U Saboru smo predložili ulaganja u zaštitu žena i djece od nasilja, helikoptersku hitnu službu, zelenu javnu nabavu i sunčane elektrane. Kritizirali smo organizaciju Svjetskog prvenstva u Kataru. U Zagrebu smo predstavili nove autobuse i operacijsku salu na Svetom Duhu, kao i proračun sa znatno većim ulaganjima u škole i vrtiće. Nakon uspjeha na mjesnim izborima u Dubrovniku na redu je – Osijek.

Vrijeme čitanja članka: 8 minuta

---

Iz saborskih klupa

1. Proračun — utakmica 0:1

Nakon što je Gordan Jandroković odredio pauzu u radu Sabora zbog nogometne utakmice, jučer smo od kasnog popodneva pa sve do ranojutarnjih sati u Saboru raspravljali o državnom proračunu za 2023. 

Damir Bakić je pozdravio uvođenje besplatnih školskih obroka.
Podsjećamo: zadnje dvije godine smo i sami tražili da Sabor svakom djetetu u Hrvatskoj omogući besplatan školski obrok

Sandra Benčić je govorila o nepravednosti poreznog sustava RH, koji znatno više oporezuje rad i potrošnju nego kapital i veliku imovinu.
Za što se zalažemo: za prebacivanje poreznog opterećenja s rada i potrošnje na kapital i dohotke od kapitala
Primjer: progresivne porezne stope na ukupne dohotke, bez obzira na to iz kojeg izvora dolaze
Konkretno: ako netko godišnje od rada zaradi X, od rente Y i od kapitala Z, onda se svi njegovi/njeni dohotci zbrajaju i određuje se u koji porezni razred spada.
Na osnovi toga plaća se razlika poreza i doprinosa za određenu godinu (pri čemu oni koji spadaju u niže dohodovne razrede ne plaćaju ništa ili plaćaju vrlo malo, dok oni koji spadaju u više plaćaju više)

Ivana Kekin je govorila o razlozima generiranja ogromnih dugova u zdravstvu:

• zanemarivanje primarne zdravstvene zaštite i prevencije
• način na koji se bolnice financiraju (sustav ih praktički potiče da obavljaju nepotrebne pretrage)
• loše upravljanje uslijed političke podobnosti i korupcije (nekontrolirana potrošnja lijekova, nepotrebne pretrage i slanje pacijenata u vlastite privatne poliklinike)
   

2. Amandmani na proračun

Kao i svake godine, imali smo brojne amandmane, tj. prijedloge izmjena proračuna.

Što tražimo: 15,5 milijuna eura za nabavku helikoptera za hitnu helikoptersku medicinsku službu.
Zašto je to bitno: brzo prebacivanje žrtava nesreća u bolnice, unutar tzv. zlatnog sata, ključno je za spašavanje života i zdravlja unesrećenih.

Što tražimo: 15,5 milijuna eura za subvencije građanima za građansku energetiku (ugradnju sunčanih elektrana i toplinskih pumpi).
Zašto: u vremenu energetske krize i nesigurnosti, te sve očitijih klimatskih promjena, nužna su hitna i značajna ulaganja u građansku energetiku i obnovljive izvore energije.

Što tražimo: 22,5 milijuna eura za izgradnju infrastrukture za lokalnu zelenu javnu nabavu
Zašto: to bi potaknulo nabavu lokalnih poljoprivrednih proizvoda za vrtiće, škole, bolnice i druge ustanove
To bi osiguralo:

• kvalitetnu domaću hranu 
• siguran plasman na tržište za lokalne poljoprivrednike
• smanjenje emisija stakleničkih plinova

Što tražimo: 15 milijuna eura više za društveno poticanu stanogradnju (potrebni iznos bi se dobio smanjenjem sredstava za APN subvencije stambenih kredita)
Zašto: 

• politika subvencioniranja stambenih kredita je pogrešna jer doprinosi povećanju cijena nekretnina te nije dostupna svima koji žele riješiti stambeno pitanje (npr. onima koji imaju ugovore na određeno)
• poticana stanogradnja je jeftinija i dostupnija većem broju mladih obitelji

Za što se zalažemo: gradnja javnih stanova za najam, po uzoru na mnoge europske zemlje i gradove.
U brojkama: europski prosjek stambenog fonda za najam je 15%, dok je taj udio u Hrvatskoj samo 2% (u Beču je npr. 60%)

Što tražimo: 6 milijuna eura više za zaštitu i zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji
Zašto: u proračunu nisu vidljiva sredstva kojima se izrijekom provodi Istanbulska konvencija te nisu izdvojena značajnija sredstva za borbu protiv nasilja nad ženama (npr. sredstva za skloništa i SOS telefone ili prevenciju).

Sve naše amandmane možete vidjeti ovdje.

3. Istupanje RH iz Ugovora o energetskoj povelji⚡

Tražili smo da Republika Hrvatska istupi iz Ugovora o energetskoj povelji, koji korporacijama koje se bave proizvodnjom i trgovinom fosilnim gorivima omogućuje da zbog gubitka dobiti tuže države koje provode niskougljičnu energetsku strategiju.

Zašto je to bitno: Riječ je o zastarjelom ugovoru koji je iznimno štetan za svaku državu koja želi ispuniti klimatske ciljeve i voditi samostalnu energetsku politiku koja nije podložna interesima velikih korporacija, te je direktno protivan ciljevima Pariškog sporazuma
Šira slika: iz tog razloga su istupanje iz Ugovora već najavile Njemačka, Francuska, Slovenija, Nizozemska, Španjolska, Poljska i Luksemburg.
Važno je znati: temeljem tog ugovora MOL je 2013. već tužio RH, te im je sud dodijelio odštetu od 184 milijuna dolara. 
Što ćemo poduzeti: u saborsku proceduru ćemo uputiti prijedlog zaključka koji bi Vladu obvezao da

• izađe iz Ugovora o energetskoj povelji
• unutar EU podrži inicijativu da sve članice potpišu međusobni sporazum da neće koristiti klauzule o zaštiti investitora i tužiti jedna drugu na temelju Povelje
• pokrene međunarodnu inicijativu pri UN-u, čija će nositeljica biti RH, kojom će se osigurati da su klimatski ciljevi i Pariški sporazum jači od odredbi bilo kojeg međunarodnog trgovinskog sporazuma koji sadrži klauzule o zaštiti investitora.

4. Ništetnost ugovora INA-MOL ⛽

Urša Raukar-Gamulin je premijera Plenkovića pitala zašto već nije i kada planira preko DORH-a pokrenuti postupak utvrđivanja ništetnosti ugovora INA-MOL kojim je INA predana na upravljanje Mađarima.

• Pozadina: Ivo Sanader je još prije godinu dana pravomoćno osuđen za korupciju upravo u tom slučaju, a predsjednik Vrhovnog suda rekao je da se ništetnost može utvrditi sudskim putem.
• Odgovor: premijer je rekao da će tražiti mišljenja stručnjaka s hrvatskih pravnih fakulteta, uključujući i novo mišljenje DORH-a, “da vidi može li se što učiniti” 
• Zaključak: s obzirom na prošlogodišnju presudu Sanaderu, Vlada je već davno trebala pokrenuti proceduru utvrđivanja ništetnosti tog ugovora

5. Migracijska politika i integracija

Jelena Miloš je pozvala Vladu da izradi novu migracijsku strategiju i plan integracije stranaca u naše društvo.

• Zašto je to bitno: s obzirom na starenje i iseljavanje stanovništva, jasno je da naše gospodarstvo bez stranih radnika i radnica ne može funkcionirati te da će proračun, pogotovo za zdravstvo i mirovine biti pod sve većim pritiskom.
• Brojke: ove je godine, do 30. rujna, izdano 95.000 dozvola za rad.

---

Podržavate naše politike i naš rad? Podržite nas donacijom! Uz vašu podršku možemo još više: širiti informacije o našem radu, zalagati se za promjene i implementirati ih. Našu politiku gradimo u savezu s građanima, zahvaljujući brojnim malim donacijama, pridružite nam se u promjenama!

---

Ivana Kekin je kritizirala FIFA-u i odluku da se Svjetsko prvenstvo održi u Kataru: “Stanje radničkih, LGBT i ženskih prava u Kataru je tragično!”

Vijesti iz Zagreba 

1. Razvojni proračun za 2023. 

Nakon stabilizacije gradskih financija u 2022., zagrebački proračun za 2023. usmjeren je na razvoj. 

U brojkama: 

• Proračun ostaje na razini ovogodišnjega – 11,2 naspram 11,1 milijarde kuna prošle godine. Zahvaljujući racionalnijem upravljanju i povlačenju sredstava iz EU fondova smanjuju se troškovi, a rastu kapitalna ulaganja.
• Planiramo 3x veća kapitalna ulaganja u društvenu infrastrukturu u odnosu na 2020.: 778 umjesto 246 milijuna kuna
• U obnovu škola u 2023. planiramo uložiti 260 milijuna kuna, a u izgradnju vrtića 150 milijuna kuna
• Socijalne transfere ćemo povećati za 8 posto
• Započet ćemo radove na gradskoj knjižnici Paromlin, koja će postati novi multifunkcionalni društveno-kulturni centar Zagreba. 
  Vrijednost: 500 milijuna kuna, većim dijelom financirano iz EU fondova.
• Planiramo ugradnju 50 setova podzemnih spremnika za otpad, te početak radova na izgradnji kompostane
• Krećemo s instaliranjima sunčanih elektrana na zgrade javne namjene (u sklopu samo jednog projekta postavit ćemo osam elektrana uz pomoć 9 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Norveškog fonda)
• Zaduživanje u 2023. planiramo prepoloviti na 600 milijuna kuna u odnosu na 1,3 milijarde kuna u 2020
  Unatoč inflaciji, planiramo ostvariti suficit (višak prihoda u odnosu na rashode) od 300 milijuna kuna i na taj način neutralizirati akumulirani manjak i kašnjenja u plaćanjima koje nam je ostavila bivša vlast.

Pritom povećavamo transparentnost proračuna – dosad ga je Grad objavljivao na 3. razini, po novom zakonu obveza je objaviti ga na 2., ali mi idemo dva koraka dalje i prvi put ćemo ga prikazati na 4. razini, koja građanima omogućava detaljan uvid u to kako se troše njihova sredstva.

2. Novi autobusi

ZET je dobio 45 novih autobusa, a još 20 većih, zglobnih autobusa bit će isporučeno do kraja godine.

• Vrijednost: 161 milijun kuna (od čega je 109 milijuna sufinancirano iz EU fondova).
• Dodatno: uskoro će biti potpisan i ugovor za 20 novih tramvaja, vrijednih 300 milijuna kuna, većinom financiranih iz EU fondova.
• Podsjećamo: nijedan tramvaj nije nabavljen više od 15 godina.
• U 2023. ćemo pokrenuti i nabavu za izvođenje radova na novoj tramvajskoj pruzi po Heinzelovoj ulici, od Zvonimirove do Vukovarske i dalje do Savišća
  Vrijednost: 200 milijuna kuna.

3. Najmodernija ginekološka sala

U Kliničkoj bolnici Sveti Duh otvorili smo modernu i vrhunski opremljenu integriranu operacijsku salu Klinike za ginekologiju i porodništvo.

• Vrijednost: 5 milijuna kuna
• Zašto je to važno: riječ je o jedinstvenoj sali, ne samo u Hrvatskoj nego i okolnim zemljama, s najmodernijom opremom, za minimalno invazivnu kirurgiju, koja pomaže da se što lakše, točnije i preciznije operira.
• Dodatno: u 2023. planiramo investirati 2 milijuna kuna u Centar za planiranje obitelji.

4. Velika biciklistička staza

Dražen Lučanin, naš predsjednik Gradske četvrti Črnomerec istaknuo je kako bi “Črnomerec uskoro mogao postati prva gradska četvrt u metropoli gotovo u potpunosti povezana biciklističkim stazama”. 

• Tamo se planira izgradnja biciklističke staze istok – zapad, duž Prilaza baruna Filipovića i Ulice Grada Mainza pa sve do Trga dr. Franje Tuđmana. 
• “Naš projekt na Črnomercu dio je većeg projekta povezivanja biciklističke infrastrukture na području svih mjesnih odbora, a cilj nam je da se model proširi po cijelom Zagrebu te da konačno dobijemo kvalitetnu mrežu staza u metropoli.” kaže Lučanin.

Više o projektu možete pronaći ovdje, a detaljni prometni elaborat dostupan je ovdje.

5. Pomoć migrantima ?⛺

Grad je, u koordinaciji s MUP-om, Policijskom upravom zagrebačkom, Crvenim križem i humanitarnim udrugama, kod Paromlina, u blizini Glavnog kolodvora, postavio dva grijana šatora i sanitarni kontejner za migrante.

• Zašto je to bitno: uvjete privremenog boravka ljudi u tranzitu, posebno u ovim zimskim mjesecima, nužno je učiniti humanijima.
• Pozadina: sve više migranata, među njima i žene i djeca, prolazi kroz Zagreb, a dosad nisu imali mjesto gdje se mogu odmoriti i okrijepiti (radi se o ljudima koji imaju pravo na sedmodnevni boravak u Hrvatskoj).

6. Hollywood u Zagrebu

U Zagrebu se snima film “Canary Black”, s Kate Beckinsale u glavnoj ulozi.

• U brojkama: Snimanje će Gradu i gradskim poduzećima izravno donijeti 850.000 kuna, dok će Grad kroz razna davanja indirektno dobiti više od 10 milijuna kuna.
• Podsjetnik: u javnosti se pojavila informacija da će Grad za snimanje filma dobiti samo 100 tisuća kuna, ali izravna i neizravna korist za Grad je višemilijunska, čemu treba dodati i korist koju imaju domaći dobavljači, radnici, radnice i firme.

---

Ako ste propustili

Ivana Kekin dala je veliki intervju za Telegram, a gostovala je i u Otvorenom, Damir Bakić je za N1 i Otvoreno govorio o državnom proračunu, a Urša Raukar-Gamulin je za Tportal govorila o prijedlogu Zakona o kazalištima.

---

Možemo! diljem Hrvatske

• U Osijeku se pripremamo za mjesne izbore! Pod sloganom “Sve MOŽEMO za naš kvart!” kandidiramo se na listama osječkih gradskih četvrti. Izbori su 11. prosinca – ako ste iz Osijeka, pozivamo vas da glasate za naše liste u svom kvartu!
• Nedavni uspjeh inicijative “Dajmo ruke” na mjesnim izborima u Dubrovniku komentirao je naš Marko Giljača: “Postoji snaga koja se uistinu može nositi s HDZ-om!”
• Dok Zagreb objavljuje proračun na 4. razini, u Puli se za tu razinu transparentnosti tek treba izboriti. Proračun je vijećnicima grada Pule dostavljen na općenitoj 2. razini. Naša Dušica Radojčić je zahtijevala proračun na višoj razini, navodeći primjere drugih gradova koji ga vijećnicima dostavljaju na 4. (Zagreb) i 5. razini (Pazin).
  Pročelnica joj je odgovorila da zakon dopušta samo 2. razinu, što je jednostavno netočno.