Odgovor dubrovačko-neretvanskom županu Dobroslaviću i predsjedniku HDZ-a DNŽ Pezi
Lučino razdolje se gradi na lokaciji za koju su prethodna trasiranja pokazala da je razdjelnica podzemnih voda, a markeri su se pojavili od uvale Budima u Slanome, preko Malostonskog zaljeva do izvora pitke vode u Dubrovačkom primorju i Hercegovini.
Vezano na današnje izjave HDZ-ovog župana dubrovačko-neretvanskog Nikole Dobroslavića i predsjednika županijskog HDZ-a Blaža Peze o tome da se Možemo! i stranka Srđ je Grad!, s kojim Možemo! strateški surađuje, protive izgradnji centra za gospodarenje otpadom na lokaciji Lučino razdolje dok u isto vrijeme zagrebačka gradska vlast na čelu s Tomislavom Tomaševićem radi na izgradnji CGO u zagrebačkom Resniku, smatramo potrebnim reagirati i odgovoriti na neosnovana prozivanja od strane navedenog dvojca dubrovačkih hadezeovaca.
Dobroslavić i Pezo zagovaranjem izgradnje CGO Lučino razdolje doslovno pokušavaju zamutiti vodu i riskiraju nenadoknadivu štetu lokalnom gospodarstvu i okolišu, uspoređujući dvije potpuno neusporedive lokacije. Naime, Luč je krški, vodopropusni teren, kod kojeg postoji golem rizik da eventualne procjedne vode ugroze budućnost marikulture u Malostonskom zaljevu, kao i brojne izvore pitke vode koji su povezani podzemnim vodenim tokovima.
Podsjećamo, Lučino razdolje se gradi na lokaciji za koju su prethodna trasiranja pokazala da je razdjelnica podzemnih voda, a markeri su se pojavili od uvale Budima u Slanome, preko Malostonskog zaljeva do izvora pitke vode u Dubrovačkom primorju i Hercegovini.
Odgovornoj lokalnoj vlasti bi to bilo dosta da odustane gradnje na toj lokaciji. Ali ne i HDZ-u. Svjedočanstva stanovnika najbližeg mjesta Trnovice, kao i fotografije prolivene boje markera, bila su podloga za opravdanu sumnju u trasiranje na osnovu kojeg je izabrana lokacija, te dobivene sve suglasnosti i dokumentacija za CGO u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
To je bio temeljni argument, zbog kojeg članovi Možemo! i Srđ je Grad jasno u javnosti zastupaju stav da se na krškom području, gdje ne postoji vodonepropusna podloga ne smije graditi Centre za gospodarenje otpadom koji predviđaju odlaganje viška, makar i „inertiranog otpada“.
Kako bi javnosti, ali i dvojcu Dobroslavić-Pezo bilo jasnije o kojim se razlikama između dvije lokacije radi, navodimo sljedeće.
Lokacija na Resniku nije na krškoj, nego na vodonepropusnoj lokaciji. Lokacija na zagrebačkom Resniku već je 15 godina u Nacionalnom planu gospodarenja optadom i prostornim planovima grada Zagreba predviđena je za tu lokaciju. Zemljište gospodarske namjene u vlasništvu grada Zagreba nalazi se odmah uz pročišćivač otpadnih voda te se ocjedne vode s CGO-a Resnik mogu tamo jednostavno pročišćavati.
Gradska uprava Grada Zagreba na čelu s gradonačelnikom Tomaševićem u proceduru Gradske skupštine Grada Zagreba uputila je sažetak studije izvodljivosti za Centar za gospodarenje otpadom u Resniku koji će Zagrebu omogućiti da prema suvremenim standardima, bez ugroze za zdravlje i kvalitetu života stanovnika Resnika, zaprima i obrađuje miješani komunalni otpad, biootpad i suhe reciklate (papir, plastika, metal).
Studija izvodljivosti izrađena je za jedinstveno postrojenje u Resniku u koje će ulaziti miješani komunalni otpad te u kućanstvima odvojeni biootpad i suhi reciklanti (papir, plastika i metal). Jedinstveno postrojenje uključuje postrojenje za obradu miješanog otpada te sortirnicu i kompostanu. Ukupni trošak investicije je oko 140 milijuna eura, ovisno o korištenom tehnološkom rješenju, a okvirni rok izgradnje i puštanja u rad je 2028. godina.
Također, pred Skupštinom će se naći i prijedlog za raskid koncesijskog ugovora za pročistač otpadnih voda Grada Zagreba potpisanog 2000. godine. Plan izgradnje Centra za gospodarenje otpadom (CGO) predviđa izgradnju postrojenja u Resniku na zemljištu koje je pod koncesijom zajedno s pročistačem otpadnih voda.
Grad Zagreb tako dolazi u posjed zemljišta nakon šest mjeseci od raskida ugovora, što omogućuje slobodan pristup zemljištu za izgradnju CGO-a bez daljnje suglasnosti koncesionara.
Konačno, preuzimanjem same tvrtke i pročistača olakšava se proces izgradnje trećeg stupnja pročistača i prijavu na EU projekt vrijedan oko 320 milijuna eura, kojim će Grad Zagreb dalje razviti mrežu vodoopskrbe i odvodnje.
Kao što je gradonačelnik Tomašević istaknuo, Zagreb više neće nikoga čekati niti ćemo dopustiti da druge političke opcije iz primarno političkih razloga opstruiraju, dezinformiraju ili otežavaju konačno rješavanje odlaganja otpada u Gradu Zagrebu.