Grad Zagreb je danas u javno savjetovanje uputio izmjene Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja. Javno savjetovanje bit će otvoreno 30 dana.

Prema predloženim izmjenama, korisnici će izlaziti iz mjere kad dijete navrši 7 godina, onima čije dijete već ima 7 godina potpora prestaje 1.5.2022., a ostalima se naknada od 1.5. smanjuje na 1.000 kn po djetetu, ali im se omogućuje zaposlenje i pravo upisa djece u vrtić. Ove godine će se na mjeru roditelj-odgojitelj potrošiti 528 milijuna kuna, za 5.808 korisnika. Bez izmjena, u 2022. bi se izdvojilo 540-580 milijuna kuna. Ovim izmjenama, 2022. će se uštedjeti 320 mil. kn, a u 2023. će izdvajanja biti 60 mil. kn, dakle gotovo 500 milijuna kuna manje nego ove godine.

Podsjetimo. 26. kolovoza odlukom Gradske skupštine obustavljen je prihvat novih korisnika i najavljena analiza mjere kao temelj za izmjene. Analiza odnosno Podloga za javnu raspravu je dostupna na web stranicama Grada Zagreba. Izradile su je gradske zastupnice Iva Ivšić, Marija Brajdić Vuković, Daniela Širinić i Ivana Kekin, u suradnji s Uredom za demografiju.

Sažetak nalaza podloge za javno savjetovanje

Mjera je u startu nedostatno dobro definirana i obrazložena te nije popraćena definiranim ciljevima i pokazateljima uspješnosti

Pri uvođenju 2016. godine mjera nije dobro definirana u smislu svoje svrhe i učinaka, od utjecaja na demografiju, do kratkoročnih i dugoročnih učinaka na korisnike, njihove obitelji, posebno djecu vrtićke dobi, te utjecaj na položaj žena korisnica na tržištu rada, izloženost riziku siromaštva i druge vezane socijalne učinke.

Uz neadekvatno vođenje evidencije korisnika, analiza je ukazala na sljedeće probleme povezane s mjerom:

Tijekom provedbe mjere pao je ukupan broj živorođene djece

1. demografski ishod mjere namijenjen roditeljima koji imaju troje i više djece nije opravdao ulaganja

U razdoblju trajanja mjere od 2016.-2020. u gradu Zagrebu je broj treće i više rođene djece porastao za 236, dok je ukupan broj živorođene djece u istom razdoblju pao za 255.

S druge strane, porast broja stanovnika u Zagrebu je prema podacima Ureda za demografiju u uzlaznom trendu u periodu 2011-2020. Novi popis stanovništva iz ove godine također pokazuje da je Grad Zagreb u proteklih 10 godina dobio 18,768 stanovnika. Drugim riječima, porast broja stanovnika u Gradu Zagrebu posljedica je prvenstveno migracija.

Mjera povećava nejednakosti u pristupu obrazovanju

2. važnost institucionalnog odgoja i obrazovanja u ranoj dobi kosi se s učincima na odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi uključene u mjeru

Djeca korisnika ove mjere koja su rane i predškolske dobi nemaju mogućnost pohađanja dječjih vrtića, što je problem jer pravo na priuštiv i kvalitetan institucionalni odgoj i obrazovanje za svu djecu rane dobi smanjuje društvene nejednakosti i kasniji rizik od siromaštva i socijalne isključenosti.

Koristi ranog i predškolskog institucionalnog odgoja i obrazovanja dokumentirane su u brojnim međunarodnim istraživanjima, a očituju se u višim razinama pismenosti i matematičkih vještina kod polaska u osnovnu školu, kao i u boljim školskim rezultatima, te boljim pozicioniranjem na tržištu rada. Osim toga, djeca koja su pohađala predškolske ustanove u dobi od dvije ili tri godine, imaju bolje kognitivne, verbalne i socijalne vještine u predškolskoj dobi. Nadalje, pokazalo se i da je sudjelovanje u institucionalnom ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju povezano s boljim primanjima, obrazovanjem i zaposlenjem kasnije u životu.

Mjera povećava stopu rizika od siromaštva žena

3. socijalni ishod mjere zbog dugogodišnjeg izbivanja žena s tržišta rada dovodi u pitanje njihovu ekonomsku neovisnost, te ih čini podložnijima siromaštvu u starosti

Dosadašnja mogućnost dugotrajnog korištenja mjere, do 15. godine života najmlađeg djeteta, otežava reintegraciju žena kao većinskih korisnica mjere na tržište rada, povećava stopu rizika od siromaštva za nju i obitelj i negativno utječe na visinu njihovih budućih prihoda, a u konačnici i visinu mirovina.

Koliko su građanke i građani zagreba do sada izdvojili za mjeru?

4. financijski iznos utrošen na mjeru mogao je biti pravednije raspodijeljen za svu djecu grada Zagreba

Na mjeru roditelj odgojitelj je od 2016. do sada utrošeno 1,8 milijarda kuna. Krenula je prve godine s izdvajanjem od 21 milijun kuna, da bi ove godine koštala skoro 528 milijuna kuna, odnosno gotovo 44 milijuna kuna mjesečno. Da nismo zaustavili nove prijave, do 2025. iznos potreban za ovu mjeru na godišnjoj razini bio bi preko 700 milijuna kuna.

Drugim riječima, do sada utrošena sredstva dostatna su za izgradnju 27 vrtića, od čega bi imali koristi i roditelji s manje djece, kao i roditelji s više djece koji se nisu uključili u mjeru, a čime bi se postigao nediskriminatorni pristup prema kojem sva djeca imaju pravo na priuštljiv i kvalitetan vrtić.

Godišnja proračunska izdvajanja za mjeru roditelj odgojitelj

Kako mijenjamo mjeru roditelj-odgojitelj?

● Korisnici izlaze iz mjere kada dijete za koje se koristi mjera navrši 7 godina.
● Korisnicima kojima je dijete za koje se koristi mjeru već navršilo 7 godina prestaje mjera odnosno novčana potpora s 1. svibnjem 2022.
● Korisnicima kojima je dijete za koje koriste mjeru mlađe od 7 godina, od 1. svibnja mjesečna se naknada smanjuje na 1.000 kn, ali im se otvara mogućnost zaposlenja, te omogućuje pravo upisa djece u dobi od 3-6 godina u vrtić.

Proračunske uštede u 2022. i 2023.

● trenutni je broj korisnika 5.808, što dovodi do mjesečnog troška od 44,1 milijuna kuna, jer bruto 2 po korisniku iznosi 7587,73 HRK
● ovakvom odlukom, broj korisnika se od 1.5.2022. smanjuje s 5.808 na 3.086.
● bez intervencija, nagodinu bi za mjeru potrebno bilo 540 do 580 milijuna kuna
● provedbom predloženih mjera, ukupni izdatak za 2022. godinu iznosit će cca 220 milijuna kuna, što znači samo u proračunu za 2022. uštedu od cca 320 milijuna kuna
● u 2023. se izdvajanje za mjeru procjenjuje na 60 milijuna kuna

ZAKLJUČAK: mjera “roditelj odgojitelj” je proizvela iznimno visok financijski trošak, a mali ili dvojben demografski učinak, što znači da nije opravdala svrhu. Istovremeno, imala je negativan učinak na uključenost žena u tržište rada, i djece u predškolski odgoj. Stoga nećemo otvarati nove prijave u mjeru, nego izmjenama koje idu u javno savjetovanje isključivo reguliramo status postojećih korisnika.