Amandmani

Amandmani na Prijedlog državnog proračuna RH za 2023.

24/11/2022

Amandmani Zeleno-lijevog bloka na Prijedlog državnog proračuna RH za 2023. i projekcije za 2024. i 2025.

Amandman 1

U prijedlogu državnog proračuna za 2023. godinu, u Posebnom dijelu, pozicija A879008 SUSTAV CIVILNE ZAŠTITE (korisnik Ministarstvo unutarnjih poslova), iznos od 3.243.000 eura povećava se na iznos od 13.243.000 eura.

Sukladno članku 41. Zakona o proračunu u Prijedlogu državnog proračuna predlaže se poziciju A553131 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE (korisnik Ministarstvo unutarnjih poslova) smanjiti s 747.526.640 eura na  737.526.640 eura.

Obrazloženje: U Republici Hrvatskoj sustav civilne zaštite godinama je zanemarivan što je dovelo de facto do njegovog urušavanja. S druge strane, sigurnosni izazovi sve više su vezani uz klimatske promijene i različite elementarne nepogode za koje RH nema spreman sustav odgovora već te poslove dodjeljuje oružanim snagama ili drugim dionicima koji nisu trenirani za te izazove. Koncept domovinske sigurnosti pokazao se neučinkovit u odgovoru na korona krizu, potres u Zagrebu i okolici te je potrebno krenuti graditi snažan sustav civilne zaštite. Predlažemo da se dio sredstava već rezerviran unutar MUP-a preusmjeri u sustav civilne zaštite.

Amandman 2

U prijedlogu državnog proračuna za 2023. godinu, Posebnom dijelu korisnika Ministarstva znanosti i obrazovanja, otvara se nova stavka TEČAJ HRVATSKOG JEZIKA ZA STRANCE U RH i iznosi 300.000 eura.

Sukladno članku 41. Zakona o proračunu u Prijedlogu državnog proračuna predlaže se poziciju K553168 FOND ZA UNUTARNJU SIGURNOST – INSTRUMENT ZA GRANICE I VIZE (korisnik Ministarstvo unutarnjih poslova) smanjiti s 17.837.000 eura na 17.537.000 eura..

Obrazloženje:. Zbog sve većeg broja tražitelja međunarodne zaštite, osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom i osoba sa privremenom zaštitom, kao i broja stranih radnika u RH ovim amandmanom predlažemo da se sustavno uvedu tečajevi hrvatskog jezika za strance u RH a kako bi isti se što kvalitetnije mogli integrirati u naše društvo.

Amandman 3

U prijedlogu državnog proračuna za 2023. godinu, Posebnom dijelu korisnika Ministarstva znanosti i obrazovanja, otvara se nova stavka UVOĐENJE GRAĐANSKOG ODGOJA U OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE U RH i iznosi 3.000.000 eura.

Sukladno članku 41. Zakona o proračunu u Prijedlogu državnog proračuna predlaže se poziciju  03040 SVEUČILIŠTE OBRANE I SIGURNOSTI DR. FRANJO TUĐMAN smanjiti s 3.205.256 eura na 205.256 eura.

Obrazloženje: Ovim amandmanom osigurati će se početak procesa uvođenja građanskog odgoja u osnovne i srednje škole  u RH.

Amandman 4

U prijedlogu državnog proračuna za 2023. godinu, u Posebnom dijelu, korisnika Ministarstva zdravlja, otvara se nova stavka OPREMANJE HELIKOPTERIMA HITNE MEDICINSKE SLUŽBE  i iznosi 15.489.548 eura.

Sukladno članku 41. Zakona o proračunu u Prijedlogu državnog proračuna predlaže se poziciju K545078 OPREMANJE VIŠENAMJENSKIM HELIKOPTEROM  (korisnik Ministarstvo obrane) smanjiti s 15.489.548 eura na  0 eura.

Obrazloženje: Republika Hrvatska još uvijek nema organiziranu hitnu medicinsku helikoptersku službu već istu obavlja s improviziranim helikopterima Oružanih snaga RH. U tom smislu ovaj amandman će osigurati  kupovinu pravih helikoptera za hitnu službu, a helikopteri koji se sada koriste mogu se vratiti u svrhe obrane

Amandman 5

U prijedlogu državnog proračuna za 2023. godinu, u Posebnom dijelu, pozicija K545056 RAZVOJ KIBERNETIČKIH SPOSOBNOSTI (korisnika Ministarstva obrane), iznos od 2.853.540 eura povećava se na iznos od 3.853.540 eura.

Sukladno članku 41. Zakona o proračunu u Prijedlogu državnog proračuna predlaže se poziciju A545072 DUHOVNA SKRB  (korisnik Ministarstvo obrane), iznos od 1.585.678 eura smanjiti na 585.678 eura.

Obrazloženje. Ugroze nacionalne sigurnosti od strane cyber napada danas su jedna od najvećih i najrealnijih prijetnji za čitav sustav nacionale sigurnosti. Ti napadi dešavaju se gotovo na dnevnoj bazi te predlažemo da se MORH ojača upravo u tom segmentu obrane nacionalne sigurnosti. Uz to razvoj cyber sigurnosti ima veliki potencijal za razvoj domaćeg IT sektora, dok je većina drugih investicija u vojnu opremu usmjerena na uvoz. Zato predlažemo da se značajno pojača ulaganje upravo u jačanje obrne od cyber napada,

Amandman 6

U prijedlogu državnog proračuna za 2023. godinu, u Posebnom dijelu, pozicija K576201 DRUŠTVENO POTICANA STANOGRADNJA (korisnik Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine), iznos od 19.908.421 eura povećava se na iznos od 34.908.421 eura.

Sukladno članku 41. Zakona o proračunu u Prijedlogu državnog proračuna predlaže se poziciju  T551024 SUBVENCIJE I DRŽAVNA JAMSTVA ZA STAMBENE KREDITE (korisnik Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine) smanjiti s 49.771.053 eura na  34.771.053 eura.

Obrazloženje: Držimo da je politika subvencija i državnih jamstava za stambene kredite pogrešna jer doprinosi povećanju cijena nekretnina i nije dostupna za sve građane koji imaju potrebu za rješavanjem stambenog pitanja. Iz tog razloga predlaže se povećanje sredstava za društveno poticajnu stanogradnju koja bi bila jeftinija i dostupnija većem broju mladih obitelji. Svjesni smo da dio troškova vezan za ovu stavku mora ostati jer je dio građana već počeo koristiti ove subvencije, a ovim amandmanom predlažemo da se ne raspisuju novi pozivi za subvencije.

Amandman 7

U prijedlogu proračuna za 2023. godinu u Posebnom dijelu, pozicija A777058 POMOĆI ORGANIZACIJAMA KOJE SE BAVE RAZVOJNOM SURADNJOM I HUMANITARNOM DJELATNOŠĆU U INOZEMSTVU (korisnik Ministarstvo vanjskih poslova), iznos od 325.170 eura, povećava se na 500.000 eura.

Sukladno članku 41. Zakona o proračunu u Prijedlogu državnog proračuna predlaže se poziciju K776046 RAZVOJNA SURADNJA (korisnik Ministarstvo vanjskih poslova) smanjiti s 1.750.879 eura  na  1.576.049 eura.

Obrazloženje: Ovim amandmanom osigurava se da međunarodna razvojna suradnja koju provodi MVP se više oslanja na bilateralne nego na multilateralne projekte. Multilaterala u razvojnoj suradnji MVP-a se dominanto provodi kroz  uplaćivanje sredstava međunarodnim organizacijama koje onda provode projekte razvojne suradnje u trećim zemljama. Držimo da je zbog učinkovitosti i vidljivosti bolje da se dio tih sredstava plasira u zemlje u potrebi putem bilateralnih projekata organizacija civilnog društva koje pružaju međunarodnu razvojnu suradnju.

Amandman 8

U prijedlogu državnog proračuna za 2023. godinu, Posebnom dijelu, pozicija A653029 UNAPREĐENJE ZAŠTITE ŽRTAVA NASILJA U OBITELJI (korisnik Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike) iznos od 404.141 eura povećava se na iznos 1.404.141 eura.

Sukladno članku 41. Zakona o proračunu u Prijedlogu državnog proračuna predlaže se poziciju 03040 SVEUČILIŠTE OBRANE I SIGURNOSTI DR. FRANJO TUĐMAN (korisnik Ministarstvo obrane) smanjiti s 3.205.256 eura na 2.205.256 eura.

Obrazloženje: U proračunu nisu razvidna sredstva kojima se izrijekom provodi Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istambulska konvencija), te nisu odvojena značajnija sredstva za borbu protiv nasilja nad ženama, posebice sredstva osigurana za servise (skloništa), ali i prevenciju, te se ovime osiguravaju dodatne sredstva za provedbu Istambulske konvencije. Predlažemo da se sredstva osiguraju sa stavke   03040 SVEUČILIŠTE OBRANE I SIGURNOSTI DR. FRANJO TUĐMAN budući da je očito da navedeno sveučilište nema kapacitet da bi se osnovalo i provodilo programe, tj. s istim se iznimno kasni.

Amandman 9

U prijedlogu državnog proračuna za 2023. godinu, Posebnom dijelu, pozicija A761076 STAMBENO ZBRINJAVANJE ŽRTAVA NASILJA U OBITELJI (korisnik Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje) iznos od 750.051 eura povećava se na iznos 5.750.051eura .

Sukladno članku 41. Zakona o proračunu u Prijedlogu državnog proračuna predlaže se poziciju K260056 IZGRADNJA, KUPNJA I ODRŽAVANJE ZGRADA (korisnik Ministarstvo unutarnjih poslova) smanjiti s 15.867.000 eura kuna na 10.687.000 eura.

Obrazloženje: Hrvatska se obvezala na provedbu Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv. Istambulska konvencija), ali nije izdvojila značajnija sredstva za njezinu provedu, uključujući servise za žene (SOS telefoni i skloništa), te posebice stambeno zbrinjavanje žena i djece nakon izlaska iz nasilja (jer nema dovoljno skloništa) ili nakon izlaska iz skloništa.

Amandman 10

U prijedlogu državnog proračuna za 2023. godinu, Posebnom dijelu, unutar pozicije A565010 PROGRAMI ZAŠTITE I OČUVANJA KULTURNE BAŠTINE otvoriti novu stavku RESTAURACIJA HRVATSKIH KLASIČNIH DUGOMETRAŽNIH FILMOVA NA CELULOIDNOJ TRACI u iznosu od 2.000.000 eura.

Sukladno članku 41. Zakona o proračunu u Prijedlogu državnog proračuna predlaže se poziciju A862020 POTICAJI ZA OBRAZOVANJE I ZNANOST, KULTURU, ZDRAVSTVO, POLJOPRIVREDU I OSTALE PROGRAME HRVATA U BIH smanjiti s 5.000.000 eura na 3.000.000 eura.

Obrazloženje: : I ove godine ponovno upozoravamo na  činjenicu da hrvatski klasični film na celuloidnoj traci, zbog kemijskih procesa, nepovratno, nepopravljivo i zauvijek nestaje. Naglasili smo i ponovno to činimo da tempom restauracije od 2 cjelovečernja igrana filma godišnje, sigurno je uništenje velikog dijela vrijedne hrvatske filmske baštine. Javne apele upućuju godinama mnogi filmski autori i kulturni djelatnici. Potrebna je hitna restauracija, kako bi se tek onda restaurirani filmovi mogli i digitalizirati. Treba naglasiti da su sve zemlje u okruženju, o zemljama EU da ne govorimo, restaurirale i zaštitile svoj filmski fond, jedino Hrvatska ne. Ponovno snažno apeliramo da se hitno pristupi restauraciji kako ne bismo nepovratno izgubili vrijednu filmsku baštinu. Ukoliko se ne daju sredstva ove godine, slijedeće će za neke filmove sigurno biti prekasno.

Amandman 11

U prijedlogu državnog proračuna za 2023. godinu, Posebnom dijelu, pozicija A785009 PROGRAMI AUDIOVIZUALNE DJELATNOSTI (korisnik Ministarstvo kulture i medija) iznos od 6.636.139 eura povećava se na iznos 9.636.139 eura.

Sukladno članku 41. Zakona o proračunu u Prijedlogu državnog proračuna predlaže se poziciju 032 SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE smanjiti s 23.315.029eura na 20.315.029 eura.

Obrazloženje: U ovom prijedlogu proračuna vidljiv je značajan nesrazmjer između sredstava predviđenih za povrat troškova stranim ekipama i onih namijenjenih proizvodnji hrvatskih filmskih djela, tj. da je ovakvom raspodjelom sredstava nacionalna proizvodnja zakinuta. Naglašavamo da podržavamo subvencioniranje stranih ekipa, kao kvalitetnu popratnu djelatnost ovog sektora, ali ne na način da se u drugi plan stavlja domaću proizvodnju. Domaća proizvodnja uz inflaciju, trpi i financijski teret značajnog povećanja cijena filmskih usluga uzrokovanih upravo politikom subvencija stranih filmskih ekipa koje donose svoje cijene i mogućnosti plaćanja. U trenutku kad je domaći film u novom zamahu koji pokazuju brojni međunarodni uspjesi, nužno je podržati njegov razvoj i omogućiti filmskoj zajednici iole ravnopravne životne i radne uvjete onima filmskih radnika u drugim zemljama. Proizvodni proračun hrvatskog filma je već godinama drastično premali i posljedično, hrvatski filmovi se stvaraju više zahvaljujući neuništivom entuzijazmu filmskih umjetnika i djelatnika, nego dodijeljenim sredstvima, a jednako kao i strane produkcije doprinose državnom i lokalnim proračunima, kao i velikoj promociji Hrvatske u cijelom svijetu. Ponavljamo da podržavamo subvencioniranje stranih ekipa iz svih poznatih razloga, od zarade za državni i lokalne proračune, preko zapošljavanja naših filmskih djelatnika i umjetnika, do promocije Hrvatske. No, vjerujemo da ćete se složiti da i proizvodnja hrvatskih filmova mora biti financirana količinom sredstava koja će omogućiti daljnji procvat hrvatske filmske produkcije i njezine prezentacije u svijetu.

Amandman 12

U prijedlogu državnog proračuna za 2023. godinu, Posebnom dijelu, unutar pozicije A565015  ZDRAVSTVENO I MIROVINSKO OSIGURANJE UMJETNIKA iznos od 5.972.526,00 eura povećava se na 14.370.561,68 eura.

Sukladno članku 41. Zakona o proračunu u Prijedlogu državnog proračuna predlaže se poziciju 03040 SVEUČILIŠTE OBRANE I SIGURNOSTI DR. FRANJO TUĐMAN (korisnik Ministarstvo obrane) smanjiti s 3.205.256 eura na 0 eura, te poziciju  T551024 SUBVENCIJE I DRŽAVNA JAMSTVA ZA STAMBENE KREDITE (korisnik Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine) smanjiti s 49.771.053 eura na  44.578.273,32 eura.

Obrazloženje: Antirecesijske mjere od 1. kolovoza 2009. godine odredile su profesionalnim samostalnim umjetnicima kroz izmjene Zakona o doprinosima (NN 84/08, 152/08, 94/09))  smanjenje koeficijenta s već malih i nedostatnih 1,2% na čak samo 0,8%. Dakle, radi se o osnovici osiguranja za uplatu doprinosa koja se izračunava množenjem propisanog koeficijenta i prosječne plaće u RH. Smanjenje koeficijenta sa 1,2% na 0,8% predstavlja smanjenje je od 33% odnosno najveće smanjenje u odnosu na sve ostale segmente obuhvaćene tadašnjim antirecesijskim mjerama. Tih značajnih 33% smanjenja baš u segmentu kulture i baš najranjivijoj skupini u sustavu kulture već je samo po sebi  i tada bilo vrlo upitno s aspekta jednakog tretmana kulturnih radnika i načela nediskriminacije na osnovi radnog statusa.

Svima skupinama  obuhvaćenima antirecesijskim mjerama 2009. godine  mjere su ukinute  31.prosinca 2010. a prava uključujući i koeficijente vraćeni su na one  prije recesije osim profesionalnim samostalnim umjetnicima. Ta situacija traje sve do danas:  koeficijent 0,8 primjenjuje se već više od trinaest godina za obračun doprinosa samostalnih umjetnika.  Dakle, već punih 13 godina, samostalni umjetnici su pod antirecesijskim mjerama iz 2009. godine. U tom razdoblju svjedočili smo i oporavku gospodarstva i značajnom porastom BDP-a, rastu plaća  u javnom i privatnom sektoru no,  profesionalnim samostalnim umjetnicima koeficijent 0,8 se nije mijenjao.

Treba javno reći da samostalni umjetnici odlaze u mirovinu s 1.700 kuna, odnosno, 225,62 eura. Smatramo da je ponižavajuće da umjetnici i kulturni radnici imaju jedan od najnižih koeficijenata u državi  punih 13 godina. Uz to  smatramo da se ovakvim koeficijentom direktno i nepovratno utječe na njihove mirovine jer se, kao što znamo, za izračun mirovina uzima čitav radni vijek. Ostavljanjem koeficijenta 0,8, tj. antirecesijskih mjera iz 2009., profesionalnim samostalnim umjetnicima učinjena je velika šteta i osnovano je postaviti pitanje jesu li oni propustom vlada od 2010.g. naovamo bili stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na sve druge radnike u kulturnom sektoru, te na sve ostale radnike koji su bili obuhvaćeni antirecesijskim mjerama no iste su im ukinute nakon godinu dana. Podsjećamo i da Ustav Republike Hrvatske, članak 69., stavak 2, kaže da država potiče i pomaže razvitak znanosti, kulture i umjetnosti.

Važno je naglasiti da se u ovom slučaju radi o profesionalnim samostalnim umjetnicima čije umjetničko stvaralaštvo i profesionalno javno djelovanje predstavlja zamjetan doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti.

Zbog proteka čak 13 godina unutar kojih je došlo do rasta plaća u usporednim zanimanjima,  smatramo da se koeficijent treba podignuti na 1,8 po uzoru na kolege umjetnike zaposlene u javnim  ustanovama  RH, čiji su koeficijenti propisani Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (npr. koeficijent 1,843 imaju glumci, kostimografi, scenografi, restauratori, redatelji, dirigenti, solisti itd.). Ne postoji niti jedan razlog zašto bi profesionalni samostalni umjetnici bili iznosom koeficijenta u podređenom položaju u odnosu na svoje kolege zaposlene u javnim  ustanovama RH, te bi takvo postupanje moglo predstavljati ekonomsku diskriminaciju na osnovi vrste rada i zaposlenja.

Uputili smo u hitnu saborsku proceduru i Prijedlog izmjene Zakona o doprinosima(NN 84/08, 152/08, 94/09), konkretno članka 78., u kojem predlažemo povećanje koeficijenta s 0,8 na 1,8 kako bi se stekli zakonski uvjeti za prihvaćanje ovog amandmana.

Amandman 13

U prijedlogu državnog proračuna za 2023. godinu, Posebnom dijelu, na poziciji A509042 PROVEDBA NACIONALNOG PROGRAMA SUZBIJANJA KORUPCIJE (korisnik VLADA REPUBLIKE HRVATSKE), iznos od 924.535 eura  povećava se na 924.536 eura.

Sukladno članku 41. Zakona o proračunu u Prijedlogu državnog proračuna predlaže se poziciju A634013 ZASTUPANJE REPUBLIKE HRVATSKE U INOZEMSTVU (u sklopu stavke DJELOVANJE DRŽAVNIH ODVJETNIŠTVA) smanjiti sa 3.409.384 eura na  3.409.383 eura.

Obrazloženje: Ovim simboličnim amandmanom želimo naglasiti kako su troškovi zastupanja Državnog odvjetništva RH u inozemstvu iznimno veliki a posljedica su pristupanja i pojedinim štetnim međunarodnim ugovorima. Jedan od takvih ugovora je   Ugovor o energetskoj povelji, međunarodni multilateralni ugovor nastao nakon raspada bivšeg Sovjetskog saveza s ciljem zaštite investicija zemalja zapada u bivše zemlje sovjetskog bloka. Republika Hrvatska ratificirala je Ugovor 1997.g., a ugovor je stupio na snagu u travnju 1998. godine. EU pokrenula je proces modernizacije Ugovora, no značajan dio zemalja članica nije zadovoljan ispregovaranim pozicijama. Iz perspektive energetske tranzicije najviše je sporna tzv. sunset klauzula koja sada omogućava investitorima da tuže države i do 20 godina nakon što izađu iz sporazuma, dok bi se moderniziranim ugovorom taj period smanjio na deset godina. Međutim, izmjene ugovora prolaze ratifikacijske procese u svim zemljama članicama ugovora i sam taj proces mogao bi trajati i do 8 godina, što znači da minimalno narednih 18 godina investitori zadržavaju mogućnost tužbi protiv zemlja koje su u međuvremenu izašle iz sporazuma. Također, temeljem Ugovora o energetskoj povelji investitori iz država-članica EU tužili su druge države-članice EU pred arbitražnim tijelima koja ne priznaju primat pravne stečevine EU i Suda EU. Stoga članice EU mogu među sobom bolje urediti odnose negoli međunarodnim sporazumom za čiju implementaciju je potreban pristanak svih zemalja-potpisnica. Zbog svega navedenog istupanje iz Ugovora najavile su Njemačka, Francuska, Slovenija, Nizozemska, Španjolska i Poljska, a prošli petak i Luksemburg što je jasan znak da vjerojatno neće postojati kvalificirana većina u Europskom vijeću za podršku modernizaciji ugovora, već izlasku iz Ugovora. Klub Zeleno-lijevog bloka smatra da ostanak u Ugovoru o energetskoj povelji onemogućuje suvereno vođenje energetske politike zemlje, opstruira pravo i dužnost države da regulira, stavlja interese investitora iznad javnog interesa i iznad odluka legitimno izabrane demokratske vlasti, te predstavlja veliku prijetnju ostvarenju klimatskih ciljeva EU, većinu kojih zemlje članice žele postići upravo u ovom desetljeću. Stoga predlažemo da Sabor pokrene postupak izlaska iz navedenog međunarodnog ugovora.

Ovim simboličnim amandmanom upućujemo na to da bi izlaskom iz ovog ugovora zasigurno se i smanjili troškovi vezani za zastupanje RH u inozemstvu a doprinijelo bi se i suzbijanju korupcije u energetskom sektoru

Amandman 14

U prijedlogu državnog proračuna za 2023. godinu, u Posebnom dijelu, korisnika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, otvara se nova stavka SUBVENCIJE GRAĐANIMA U PODRUČJU GRAĐANSKE ENERGETIKE (UGRADNJA SOLARNIH PANELA I TOPLINSKIH PUMPI)  i iznosi 15.489.548 eura.

Sukladno članku 41. Zakona o proračunu u Prijedlogu državnog proračuna predlaže se poziciju K545078 OPREMANJE VIŠENAMJENSKIM HELIKOPTEROM  (korisnik Ministarstvo obrane) smanjiti s 15.489.548 eura na  0 eura.

Obrazloženje: Ovim amandmanom osiguravaju se sredstva kojima bi se građanima subvencionirala ugradnja solarnih panela i toplinskih pumpi u njihove domove.

Amandman 15

U prijedlogu državnog proračuna za 2023. godinu, u Posebnom dijelu, korisnika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, otvara se nova stavka IZGRADNJA INFRASTRUKTURE ZA POTREBE LOKALNE ZELENE JAVNE NABAVE  i iznosi 22.565.937  eura.

Sukladno članku 41. Zakona o proračunu u Prijedlogu državnog proračuna predlaže se poziciju K545077 OPREMANJE BORBENIM VOZILOM PJEŠAŠTVA NA GUSJENICAMA  (korisnik Ministarstvo obrane) smanjiti s 22.565.937 eura na  0 eura.

Obrazloženje: Ovim amandmanom osigurava se početak izgradnje infrastrukture na razini čitave RH vezane za skladištenje lokalno proizvedene hrane od strane manjih proizvođača (OPG-ova i sl.). Time bi se ojačala i osigurala lokalna proizvodnja hrane koja bi se mogla plasirati u javne obrazovne, medicinske i druge ustanove diljem Republike Hrvatske.  Time doprinosimo sustavu sigurnosti proizvodnje hrane.

Amandman 16

U prijedlogu državnog proračuna za 2023. godinu, u Posebnom dijelu, korisnika Ministarstva vanjskih poslova, otvara se nova stavka JAČANJE CIVILNIH KAPACITETA UKRAJINE ZA NOŠENJE S POSLJEDICAMA ORUŽANOG SUKOBA  i iznosi 1.000.000 eura.

Sukladno članku 41. Zakona o proračunu u Prijedlogu državnog proračuna predlaže se poziciju A545066 NATO MISIJE I OPERACIJE  (korisnik Ministarstvo obrane) smanjiti s 29.130.046 eura na 28.130.046  eura.

Obrazloženje: Ovim amandmanom osiguravaju se sredstva kojima bi se ojačali civilni kapaciteti Ukrajine za nošenje s posljedicama rata u Ukrajini, a odnosi se na razmjenu iskustva iz Hrvatske vezane za razminiravanje, istraživanje i procesuiranje ratnih zločina, liječenje osoba oboljelih od PTSP-a i sl. Ovim aktivnostima mogli bi se kvalitetnije uključiti u inicijativu Europske unije o obuci ukrajinske vojske koja izaziva nesuglasje između Predsjednika RH i Vlade RH, a  ovim prijedlogom bi se osigurala podrška obiju strana budući da se radi o jačanju ciivlne komponente oružanih snaga Ukrajine.Provoditelj aktivnosti ne bi bio MORH nego Ministarstvo vanjskih poslova kroz međunarodnu razvojnu suradnju.

Amandman 17

U prijedlogu državnog proračuna za 2023. godinu, u Posebnom dijelu, korisnika 096 Ministarstva zdravstva, otvara se nova stavka KUPOVINA PET CT UREĐAJA  i iznosi 2.000.000 eura.

Sukladno članku 41. Zakona o proračunu u Prijedlogu državnog proračuna predlaže se poziciju 03040 SVEUČILIŠTE OBRANE I SIGURNOSTI DR. FRANJO TUĐMAN (korisnik Ministarstvo obrane) smanjiti s 3.205.256 eura na 1.205.256 eura.

Obrazloženje: Ovim amandmanom osigurava se kupnja PET CT uređaja za potrebe javnog zdravstvenog sustava i na taj način se rasterećuje HZZO za plaćanje usluga privatnom pružatelju usluga koji pruža PET CT pretragu.

Amandman 18

U prijedlogu državnog proračuna za 2023. godinu, Posebnom dijelu, na poziciji A788017 DODATNA SREDSTVA IZRAVNANJA ZA DECENTRALIZIRANE FUNKCIJE (korisnik MINISTARSTVO RADA, MIROVINSKOGA SUSTAVA, OBITELJI I SOCIJALNE POLITIKE), iznos od 15.425.142 eura  povećava se na 25.425.142 eura.

Sukladno članku 41. Zakona o proračunu u Prijedlogu državnog proračuna predlaže se poziciju  T551024 SUBVENCIJE I DRŽAVNA JAMSTVA ZA STAMBENE KREDITE (korisnik Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine) smanjiti s 49.771.053 eura na  39.771.053 eura.

Obrazloženje: Ovim amandmanom osigurava se da ne dođe do smanjenja sredstava izravnjivanja za decentraliziranu funkciju domova za starije. Naime, ova sredstva su u proračunu za 2022. godinu iznosila gotovo 24 miliona eura i nisu bila dostatna za normalan rad domova za starije. U proračunu za 2023. godinu sredstva se smanjuju na 15.5 miliona eura što će ozbiljno dovesti u pitanje rad domova za starije. Zbog toga predlažemo da se sredstva vrate, tj. nešto malo i povećaju u odnosu na 2022. godinu.