“Promet je krvotok grada, a ovaj je naš zagrebački krvotok na mnogo mjesta začepljen i ne funkcionira. Promet je jedan od ključnih sustava grada, a bio je od aktualne gradske uprave sustavno zanemarivan, nisu se poštivale strategije koje su se donosile i to nas je zajedno dovelo gdje jesmo: prometne gužve su ogromne i svi sudionici prometa su nezadovoljni bez obzira koji oblik prijevoza koriste”, rekao je gradonačelnički kandidat Tomislav Tomašević na predstavljanju programa za promet.

„Podsjećam da je cilj GUP-a koji je usvojen još 2007. godine bio da se udio putovanja automobilima smanji na 33 posto odnosno da se najmanje dvije trećine ukupnog dnevnog prometa u Zagrebu obavlja javnim prijevozom i nemotoriziranim oblicima prometa. Međutim, razvoj održivog prometa sustavno je zanemarivan i trenutno se čak 46 % putovanja obavlja automobilom. U proteklih dvadeset godina nije izgrađen niti metar tramvajske pruge, biciklističke staze su improvizirane i nedostatne a prigradski željeznički promet je nazadovao. Broj automobila od 1997. godine porastao je za čak 65 % pa su prometne gužve sve veće. Smanjenje prometnih gužvi u automobilskom prometu ćemo kratkoročno smanjiti s nekim novim cestama i podvožnjacima no za dugoročno smanjenje prometnih gužvi je nužno uravnotežiti razvoj svih oblika prijevoza s naglaskom na javni i bicklistički prijevoz”, rekao je Tomašević.

O konkretnim mjerama koje će se provesti s ciljem rješavanja prometnih problema u Zagrebu više je rekao koordinator radne grupe za promet Vladimir Halgota:

“Unaprijeđenje javnog prijevoza i proširenje tramvajske mreže predstavljaju prioritetne točke na kojima ćemo raditi. Tramvajsku mrežu ćemo proširiti duž dionica poput: Sarajevske i Vatikanske, spoja Vukovarske i Ozaljske, Vukovarske i Mandlove, te duž Heinzelove. Fizički ćemo odvojiti nove tramvajske koridore od automobilskog prometa kako bi se ubrzao tramvajski promet, a vratit ćemo važnost žutim trakama za javni prijevoz. Istovremeno, moramo početi hitno rekonstruirati tramvajske pruge na svim mjestima na kojima je oštećena u potresu i zbog čega vibracije oštećuju okolne zgrade. Usporeni tramvajski promet kroz dijelove grada je zasad nužnost, ali ne može biti trajno stanje”.

Daljnji problem javnog prijevoza u Zagrebu tiče se toga da ne postoji jedinstven tarifni sustav ZET-a i ostalih prijevoznika poput HŽ-a, ali i drugih, vozni redovi prijevoznika nisu usklađeni, tzv. Park&Ride sustav nije razvijen, a putnici nemaju pouzdane i pravodobne informacije o javnom prijevozu.

S obzirom na to Halgota je najavio poticanje integriranog prijevoza putnika uvođenjem jedinstvenog tarifnog sustava koji obuhvaća sve vrste javnog prijevoza u gradsko-prigradskom javnom prijevozu.

“Integrirani prijevoz putnika predviđen je i Masterplanom, i njegova provedba će obuhvatiti uvođenje zajedničke karte za sav javni prijevoz u gradu, uključujući tramvajski, autobusni i željeznički promet, kao i usklađene vozne redove, optimizaciju linija, ujednačen sustav informiranja putnika i uvođenje aplikacije za kupnju karata i planiranje ruta”. Pritom je najavio da će se suradnjom s HŽPP-om i HŽ Infrastrukturom unaprijediti nedovoljno iskorišteni potencijal gradskog željezničkog prometa: “Moramo bolje iskoristiti postojeću željezničku infrastrukturu koja sada ima lošu reputaciju, presijeca grad umjesto da ga povezuje. To će uključivati i izgradnju novih putničkih stajališta vlaka, primjerice u Sv. Klari, na Aveniji Dubrovnik kod Trnskog i na okretištu Savski most, te uspostavu dodatne željezničke linije sjever–jug iz Velike Gorice koristeći se postojećom istočnom željezničkom trasom kroz Žitnjak”.

Tomislav Tomašević je na kraju najavio pokretanje procesa izrade Plana održive urbane mobilnosti (SUMP) kako bismo što prije imali pripremili prioritetne i dugoročne mjere. Pored navedenih mjera, to će uključivati i izgradnju mreže biciklističkih magistrala, povećanje pješačke sigurnosti u kvartovima, tehnološko unapređenje prometnog sustava primjenom “pametne” semaforske signalizacije te razvoj cestovne infrastrukture.

“Radit ćemo na izgradnji novih te obnovi postojećih prometnica. To vrijedi pogotovo u slučajevima dovršetka započetih projekata, poput Branimirove ulice u punom profilu do Varaždinske ceste u Sesvetama, novih prometnica kojima će se povezati rastući dijelovi grada koji su trenutačno prometno izolirani te izgradnju podvožnjaka ispod željezničke pruge, primjerice u Gajnicama, Sv. Klari i Trnavi”.

“Time ćemo stvoriti pouzdan, održiv, pristupačan i siguran sustav, sustav u kojem imate izbor prijevoznog sredstva, u kojem je putovanje javnim prijevozom ugodno i brzo, a na prometnicama ne vladaju gužve. Zagreb se ne može razvijati kao europska metropola, ako se ne unaprijedi prometni sustav grada”, za kraj je istaknuo Tomašević.