Vlada je u novom Zakonu o obnovi prihvatila neke od 10 prijedloga platforme Možemo! za pokretanje obnove, poput centralizacije procesa unutar jedne institucije i diverzifikacije modela obnove, posebno predfinanciranjem samoobnove, dok druge, poput bolje organizacije tržišta građevinskog sektora uvođenjem dinamičke javne nabave i predstavljanjem na stranim tržištima, nažalost nije usvojila, istaknuli su na konferenciji za medije saborski zastupnici Možemo!, Sandra Benčić, Urša Raukar-Gamulin i Damir Bakić.

Sandra Benčić istaknula je da, nakon pune dvije i pol godine, ovaj zakon napokon usvaja ono što je platforma Možemo! od početka isticala kao osnovni preduvjet efikasnosti obnove, a to je centralizacija procesa unutar jedne institucije: “Još od svibnja 2020. godine ističemo model Zavoda za obnovu grada Dubrovnika kao primjer na kojem smo trebali voditi i ovu obnovu. Inzistiranje HDZ-a da nekoliko institucija vodi proces obnove dovelo je do toga da obnove privatnih zgrada i kuća gotovo da nema, naročito u Zagrebu.” 

Naglasila je da je platforma Možemo! prije mjesec dana iznijela prijedlog s 10 točaka za pokretanje obnove, te istaknula koje su od njih prihvaćene novim prijedlogom Zakona. “Kao prvo, vođenje obnove od strane jedne institucije, a potom i diverzifikacija modela obnove”, pri čemu je istaknula  važnost predviđanja modela zamjene vlasništva oštećenih objekata. “Država će preuzeti vlasništvo oštećenih objekata te u zamjenu dati stambene objekte u vlasništvu države ili lokalnih samouprava. To je posebno važno za banijsko područje na kojem postoje odmah useljivi objekti u vlasništvu države.” . 

Treći zahtjev jačanja podrške samoobnovi također je usvojen, kroz predviđeno predfinanciranje samoobnove. “Mi smo predlagali model kreditiranja samoobnove kroz HBOR, kako bi se kroz jedan projekt mogla financirati i konstrukcijska obnova i energetska obnova kuća, a kredite bi potom zatvarala država na temelju prihvatljivih troškova konstrukcijske obnove, dok bi se energetski dio pokrio kroz NPOO. Iako to nije prihvaćeno, smatramo da će i ovaj model predfinanciranja od strane države ubrzati samoobnovu”, rekla je Benčić.

Istaknula je i da je prijedlog da za konstrukcijsku obnovu nije potrebna suglasnost 51% suvlasnika već da se provodi po sili zakona, a temeljem zahtjeva javne sigurnosti, usvojen samo djelomično. Zakon to ne predviđa, ali daje mogućnost, u slučaju da se 51% suvlasnika ne dogovori, da bilo tko od njih može tražiti sudsku odluku kojom se ta suglasnost nadomješta. “Iako pomak unaprijed, ovakav model nosi rizik produljivanja trajanja obnove te zatrpavanja sudova”.

Benčić je upozorila da u novi zakon nije ugrađen prijedlog platforme Možemo! za bolju organizaciju tržišta građevinskog sektora koji sudjeluje u obnovi uvođenjem dinamičke javne nabave, izradom kataloga potreba s kojim se predstavljamo na stranim tržištima te osiguranjem dodatnih bodova na drugim natječajima za one firme koje su uspješno sudjelovale u procesima obnove. ”Na tome ćemo i dalje inzistirati tijekom saborske rasprave”, zaključila je Benčić. 

Urša Raukar-Gamulin je istaknula važnost cjelokupne obnove područja Banije, te činjenicu da Program revitalizacije stoji u Ministarstvu već više od godinu dana, ali da se evidentno ne implementira. Potrebno je također implementirati dokument Hrvatske komore arhitekata i Hrvatske udruge urbanista   Preobrazba i revitalizacija prostora Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije nakon potresa – Programi obnove naselja kako bi se obnova od potresa iskoristila ne samo za obnovu pojedinačnih kuća, već za cjeloviti razvoj naselja, poboljšanje infrastrukturne i prometne mreže, izgradnju društvene infrastrukture i povratak života u sada napuštene dijelove gradova i sela.Posebno je naglasila da je na Baniji neophodan oporavak zajednice –  moraju se pokrenuti usluge socijalne skrbi, besplatne pravne pomoći stanovništvu, te osobito direktna pomoć samačkim i staračkim kućanstvima koja ne mogu sama zadovoljiti sve uvjete potrebne za pokretanje obnove. “Mnogi ljudi su još uvijek u uredskim kontejnerima što je potpuno neprihvatljivo – radi se o kontejnerima koji prokišnjavaju, nemaju nikakvu zaštitu od hladnoće i ne mogu služiti za smještaj duži od nekoliko dana”, naglasila je.

Damir Bakić istaknuo je da je odgovornost za obnovu privatnih zgrada i kuća isključivo na Vladi RH, te da do sada po tom pitanju gotovo ništa nije napravljeno. Grad Zagreb dobio je mogućnost vođenja obnove u području obrazovanja, kulture, zdravstva i infrastrukturnih objekata Grada te je do sada završio cjelovitu obnovu četiri školske zgrade i jednog učeničkog doma. “Time smo završili obnovu osnovnih škola i osigurali da se 1.562 učenika vrati u matične škole”, napomenuo je.

Bakić je naglasio da Grad Zagreb nastavlja s cjelovitim obnovama srednjih  škola:  u sljedećih mjesec dana završava se Glazbena škola Blagoje Bersa u Frankopanskoj ulici, škola Tituš Brezovački će biti završena do rujna, a tokom godine i Gornjogradska gimnazija te Škola primijenjene umjetnosti i dizajna. Također, veliki zahvati napravljeni su i u području obnove kulturnih institucija: završena je obnova prvog kata Arheološkog muzeja, završava se Gavella, a u obnovi su i Hrvatski prirodoslovni muzej, Muzej umjetnosti i obrta, Etnografski muzej, Muzej Prigorja i kazalište Komedija. Istaknuo je da je u području zdravstva završena obnova Doma zdravlja Zagreb Istok te da se radi na obnovi domova zdravlja Zagreb Zapad i Zagreb Centar (Remetinečki Gaj i Laginjina), kao i bolnica Sv. Duh i Srebrnjak, Stomatološke poliklinike Zagreb, Psihijatrijske bolnice Vrapče, Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Kukuljevićevoj, te Specijalne bolnice za plućne bolesti Rockefellerova. “Uz to obnavljaju se infrastrukturni objekti – mostovi, Sljemenska cesta, Jarunska cesta”, zaključio je Bakić. 

Sve navedeno ukazuje da je, osim samog zakona, ključan element za obnovu politička volja. Platforma Možemo! zaključuje da do sada obnova nije bila prioritet Vlade, no da su uvidjeli da im takav stav nosi političku štetu godinu dana prije izbora, te su novim zakonom napokon otvorili mogućnost značajnijeg zamaha u obnovi potresom pogođenih područja. Ostaje za vidjeti kako će se taj potencijalni zamah realizirati u praksi.