“Zelena energetska tranzicija bit će jedna od ključnih tema na idućim nacionalnim i europskim izborima. Hrvatska proizvodi tek 0,8% energije iz sunčanih elektrana i ne iskorištava dovoljno svoj potencijal, a Možemo! je jaka zelena stranka koja to u Hrvatskoj može promijeniti”, rekli su na današnjoj konferenciji za medije koordinatori Možemo, Sandra Benčić i Tomislav Tomašević, te zastupnica u Europskom parlamentu Gwendoline Delbos-Corfield iz Francuske i nizozemski zastupnik Bas Eickhout, supredsjedatelj europarlamentarne grupacije Greens/EFA, koji su stranci u ime EFA-e dali podršku povodom nadolazećih izbora. 

Delbos-Corfield je naglasila kako su Europski Zeleni dugo bili zabrinuti što nemaju kvalitetnih novih stranaka u novim članicama EU, a sada imaju velika očekivanja : “Možemo je fokusiran na zaista bitna pitanja zelene tranzicije, vladavine prava i rodne ravnopravnosti, trebamo njihove zastupnike u Europskom parlamentu i očekujem da će na europskim izborima osvojiti bar dva mandata”, istaknula je.

Eickhout je rekao da će zelena tranzicija biti jedna od glavnih tema na europskim izborima 2024., dijelom i jer je ta tema postala još bitnija zbog rata u Ukrajini. “Hrvatska trenutno ni blizu ne iskorištava svoje potencijale za povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i sretan sam da u Hrvatskoj postoji jaka stranka poput Možemo, koja to može promijeniti i koja je predvodnik u zelenoj tranziciji”, zaključio je.

Sandra Benčić je naglasila da će energetska tranzicija biti jedan od apsolutnih prioriteta nacionalnog izbornog programa Možemo, ali i izbornog programa za Europski parlament. Podsjetila je da je Hrvatska, jedna od članica EU s najvećim brojem sunčanih dana, u 2021. iz sunčanih elektrana proizvela samo 0,8 posto električne energije. “Imamo ogroman potencijal za brzu dekarbonizaciju proizvodnje električne energije, ali Vlada uporno drži na mjestu zakonodavne prepreke koje to priječe, pa građani RH nemaju mogućnost međusobnog dijeljenja energije, zajedničkog investiranja niti stvaranja energetskih zadruga”, istaknula je.

Benčić je ponovila da će jedan od fokusa izbornog programa Možemo biti brza dekarbonizacija proizvodnje električne energije te solarizacija Hrvatske, prvenstveno kroz građansku energetiku i postavljanje sunčanih elektrana na krovove kuća i stambenih zgrada. Naglasila je da bi to smanjilo energetsko siromaštvo, omogućilo građanima da sami upravljaju vlastitom energijom te obnovilo stambeni fond, jer bi uz postavljanje sunčanih elektrana išlo i subvencioniranje energetske obnove. “Mi u tome vidimo i priliku za jednu vrstu New Deala za Hrvatsku i prostor da provedemo zelenu reindustrijalizaciju Hrvatske, da ekonomski model koji sada počiva na turizmu i rentijerstvu promijenimo u model koji stvara kvalitetnija i stalna radna mjesta”, zaključila je Benčić.

Tomislav Tomašević je istaknuo da je ponosan da je Možemo treća politička opcija u Hrvatskoj, ali i prava zelena stranka, koja zaslužuje biti članica Europske zelene stranke, za što vjeruje da će se u siječnju 2024. i dogoditi. Podsjetio je da Grad Zagreb trenutno ima samo 0,7 MW instaliranih kapaciteta solarnih panela na javnim zgradama u  svom vlasništvu Grada, a ima 340 javnih ustanova i više od tisuću zgrada. Istaknuo je da je cilj ove gradske uprave do kraja ovog mandata taj kapacitet povećati za čak 50 puta te najavio da će sutra u pogon pustiti sunčanu elektranu na krovu jedne od gradskih ustanova, koja će imati kapacitet od 0,3 MW. “Dakle, samo taj jedan projekt će biti pola od onoga što se postavilo u zadnjih nekoliko desetljeća”, rekao je.
Tomašević je naglasio i da su najjača oluja u Zagrebu otkad postoje mjerenja te prijetnja poplavom tijekom ljeta također ukazale na potrebu za ulaganjima u klimatsku adaptaciju. Zbog toga će Grad Zagreb nastaviti investirati u vatrogasce, obranu od poplava, civilnu zaštitu, ali i energetsku tranziciju. Tomašević je najavio i projekte u kojima će građani moći postati suvlasnici velikih sunčanih elektrana koje Grad planira na zemljištima u svom vlasništvu, kao i pilot projekt zelene javne nabave, za koji se već prijavilo više od sto institucija. U sklopu zelene javne nabave, Grad će za javne ustanove, prvenstveno dječje vrtiće i škole, nabavljati hranu od poljoprivrednika iz prstena od oko 10 kilometara oko grada Zagreba. Istaknuo je da je to dobro i zbog smanjenja emisija tijekom transporta, i jer će djeca u školama i vrtićima imati kvalitetnu hranu, a zato što će to poljoprivrednicima osigurati plasman proizvoda i potaknuti lokalnu ekonomiju. “To su samo primjeri što sve možemo i što ćemo sve napraviti u Zagrebu i Hrvatskoj, nakon superizborne godine koja je pred nama”, zaključio je Tomašević.