Amandmani Zeleno-lijevog bloka na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske

Amandman 1

Članak 1.
U članku 1, točka 4 mijenja se i glasi:
4. intervencijska logika je okvir za razumijevanje intervencije koji omogućava provjeru jasne logičke veze između ciljeva, predviđenih operativnih mjera, projekata i aktivnosti te pokazatelja

Obrazloženje
Ovim amandmanom precizira se definicija pojma intervencijska logika. Naime, intervencijska logika nije metodološki instrument, već pomoćno sredstvo za razumijevanje logike intervencije koji se najčešće predstavlja u formi logičke matrice hijerarhijskih odnosa između ciljeva, mjera, aktivnosti i pokazatelja. Na taj način dizajnerima javne politike/akta strateškog planiranja omogućava brzu provjeru logičkih veza između različitih dijelova intervencije (vertikalna i horizontalna intervencijska logika), a u postupku vrednovanja evaluatorima daje jasnu sliku o tome što se i kako intervencijom željelo postići, te kroz pokazatelje daje informaciju o tome kako je planirano mjerenje napretka.

Amandman 2

Članak 1.
U članku 1, točka 5 mijenja se i glasi:
5. javna politika je djelovanje javnih tijela kojima se odgovara na javne potrebe i/ili prepoznate društvene probleme.

Obrazloženje
Ovim amandmanom precizira se definicija pojma javne politike sukladno suvremenoj politološkoj literaturi. Naime, javna politika nije usmjerenost djelovanja, već samo djelovanje tijela vlasti, pri čemu se željeni ishod može, ali i ne mora formulirati u obliku općeg i/ili specifičnih ciljeva. Definiranjem ciljeva olakšava se praćenje i vrednovanje javne politike, no ne može se tvrditi da neko djelovanje vlasti nije javna politika ako nema jasno definirane ciljeve. Štoviše, literatura prepoznaje i situacije u kojima se javna politika ogleda upravo u nečinjenju vlasti, odnosno o donesenoj odluci da se o nečemu ne odluči, tj. da se za neku potrebu ili problem ne postave ciljevi.

Amandman 3

Članak 1.
U članku 1, točka 6 – briše se
Obrazloženje
Predložena točka 6 daje definiciju javnih tijela, koju međutim sužava isključivo na tijela državne uprave i na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Smatramo da u pravni sustav ne treba unositi pomutnju različitim definicijama istih pojmova. Naime, javna tijela, odnosno tijela javne vlasti su puno širi pojam od onoga koji se ovdje predlaže, a vodi ga i kontinuirano ažurira Povjerenik za informacije (https://tjv.pristupinfo.hr/).

Amandman 4

Članak 1.
U članku 1, točka 10. mijenja se i glasi:
Mjera je skup međusobno povezanih aktivnosti i projekata u jednom ili više sektora kojim se izravno ostvaruje posebni cilj, a neizravno se pridonosi ostvarenju strateškog cilja.

Obrazloženje
Ovom točkom definira se pojam mjera koji se, međutim, vezuje uz upravno područje, što smatramo potencijalno zbunjujućim, s obzriom da se pojam upravnog područja može vezati i uz specifična pitanja upravnog prava. Smatramo stoga da je primjerenije koristiti pojam „sektora“ te definiciju proširiti na način da je jasno da neku mjeru mogu suprovoditi različita tijela nadležna za različite sektore.

Amandman 5

Članak 1.
U članku 1, točka 19. mijenja se i glasi:
19. Praćenje provedbe je periodično, u vremenu određeno razdoblje analize i usporedbe pokazatelja prikupljenih tijekom provedbe, kao i drugih informacija relevantnih za procjenu napretka provedbe akata strateškog planiranja i/ili s njima povezanih javnih politika s ciljem identifikacije područja unaprjeđenja tijekom provedbe, a u svrhu postizanja posebnih i općeg cilja.

Obrazloženje
Ovim amandmanom precizira se definicija praćenja provedbe na način da se naglasi da se praćenje provedbe kao aktivnost dešava u točno određenoj fazi provedbe javne politike i/ili akta strateškog planiranja, a koja se provodi temeljem kontinuiranog prikupljanja podataka vezanih za pokazatelje, kao i drugih relevantnih informacija (primjerice upravljanje rizicima) koje mogu dati odgovor na pitanje ostvaruju li se i u kojoj mjeri aktivnosti i mjere, odnosno ciljevi akata strateškog planiranja te koje je aspekte eventualno nužno prilagoditi kako bi se olakšalo/ubrzalo/optimiziralo ostvarivanje ciljeva.

Amandman 6

Članak 1.
U članku 1, točka 20 – briše se.

Obrazloženje
Predlaže se brisanje definicije prostornog plana iz ovog Zakona. Nejasno je zbog čega bi se u ovom Zakonu dala definicija samo jednog tipa dokumenta, pri čemu se pojam ne definira, već se upućuje na definiciju unutar propisa kojom se uređuje prostorno uređenje.

Amandman 7

Članak 3.
U članku 4, u stavku (2), iza riječi “akti strateškog planiranja” dodaju se riječi “na nacionalnoj razini.”
U stavku (3), iza riječi “utemeljena” dodaju se riječi “na analizi problema”

Obrazloženje
U stavku 2 prijedloga nalaže se da akti strateškog planiranja moraju biti usklađeni s aktima strateškog planiranja više ili jednake hijerarhijske razine. Mislimo da je ovu odredbu nužno precizirati na način da se usklađenost akata iste hijerarhijske razine treba odnositi na tijela na razini nacionalne vlasti, s ciljem osiguravanja koordinacije i usklađenosti javnih politika. Tu namjeru pozdravljamo, no naglašavamo da je to nemoguće i nepotrebno tražiti od akata strateškog planiranja koji se donose na razini jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave. Nepotrebno je i neprimjereno tražiti horizontalno usklađivanje akata strateškog planiranja među 21 županijom ili 555 gradova i općina.
Stavak 3 koji se odnosi na intervencijsku logiku nužno je precizirati u pogledu zahtjeva za utemeljenošću. Potrebno je precizirati da se utemeljenje odnosi na provednu analizu problema.

Amandman 8

Članak 4.
U članku 5., stavku (1), iza riječi “pokazatelji” briše se točka i dodaju riječi “za koje je moguće utvrditi početno stanje.”

Obrazloženje
U odnosu na pokazatelje nužno je da su oni utemeljeni na podacima koje vode nadležna tijela i/ili Zavod za statistiku, kako bi se na početku intervencije odredilo početno stanje pokazatelja u odnosu na koje se mjeri napredak. Naime, pokazatelj bez početne vrijednosti ne omogućava mjerenje napretka.

Amandman 9

Članak 7.
Članak 7. – briše se.

Obrazloženje
Točka 4 članka 14 važećeg Zakona nalaže sadržajnu povezanost akata strateškog planiranja s korištenjem EU fondova, koju se ovim izmjenama predlaže ukinuti. Protivimo se takvom rješenju jer smatramo da procese strateškog planiranja i akte strateškog planiranja nije moguće izraditi bez sadržajnog oslanjanja na EU fondove, naročito uzevši u obzir na to koliko se državni proračun i projekcije za naredna razdoblja oslanjaju upravo na te fondove. Obrazloženje iz ovog prijedloga je da se ova toča ukida radi usklađivanju sa Zakonom o institucionalnom okviru za korištenje EU fondova, no taj Zakon samo definira upravljačka i provedbena tijela za EU fondove i jačanje kapaciteta za planiranje i apsorpciju fondova. Projekti financirani EU fondovima trebaju doprinositi ostvarenju akata strateškog planiranja, oni se ne provode mimo domaćih akata i u vakuumu, već naprotiv, komplementiraju i u velikoj mjeri omogućavaju ostvarivanje ciljeva akata strateškog planiranja na svima razinama vlasti.

Amandman 10

Članak 18.
Članak 18. – briše se.

Obrazloženje
Ovim člankom predlaže se dodavanje novog članka 34.a u Zakon, koji definira da je nadležnost za pripremu i provedbu izobrazbe u području strateškog planiranja i upravljanja razvojem sukladno kompetencijskom okviru za zaposlene u javnoj upravi na Koordinacijskom tijelu te nalaže obavezu pohađanja tih programa samo za službenike Koordinacijskog tijela te za službenike unutarnjih ustrojstvenih jedinica u tijelima državne uprave. Smatramo neprimjerenim da Koordinacijsko tijelo bude nadležno za pripremu i provedbu ovih programa izobrazbe, jer u Republici Hrvatskoj djeluje Državna škola za javnu upravu koja je specijalizirana javna institucija za izobrazbu državnih službenika čija je djelatnost definirana Uredbom (NN 84/18) kao “stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih dužnosnika, državnih službenika, javnih službenika i zaposlenika u pravnim osobama s javnim ovlastima, izabranih dužnosnika i službenika u tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te obrazovanje odraslih, s ciljem trajnog podizanja razine i kvalitete njihovog znanja, vještina i sposobnosti, radi oblikovanja profesionalnog, djelotvornog i učinkovitog javnog sektora koji će pružati pravodobne i kvalitetne javne usluge, u skladu s najboljim općeprihvaćenim standardima”. U tom kontekstu smatramo da je razvoj i provedbu ovih programa izobrazbe nužno prepustiti Državnoj školi za javnu upravu, koja je još 2010. provodila programe izobrazbe za rukovodeće državne službenike na temu strateškog planiranja, te monitoringa i evaluacije javnih politika.
Nadalje, smatramo potpuno neprimjerenim izostaviti iz nužnosti pohađanja izobrazbe na ove teme službenike koji rade na lokalnim i regionalnim razinima, premda i oni, sukladno ovom Zakonu imaju obavezu razvijati, pratiti i izvještavati o ostvarenju akata strateškog planiranja. Zbog čega bi oni bili izuzeti ili bi im se onemogućilo pohađanje takvih izborazbi, bez obzira na to tko ih razvija i provodi?
Također, napominjemo da se stavak 2 predloženog članka poziva na kompetencijski okvir za zaposlene u javnoj upravi. On se, uz pomoć EU sredstava razvija unutar projekta Ministratsva pavosuđa i uprave, a koji završava tek krajem veljače 2023., čemu treba uslijediti njegova verifikacija i usvajanje na razini Vlade RH. S obzriom da kompetencijski okvir još nije usvojen, smatramo neprimjerenim da se na njega poziva u ovom Zakonu.

Amandman 11

Članak 21.
U članku 43. stavak (3) – briše se točka te se dodaju riječi “na temelju analiza provedbe planova prethodnog razdoblja.”

Obrazloženje
Smatramo da je stavak potrebno doraditi na način iz kojeg je nedvosmisleno jasno da se akcijski planovi za naredna razdoblja provedbe temelje na analizama provedbe planova prethodnog razdoblja i naučenih lekcija iz procesa praćenja te eventualnog srednjoročnog vrednovanja. Na taj način sprječava se mehaničko donošenje novih planova, bez promišljanja o nužnim unaprjeđenjima.

Amandman 12

Članak 22.
U novom predloženom čl. 43.a, u zadnjoj alineji, riječi “putem informacijskog sustava” mijenjaju se riječima “putem upravljačke ploče.”

Obrazloženje
U obrazloženjima Zakona navodi se da se odredbe čl. 44 koje se odnose na informacijski sustav brišu jer je isti “dostupan kroz upravljačku ploču za praćenje učinaka javnih politika”. Smatramo da je termine potrebno uskladiti.

Amandman 13

Članak 23.
Članak 23. – mijenja se i glasi:
“Upravljačka ploča za strateško planiranje i upravljanje razvojem
“Članak 44.
(1) Upravljačka ploča jest baza podataka i alat za:
1. izradu i međusobno usklađivanje akata strateškog planiranja
2. povezivanje ciljeva akata strateškog planiranja s troškovima, izvorima financiranja i resursima potrebnima za njihovu provedbu
3. prikupljanje podataka o provedbi akata strateškog planiranja i ostvarenim rezultatima, ishodima i učincima provedbe javnih politika
4. prikupljanje podataka o razvojnim projektima koji su u pripremi
5. pripremanje izvješća o provedbi akata strateškog planiranja i
6. osiguravanje potrebnih podataka za učinkovito upravljanje razvojem.
(2) Upravljačka ploča iz stavka 1. ovoga članka sadržava javni popis akata strateškog planiranja.
(3) Upravljačka ploča iz stavka 1. ovoga članka sadržava registar projekata iz članka 46. ovoga Zakona”

Obrazloženje
Ovim se člankom predlaže brisanje čl. 44 u postojećem Zakonu koji se odnosi na informacijski sustav za strateško planiranje i upravljanje razvojem. Smatramo da je neprimjereno iz ovog Zakona brisati sve odredbe koje se odnose na informacijski sustav, a koji se zapravo odnosi na upravljačku ploču za praćenje učinaka javnih politika. Sukladno prijedlogu, potrebno je u čl. 1 zakona uvrstiti definiciju upravljačke ploče.

Amandman 14

Članak 25.
Članak 25. – briše se.
Obrazloženje
U skladu s gore predloženim amandmanom, smatramo da nije potrebno brisati članak koji se odnosi na registar projekata. Isti bi trebao biti dostupan upravo kroz upravljačku ploču.

Amandman 15
Članak 27.
U predloženim izmjenama stavka (1) čl. 48., ispred riječi “ovog Zakona” briše se točka te dodaju riječi “i članka 13. stavka 1 ovog Zakona u dijelu koji se odnosi na provedbene programe ministarstava, središnjih državnih ureda i državnih upravnih organizacija te provedbene programe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.”

Obrazloženje
Smatramo da je i za navedene akte kratkoročnog planiranja nužno propisati vrednovanje.