja nas okružuje: klimatsku krizu, rastuće ekonomske nejednakosti, migracije, nove ratove i povratak odnosno jačanje autoritarnih režima.

Nova, aktivna vanjska politika u Europi i svijetu

Strateški ćemo jačati ili graditi zagovaračka partnerstva s onim zemljama, a posebno članicama EU-a, čiji su ciljevi i vrijednosti koje njeguju u skladu s našim političkim programom. Osnažit ćemo savezništva sa zemljama u kojima se poštuje rodna ravnopravnost i ne krše ljudska prava, u kojima se provode najbolje prakse u zaštiti okoliša i ne dopušta bezobzirna eksploatacija prirodnih resursa. S većom dozom opreza pristupat ćemo državama u kojima se urušavaju demokratski standardi ili pojavljuju autokratski oblici vladavine. 

Napraviti ćemo reviziju rada naših veleposlanstava diljem svijeta te uskladiti njihove kapacitete potrebama nove, aktivne vanjske politike. Strateški ćemo razmotriti otvaranja novih diplomatskih predstavništava u regijama od sve većeg međunarodnog značaja koje je dosadašnja vanjska politika zanemarivala i ojačati njihovu ulogu u gospodarskoj, kulturnoj, znanstvenoj i razvojnoj suradnji kao i u procesima upravljanja migracijama. 

S posebnom ćemo pozornošću i proaktivno uključivati naše ciljeve i vrijednosti u proces donošenja politika EU-a u čijem ćemo oblikovanju ravnopravno sudjelovati zajedno s ostalim članicama. Uz pomoć naših predstavništava u tijelima EU-a uključivat ćemo naše državljane u rad njezinih institucija kako bi svojom stručnošću pridonosili izgradnji politika važnih za proširenje, snažniju ekonomsku i socijalnu konvergenciju te zelenu tranziciju u području razvoja infrastrukture, prometa, energetike i sl. 

Nadolazeća reforma EU-a bit će također jedan od izazova u idućem razdoblju. Na tom planu jačat ćemo savezništva s manjim i srednjim članicama EU-a te s onima na periferiji Unije u prepoznavanju sličnih problema u kontekstu EU-a, a na liniji glavnih vrijednosti naše vanjske politike. Poseban fokus stavit ćemo na pridruživanje zemalja susjedstva EU-u. Prepoznajući nove izazove u EU-u vezane za njezinu buduću strukturu, geopolitičku nesigurnost i slabljenje demokracije u državama članicama, surađivat ćemo s onim državama koje djeluju u interesu demokratskog oporavka i otpornosti u EU-u. 

Na globalnoj razini sudjelovat ćemo – s pomoću postojećih sporazuma (poput Pariškog sporazuma) i podrškom ambicioznijim sporazumima – proaktivno i urgentno u rješavanju pitanja klimatske krize, krize resursa i nužnih sistemskih promjena koje se trebaju oblikovati i provoditi u solidarnosti s najranjivijim državama i skupinama društva. Zajedno s drugim partnericama u susjedstvu, EU-u i svijetu pokretat ćemo nove inicijative čiji su cilj hrabriji potezi u području pravedne zelene tranzicije. Radi ostvarenja zelene tranzicije, djelovat ćemo znatno više i intenzivnije u području politika vezanih za klimatske promjene, protiv nepravednih trgovinskih režima i s ciljem osnaživanja multilateralizma. Ostvarenje ciljeva zelene tranzicije bit će veoma važno za siguran i neovisan položaj Europske unije i njezinih članica u skoroj budućnosti. 

Rodna ravnopravnost bit će važan dio naše vanjske politike, pa ćemo u svojim vanjskopolitičkim aktivnostima promicati ekonomsko osnaživanje žena i djevojčica te njihovo građansko i političko sudjelovanje širom svijeta.

Međunarodna razvojna suradnja

Važna poluga naše vanjske politike međunarodna je solidarnost u razvojnoj suradnji. Taj alat pružanja pomoći suradničkim odnosom sa slabije razvijenim zemljama dosad je bio potpuno zanemaren. Nakon revizije postojećih razvojnih projekata ustanovit ćemo u kojoj su mjeri korisni za provedbu vanjskopolitičkih ciljeva te učiniti potrebne prilagodbe koje uključuju redistribuciju sredstava i uspostavu novih strateških suradnji.

Razvojne projekte provodit ćemo velikim dijelom u suradnji s organizacijama civilnog društva, ali i s privatnim sektorom. Civilno društvo u zemljama s kojima ćemo surađivati smatramo važnom i nezaobilaznom aktericom. U tom smislu, kad god to bude moguće, prigodom službenih posjeta drugim zemljama sastat ćemo se i s predstavnicama civilnog društva te pritom ravnopravno uzimati u obzir njihova mišljenja, prijedloge i inicijative. Jednako tako, u okviru projekata međunarodne razvojne suradnje, jačat ćemo suradnju civilnog društva iz RH s civilnim društvom iz drugih zemalja.

U suradnji s partnericama i lokalnim dionicima pronalazit ćemo rješenja vezana za migracije poboljšavanjem institucionalnih i infrastrukturnih uvjeta u tim zemljama kako bi one bile otporne na politička previranja i klimatske promjene te nudile veću ekonomsku i egzistencijalnu sigurnost svojim građankama. Uvest ćemo program stipendiranja studenatica iz zemalja u razvoju.  

Politika izgradnje mira

Konačno, u vanjskoj politici promicat ćemo politiku izgradnje mira. Cilj nam je da na temelju vlastitog iskustva rata, za razliku od dosadašnjeg naglaska na vojnoj dimenziji, promičemo politike solidarnosti, zalažemo se za ljudska prava te za sprečavanje i rješavanje sukoba. Takvu ćemo politiku promicati u međunarodnim organizacijama kao što su UN i Vijeće Europe. Smjernice našega vanjskopolitičkog djelovanja bit će usklađene s međunarodno usvojenim okvirom Ciljeva održivog razvoja. Ta komponenta izgradnje mira u vanjskoj politici posebno je važna u vremenu ponovnog porasta ratnih sukoba, militarizacije i trgovine oružjem. Ovisnost o fosilnim gorivima nerijetko za sobom povlači geopolitičku nestabilnost i stoga pravedna zelena tranzicija može doprinijeti demilitarizaciji međunarodnih odnosa.

Nastavit ćemo promicati racionalan pristup osjetljivim vanjskopolitičkim odlukama o uključivanju ili podržavanju međunarodnih aktivnosti vezanih za okončanje oružanih sukoba. Pomoć civilnom stanovništvu i pomoć u važnim neborbenim aktivnostima smatramo integralnim dijelom vanjske politike na liniji međunarodne solidarnosti u kontekstu novih ratova i konflikata. Inzistirat ćemo na tome da sudjelovanje oružanih snaga RH u međunarodnim mirovnim misijama ima i jaku civilnu i razvojnu komponentu. Izražavamo punu solidarnost s Ukrajinom i zahtijevat ćemo nastavak pružanja podrške toj zemlji. Osobito se zalažemo za pomoć u važnim neborbenim aktivnostima i pomoć civilnom stanovništvu. Zalažemo se za ulazak Ukrajine u EU. Jednako tako zalažemo se za prekid vatre u Gazi, smirivanje sukoba te uspostavu trajnog mira za Izrael i Palestinu. Sukladno rješenju s dvije države, tražit ćemo da se Palestina prizna kao neovisna i suverena država.

Politika prema zemljama susjedstva

Hrvatska je propustila biti glavni motor poticanja ulaska zemalja bivše Jugoslavije u EU. Odnosi s tim zemljama i dalje su opterećeni ratnom prošlošću i premda su od rata prošla već gotovo tri desetljeća, izgradnja mira ostaje nedovršen posao. Smatramo da je potreban istinski iskorak u bilateralnim odnosima sa susjednim zemljama koje su kandidati ili potencijalni kandidati za članstvo u EU-u. U skladu sa željom da se ostvari taj cilj surađivat ćemo s demokratskim snagama u tim zemljama koje dijele vrijednosti izgradnje otvorenih, progresivnih i inkluzivnih društava ravnopravnih građanki u svojim zemljama. To znači da ćemo davati snažniju podršku ulasku zemalja iz regije u EU, rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja, prenositi im naša iskustva iz tog procesa i podržavati sve snage koje doprinose demokratizaciji i oporavku zemalja u regiji. 

Pokrenut ćemo reviziju Ugovora o izručenju između RH i BiH kako se bjegunci od hrvatskog pravosuđa s dvojnim državljanstvom više ne bi mogli skrivati u BiH i obratno. Smatramo da je potrebna i regionalna inicijativa u području migracija na “balkanskoj ruti” radi bolje koordinacije, zajedničkog djelovanja i zaštite ljudskih prava.  

Budući da ćemo i na domaćem i na europskom planu promicati pravednu zelenu tranziciju, to će biti sastavna dimenzija i našeg vanjskopolitičkog djelovanja u susjedstvu. Zbog toga smatramo da je okosnica ekonomske suradnje u regiji ekološka održivost i zelena tranzicija, a one se mogu ostvariti uskom suradnjom i ulaganjem EU-a u području poljoprivrede, prometne povezanosti (posebno željeznicama) i energetike. Inicirat ćemo pojačanu suradnju sa zemljama susjedstva na zaštiti okoliša posebno u području zaštite voda, Jadrana i gospodarenja otpadom. 

Zbog sada već ekstremnih vremenskih uvjeta i zabrinjavajućih posljedica klimatskih promjena, smatramo da je poželjna suradnja i u razvoju regionalnih oblika zaštite i pomoći u prirodnim katastrofama te u razvoju sustava civilne zaštite.