U Saboru smo se bavili prijedlozima za unapređenje zdravstvenog sustava i održivim turizmom. Predložili smo i da obuka ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj bude u neborbenim područjima poput razminiranja i kibernetičke sigurnosti. U Zagrebu smo usvojili proračun s nikad većim kapitalnim ulaganjima u društvenu infrastrukturu, u Puli govorili o zaštiti pomorskog dobra, a u Osijeku izašli na kvartovske izbore.

Vrijeme čitanja članka: 8 minuta

---

Iz saborskih klupa

1. Kako ozdraviti zdravstvo? 

U Saboru smo organizirali okrugli stol “Kako ozdraviti zdravstvo?”, o promjenama koje su nužne da bi zdravstveni sustav bio održiv i solidaran. 

Osnovni zaključak: nužno je jačati primarnu zdravstvenu zaštitu i preventivu te se fokusirati na ishode liječenja i kvalitetu, umjesto na kvantitetu.
Što treba napraviti: radikalno promijeniti model financiranja, uspostavom sustava temeljenog na mjerenju ishoda liječenja i kvaliteti.
Kako sada stoje stvari: HZZO bolnicama isplaćuje tzv. limite i tako im nominalno plaća usluge, dok zapravo 90% tih sredstava ide na plaće.
Posljedice: bolnice tako isplaćena sredstva moraju pravdati HZZO-u brojem obavljenih usluga, što često vodi “kreativnom fakturiranju” i obavljanju nepotrebnih pretraga i pregleda.

Osnove funkcioniranja i financiranja zdravstvenog sustava u Hrvatskoj možete čuti ovdje. 

Kako model financiranja bolnice usmjerava na kvantitetu, umjesto da je orijentiran na ishode liječenja, možete saznati u izlaganju ravnateljice Sv. Duha Ana-Marije Šimundić.

Bolje spriječiti:

• Sredstva za primarnu zdravstvenu zaštitu nužno je povećati (trenutno iznosi samo 3,4% ukupnog financiranja zdravstvenog sustava). 
• To bi omogućilo i povećanje plaća liječnika obiteljske medicine, koji su značajno manje plaćeni od bolničkih liječnika. 
• To bi za rezultat imalo i rast broja liječnika koji žele biti u sustavu primarne zaštite. 

Zašto je to važno: bolja primarna zaštita i preventiva štite sustav od skupljih pretraga, pregleda, liječenja i zahvata u sekundarnoj i tercijarnoj zaštiti.

Cijeli okrugli stol možete pogledati ovdje.

2. Obuka Ukrajinaca u Hrvatskoj 

Kao kontinuitet naše politike vezano za vojne misije i kao kompromisno rješenje između sukoba premijera i predsjednika, te da bi smanjili rizik koji u tome vidi oko 60% građana RH, predložili smo da se obuka ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj fokusira na neborbena područja, točnije na:

• razminiranje,
• pružanje medicinskih znanja (liječenje u ratu, liječenje PTSP-a),
• osiguranje i zaštitu oslobođenih područja,
• osiguranje mjesta ratnih zločina,
• edukaciju o međunarodnom humanitarnom pravu, ljudskim pravima i zaštiti civila (posebno žrtava rodno uvjetovanog ratnog nasilja),
• kibernetičku sigurnost.

Što dalje: Iako im je potrebna dvotrećinska većina, HDZ je konzultacije s opozicijom započeo tek nakon saborske rasprave na ovu temu. U prvom krugu konzultacija bili su spremni prihvatiti dio našeg prijedloga, ali ne i odustati od borbene obuke. To nismo bili spremni prihvatiti. Glasanje u Saboru trebalo bi biti 15.12., dokad vladajuća većina mora skupiti 2/3 glasova. Za sada naše glasove nemaju.
Sandra Benčić je našu inicijativu predstavila u Saboru: “Dok su članovi HDZ-a i njihovi simpatizeri i kreditori surađivali s eksponentima Putinovog režima, mi smo godinama upozoravali na opasnosti od tog režima. I sad će nam netko imputirati da smo na njegovoj strani? E neće!”

3. Praćenje sankcija Rusiji 

Vladajuća većina je prihvatila naš prijedlog za parlamentarni nadzor praćenja sankciji Rusiji.
Stalna radna skupina za praćenje sankcija će svaka četiri mjeseca, a po potrebi i češće, putem Odbora za vanjsku politiku izvještavati Sabor o provedbi sankcija.

Dodatno: postignut je i dogovor da neklasificirane informacije vezane za provedbu sankcija postanu dostupne široj javnosti.
Zašto je to važno: Hrvatska treba identificirati i nadzirati poslovne subjekte i privatne osobe čiji kapital predstavlja utjecaj Putinovog režima na hrvatsko gospodarstvo i politiku, a javnost o tome mora biti obaviještena.

4. Održivi turizam ⛵

Ivana Kekin je u raspravi o Strategiji razvoja održivog turizma istaknula da nam je u turizmu potreban promišljen i sustavan zaokret od dosadašnjeg kursa te uvažavanje potreba i interesa lokalne zajednice.
Zašto je to važno: masovni turizam je na mnogim mjestima već prerastao postojeće infrastrukturne, prostorne i ljudske kapacitete, kao i prirodne resurse poput vode. 

Sandra Benčić je kao jedan od problema navela činjenicu da su jedinice lokalne samouprave zadnjih godina zbog Vladinih poreznih promjena izgubile značajne prihode.
Posljedice: općine i gradovi gubitak prihoda nadoknađuju na najbolji način koji znaju – dozvoljavanjem sve veće gradnje kako bi ostvarili prihode od komunalnih naknada.

5. Besplatni školski obroci 

Nakon što smo se i sami zadnje dvije godine u Saboru zalagali za besplatne školske obroke, pozdravili smo činjenicu da ih je Vlada u proračunu za 2023. odlučila financirati.
Međutim, Vlada ne donosi zakon po kojem bi to odsad nadalje bilo osigurano, nego svake godine može, ali ne mora donijeti odluku o (su)financiranju.
Što radimo po tom pitanju: na zakon smo podnijeli amandman kojim bi Sabor obvezao Vladu da svake godine osigura besplatne školske obroke za svu djecu u osnovnim školama.

---

Podržavate naše politike i naš rad? Podržite nas donacijom! Uz vašu podršku možemo još više: širiti informacije o našem radu, zalagati se za promjene i implementirati ih. Našu politiku gradimo u savezu s građanima, zahvaljujući brojnim malim donacijama, pridružite nam se u promjenama!

---

Ivana Kekin je ponovila naš zahtjev da se pravo na pobačaj unese u Ustav, čime bi se pravo žene na izbor diglo na višu razinu, a državu prisililo da to pravo ženama osigura u svakoj bolnici. “To što su protivnici pobačaja u manjini ne znači da političkim manipulacijama ne može doći do situacije da mogu odlučivati o tijelima svih žena u Hrvatskoj.”

Za slobodne plaže! 

U Puli smo održali tribinu “Za slobodne plaže!”, o problematičnom prijedlogu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

• Dušica Radojčić je u prezentaciji govorila o mogućnosti isključivanja ili ograničavanja pomorskog dobra iz javne upotrebe, o činjenici da dijelovi Zakona svjedoče o očitom lobiranju pojedinaca i tvrtki te da Zakon uvodi iznimke koje će omogućiti novu gradnju i nasipavanje.
• Sandra Benčić je istaknula da ćemo se protiv ovakvog zakona boriti u Saboru, ali da je ključno da se i građani organiziraju i prosvjeduju protiv uzurpacije našeg pomorskog dobra i naših plaža.
• Đuro Capor je upozorio da se ovdje radi o puzajućoj privatizaciji pomorskog dobra i plaža, nečega što pripada svima nama, citirajući jedan natpis s ranijih prosvjeda protiv privatizacije plaža: “Koncesiju ne tražim, niti bih vam je dao!”

U javno savjetovanje o prijedlogu zakona se do 17.12. možete uključiti ovdje, a cijelu tribinu možete pogledati ovdje.

---

Vijesti iz Zagreba

1. Usvojen proračun 

U gradskom proračunu za 2023. osigurana su nikad veća kapitalna ulaganja u društvenu infrastrukturu (u vrtiće, škole, bolnice i sl.), triput veća nego 2020., a Grad će povući i nikad veća sredstva iz EU fondova, čak 1,2 milijarde kuna.
Proračun je usvojen u Gradskoj skupštini, pri čemu je prihvaćeno i više amandmana klubova zastupnika, među ostalim:

SDP-ovi amandmani:

• 15.000 eura za projektnu dokumentaciju za domove za starije (prioritet: dom na zapadu grada) + izmjena praga za stjecanje prava na novčanu naknadu za umirovljenike čime bi tu naknadu primalo dodatnih 2.300 umirovljenika + dizanje iznosa naknade za 100 kuna onima čija je mirovina manja od 1.500 kn. 
• oko 20 milijuna eura za mjesečne akontacije za redovno održavanje škola i vrtića.

Amandmani SDP-a i Možemo:

• povećanje neto iznosa satnice pomoćnika u nastavi s 30 na 35 kuna (dodatnih 10 milijuna kuna).
• 500.000 kuna za pilot projekt suzbijanja menstrualnog siromaštva.

Mostov amandman: 20.000 eura za privremeni nogostup na Huzjanovoj ulici (Podsused-Vrapče) – bitan za kretanje djece i pješaka, s obzirom na to da će cjelovita rekonstrukcija prometnice potrajati zbog imovinskopravnih odnosa.

HDZ-ov amandman: 40.000 eura za medicinsku rehabilitaciju hrvatskih ratnih vojnih invalida.

2. Povećanje kapaciteta vrtića 

Grad Zagreb je pripremio 20 projekata izgradnje vrtića i prijavio ih na EU fondove. 16 projekata je prihvaćeno za sufinanciranje (iz EU fondova financirat će se 1/4, a iz gradskog proračuna 3/4 potrebnih ulaganja).
Podsjećamo: trenutno su u izgradnji tri nova vrtića – DV Kašina, DV Odranski Obrež i DV Ivanja Reka, a u tijeku su nabave za izvođače za još dva vrtića – DV Sesvetski Kraljevec i DV Žitnjak. 

• Posebna potreba za većim vrtićkim kapacitetima izražena je u četvrti Novi Zagreb – zapad koja je u posljednjih 10 godina najviše narasla po broju stanovnika (s 58 na 64 tisuće).
• Zbog toga – sljedeći vrtić koji ide u nabavu za izvođača je DV Sveta Klara s 12 vrtićkih skupina. 

Dodatno: u pripremi su i izgradnja DV Podbrežje i obuhvatna obnova DV Remetinec, te prenamjene prostora mjesne samouprave u prostore vrtića radi povećanja kapaciteta.

3. Restrukturiranje Holdinga 

Nakon godinu dana, Uprava Zagrebačkog holdinga je uspješno provela restrukturiranje te je Holding na putu ozdravljenja.

Konkretno:

• broj zaposlenih u administraciji je na razini Zagrebački holding Grupe smanjen za 700
• reprogramirane su sve naslijeđene kreditne obveze pa više ne prijeti nelikvidnost
• uspostavljen je sustav racionalnog upravljanja troškovima (najveće su uštede ostvarene kod zbrinjavanja otpada – glomazni otpad su npr. prije obavljale privatne tvrtke, a sada to radi Čistoća, čime se štedi preko 40 milijuna kuna godišnje).

Dodatno: Uprava Holdinga je u procesu pregovora sa sindikatima radnika Čistoće – i mi i Uprava se slažemo da materijalna prava operativnih radnika treba povećati i to će se sigurno dogoditi. 

4. Promjene u odvozu otpada ♻️

Umjesto jednom u dva tjedna, plastika i papir će se odvoziti jednom tjedno (kod višestambenih zgrada koje imaju žute i plave spremnike).
Podsjećamo: nakon uvođenja novog modela naplate odvoza otpada znatno je povećano odvajanje (u listopadu je prikupljeno 27% miješanog otpada manje nego u listopadu 2021.) pa je učestalost odvoza miješanog otpada obiteljskim kućama smanjena kako bi se ti resursi preusmjerili na odvoz odvojenog otpada.

Možda vas zanima: kako su se Zagrepčani prilagodili novom modelu prikupljanja i naplate odvoza otpada pogledajte u videu.

5. Poskupljenje vode 

Uprava Zagrebačkog holdinga je najavila poskupljenje vode u 2023. godini.
Razlog: cijevi u Zagrebu u prosjeku su stare preko 50 godina, njih 30% je starije od 70 godina. Nisu na vrijeme obnavljane, zbog toga često pucaju, a iz njih curi čak 50% vode. 

• Bivšoj vlasti njihova obnova nije bila prioritet, nama jest. 

Zagrebački holding u idućim godinama u obnovu planira investirati više od 2 milijarde kuna. 70% sredstava će biti povučeno iz EU fondova, što znači da 30% sredstava, više stotina milijuna kuna, Holding mora osigurati sam.

U brojkama: Holding je prvotno najavio poskupljenje od 20% od 1. siječnja. 3/4 toga se odnosilo na potrebu za osiguravanje sredstava za investicije u obnovu vodoopskrbne mreže, a otprilike 1/4 na najavljenu izmjenu Vladine uredbe kojom bi javna vodoopskrbna poduzeća naknadu državi plaćala po zahvaćenoj, a ne više po isporučenoj vodi.
No, Vlada je odgodila primjenu uredbe, te je gradonačelnik, u skladu s onim što je Uprava Holdinga i najavila, rekao da će poskupljenje biti oko 15%, i to ne od 1. siječnja nego od 1. ožujka.

---

Ako ste propustili

Gradonačelnik Tomašević je u Dnevniku HRT-a govorio o gradskom proračunu, povećanju materijalnih prava radnika Čistoće, gospodarenju otpadom i ulaganjima u vodoopskrbnu mrežu, Sandra Benčić na N1 o Agrokoru/Fortenovi kao iskonskom grijehu HDZ-a, dok je u Otvorenom govorila o državnom proračunu i obuci ukrajinskih vojnika te o ustavnim promjenama i pravu na pobačaj.

Ivana Kekin je za Istra24 govorila o turizmu, Jelena Miloš za N1 o Zakonu o radu i potrebi snažnijeg kažnjavanja sabrskih zastupnika za izostanke, a pročitajte i što su Tportal i Nedjeljom u 2 rekli o temi koju je u fokus javnost stavila naša Urša Raukar-Gamulin – premalim mirovinama samostalnih umjetnika zbog preniskog koeficijenta za uplatu doprinosa.

---

Možemo! diljem Hrvatske

• Jučer su se održali mjesni izbori u Osijeku na kojima je koalicija Možemo-SDP osvojila po jedan mandat u četiri gradske četvrti (Tvrđa, Gornji grad, Donji grad i Novi grad).

• Gradonačelnica Pazina Suzana Jašić u velikom intervjuu govori o problemima i uspjesima u upravljanju malim neturističkim gradom u pretežito turističkoj regiji. “Narod koji živi od rentijerstva, nema dobru budućnost. Za budućnost treba ulagati u obrazovanje i znanje, proizvodnju i traženje rješenja za nove izazove, a jedan je i održivost infrastrukture, turizma, okoliša, ruralnih krajeva…”

• U Rijeci smo podnijeli nekoliko amandmana na gradski proračun: tražili smo snažniji iskorak u izgradnji solarnih elektrana na krovovima javnih objekata + 30% povećanja satnice za pomoćnike u nastavi + 20% povećanja izdvajanja za javne potrebe u kulturi + uređenje pješačkih površina i ocrtavanje novih pješačkih prijelaza s ciljem povećanja sigurnosti pješaka + obnovu rasvjete u pothodniku na Piramidi. 

• Podsjećamo: još ranije je na našu inicijativu pokrenut program sufinanciranja prijevoza onkoloških pacijenata, za što su već predviđena sredstva u proračunu.

• I u Dubrovniku smo podnijeli amandman na proračun koji je za cilj, putem povećanja sredstava za gradske kotareve i mjesne zajednice, imao financijsko i organizacijsko jačanje ovih tijela, omogućavanje ostvarivanja Planova manjih komunalnih akcija te osnaživanja uloge mjesne samouprave kao jednog od mehanizama sudjelovanja građana.